Postoji velika baza dokaza da je sprečavanje nasilja nad djecom isplativije od izlaženja na kraj sa ozbiljnim i dalekosežnim zdravstvenim posljedicama kod odraslih. Ovi dokazi navedeni su u publikacijama „Sprovođenje programa sprečavanja maltretiranja djece: šta kažu stručnjaci“ i „INSPIRE“, „Sedam strategija za okončanje nasilja nad djecom“ koje su sačinili SZO i Globalno partnerstvo za zaustavljanje nasilja nad djecom.
Nordijske i baltičke države imaju dugu istoriju saradnje i prenošenja iskustava u brojnim oblastima. Od tih oblasti, sprečavanje nasilja je oblast koja se obrađivala na tri radionice u saradnji sa SZO 2009, 2017. i 2018. godine, radi podsticanja širenja dobrih praksi, umrežavanja i izgradnje kapaciteta u nordijskom i baltičkom regionu. Dvije su održane u Rigi, a jedna u Viljnusu, a svakom sastanku prisustvovalo je oko 100 interesnih strana. Sve nordijske i baltičke države posvećene su okončanju nasilja nad djecom. Učestvovale su u anketiranju za Evropski izvještaj o stanju u oblasti sprečavanja nasilja nad djecom za 2017. godinu i anketiranju za Globalni izvještaj o stanju u oblasti zaustavljanja nasilja nad djecom za 2018. godinu.
Od svog formiranja 2016. godine, Globalno partnerstvo za zaustavljanje nasilja nad djecom promoviše koncept pronalaženja puta. Njegova svrha je promovisanje vođstva, podizanje svijesti i podsticanje nacionalnih standarda za okončanje nasilja nad djecom. Do danas su, pet evropskih država - Švedska, Jermenija, Gruzija, Crna Gora i Rumunija, označene kao države „Pronalaženja puta“ (Pathfinding), uz očekivanje pojačanog nacionalnog djelovanja i regionalnog vođstva kao i bilateralne saradnje država.
Predsjednik Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje dr Suad Numanović imao je izlaganje na današnjem sastanku u okviru prvog panela na temu: Uloga parlamentaraca u sprovođenju strategije „INSPIRE“ – lekcije iz država „Pronalaženja puta“ o postavljanju standarda i izmjena normi. Predsjednik Numanović istakao je da Crna Gora ima normativni okvir koji se odnosi na zaštitu djece od svih oblika nasilja a to su: Zakon o zaštiti nasilja u porodici, Porodični zakon, Opšti Zakon o obrazovanju i vaspitanju, Zakon o zabrani diskriminacije, Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti, Zakon o postupanju sa maloljetnicima u krivičnom postupku, Krivični zakonik, Zakonik o krivičnom postupku i Zakon o zdravstvenoj zaštiti. Razvija se i međusektorska saradnja, među sistemima zdravstva, socijalne i dječje zaštite i obrazovanja. Multisektorskom strategijom za prevenciju i zaštitu djece od nasilja koja obuhvata period od 2017. do 2021. godine, stvara se okruženje bez nasilja za svu djecu u Crnoj Gori. Cilj je jačanje uloge nacionalnog sistema u okviru multidisciplinarnog odgovora u: prevenciji nasilja, zaštiti fizičkog i mentalnog zdravlja djece koja su izložena nasilju ili riziku od nasilja, pružanju njege i usluga za djecu žrtve nasilja i ublažavanju zdravstvenih i drugih negativnih posljedica nasilja. Crna Gora je 2017. godine postala zemlja koja je primjer dobre prakse u globalnom partnerstvu za okončanje nasilja nad djecom, što promoviše koncept ,,pronalaženja puta“. Istakao je da je neophodan multidisciplinarni pristup zaštiti djece od nasilja jer, samo zajedničkim naporima svih, doprinosi se ranoj intervenciji. Crna Gora se od maja mjeseca 2017. godine pridružila grupi od 50 zemalja svijeta koje su zabranile fizičko kažnjavanje djece. Mi parlamentarci, istakao je predsjednik Numanović, smo se obavezali da promovišemo i primjenjujuemo koncept ,,pronalaženja puta“. U borbi protiv nasilja nad djecom potrebna je prevencija koja je ključ uspjeha. U tome je značajna uloga parlamentaraca, u ljudskom i profesionalnom smislu, ali i svih segmenata društva. Zajedno, kroz edukativno-preventivne kampanje, međusektorsku saradnju, efikasnu primjenu zakona i akcionih planova za sprovođenje strategija, uspjeh neće izostati. U Crnoj Gori promoviše se INSPIRE strategija, a u njenoj primjeni pomažu nam iskustva, saznanja i metode o sprečavanju nasilja nad djecom na nacionalnom i lokalnom nivou, naglasio je Numanović.
Predsjednik Odbora dr Numanović odgovarao je na postavljena pitanja zajedno sa poslanicima iz Rumunije, Jermenije, Estonije i Republike Moldavije.
Prisutnima se obratio NJ. E. Tanel Kik (H. E. Tanel Kiik) ministar za socijalna pitanja Estonije koji je iskazao zadovoljstvo zbog prisustva poslanika na dvodnevnoj radionici Svjetske zdravstvene organizacije. Naglasio je da je nasilje nad djecom potrebno zaustaviti i da to nije interno pitanje i da nije samo stvar porodice. Ključno je da se zašite prava djece a saradnja i koordinacija između različitih sektora je jako važna, zaključio je ministar Kik.
Na sastanku je još bilo riječi o stanju u regionu u vezi sa nasiljem nad djecom kao i o napretku i izazovima ka ostvarenju specifičnih ciljeva iz ciljeva održivog razvoja; napretku u sprečavanju nasilja nad djecom u Estoniji - uloga političkog rukovodstva i međuresorne saradnje; globalnom partnerstvu za okončanje nasilja nad djecom; jačanju međuresorne saradnje u cilju sprečavanja nasilja nad djecom - razmišljanja iz država „Pronalaženja puta“ (Pathfinding); prepoznavanju i određivanju prioriteta kada su u pitanju konkretni resorni izazovi za bezbjednost i dobrobit djece.
Učesnici današnjeg sastanka bile su interesne strane iz Estonije, Litvanije, Letonije, Jermenije, Republike Moldavije, Norveške, Švedske, Finske, Islanda, Gruzije, Crne Gore i Rumunije.
Delegaciju Skupštine Crne Gore predstavljaju predsjednik Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje dr Suad Numanović, predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode dr Halil Duković i poslanik Nikola Divanović.
