U Skupštini Crne Gore danas je, drugu godinu zaredom, održana Konferencija Odbora za ljudska prava i slobode i Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport, povodom obilježavanja 27. januara – Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, koji je Generalna skupština Ujedinjenih nacija ustanovila Rezolucijom od 1. novembra 2005. Na samom početku učesnici Konferencije su minutom ćutanja odali počast svim žrtvama Holokausta.

Pored predsjednika Skupštine Crne Gore, predsjednika i članova Odbora za ljudska prava i slobode i Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport, predsjednika klubova i poslanika, Konferenciji su prisustvovali: predstavnici diplomatskog kora, šefica Misije OEBS-a u Crnoj Gori, ministar vanjskih poslova u Vladi Crne Gore, predstavnici Ministarstva za ljudska i manjinska prava i Ministarstva kulture, generalni sekretar Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore, zamjenica ambasadorke Izraela u Crnoj Gori, rabin Jevrejske zajednice Crne Gore i predsjednik Jevrejske zajednice Crne Gore.

Predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović je istakao da je Holokaust, kao najdrastičniji primjer ksenofobije i rasizma, trajna opomena svim društvima da se moraju znati uzroci nastanka, kako se to zlo nikada više ne bi ponovilo. Smatra da o ovom trajnom ožiljku čovječanstva treba stalno govoriti, a buduće generacije treba činiti budnim i uvijek opreznim, sa temeljnim znanjem i punom sviješću o dešavanjima koja su dovela do Holokausta.  

Predsjednik Skupštine je naglasio da će Crna Gora nastaviti da daje doprinos razvoju crnogorskog društva koje nikada nije podržavalo nacionalističke ispade, već jasno identifikuje i  otvoreno se suprotstavlja svim oblicima šovinizma i ispoljavanja netrpeljivosti. Dodao je da takva državna politika, koja baštini ono najbolje iz crnogorske tradicije, čini da sa ponosom pripadamo državi koja može biti primjer saglasja nacija, vjera i kultura i u kojoj svi uživaju jednaka prava, slobode, ali i obaveze. U Crnoj Gori postoji građanska samosvijest o potrebi poštovanja načela tolerancije, mira i suživota i zato su građani Crne Gore, kao i građani drugih država u Crnoj Gori, njihova imovina, tradicija i obilježja sigurni i zaštićeni. 

Podsjetio je da se naš region nagledao hučkaških poziva pod opravdanjem zaštite nacionalnih ili vjerskih interesa, pri čemu svi znaju njihove tragične posljedice. Smatra da je naš zadatak da poruke dobra, tolerancije, razumijevanja i strpljenja nadjačaju i da uvijek budu dominantan diskurs našeg društva.

Predsjednik Brajović je zaključio da Crna Gora posvećeno njeguje vrijednosti antifašizma i da se u ovim danima te vrijednosti ogledaju u odlučnosti države da sačuva one postulate koji život u Crnoj Gori čine bezbjednim za sve građane, njihova ljudska prava i zadovoljavanje potreba u modernoj demokratskoj državi 21. vijeka.  Smatra da Dan sjećanja na žrtve Holokausta treba da bude podsjetnik i na sve antifašiste koji su svoje živote položili za slobodu svoje i drugih država od nacističkog zla. Zarad tih žrtava i duga prema njima, Crna Gora neće dozvoliti da se revidiraju istorijske činjenice, da se relativizuju zločini, niti će kolaboracioniste proglašavati patriotama, zaključio je predsjednik Skupštine Ivan Brajović.

Predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode dr Halil Duković je istakao da je Generalna skupština Ujedinjenih nacija Rezolucijom od 1. novembra 2005. godine proglasila 27. januar Međunarodnim danom sjećanja na žrtve Holokausta i da se Crna Gora, obilježavanjem ovog važnog datuma i 75. godišnjice od oslobođenja Aušvica, pridružuje skoro stotini zemalja širom svijeta. Saopštio je da se u Rezoluciji Generalne skupštine UN-a potvrđuje da će Holokaust koji je doveo do ubistva jedne trećine jevrejskog naroda, zajedno sa bezbrojnim pripadnicima drugih manjina, zauvijek biti upozorenje svim ljudima o opasnostima mržnje, netrpeljivosti, rasizma i predrasuda i odbacuje se svako poricanje Holokausta kao istorijskog događaja, bilo u cjelosti ili djelimično.    

Predsjednik Odbora Duković je podsjetio učesnike da je prva inicijativa za obilježavanje Dana sjećanja na Holokaust pokrenuta 2000. godine kada je 46 vlada potpisalo Deklaraciju Međunarodnog foruma o Holokaustu u Stokholmu u kojoj se navodi da je Holokaust iz temelja potresao osnove civilizacije, a strašne patnje jevrejskog naroda i mnogih drugih žrtava nacizma ostavile neizbrisiv ožiljak širom Evrope. Smatra da čovječanstvo i dalje nosi ožiljke genocida, etničkog čišćenja, rasizma, antisemitizma i ksenofobije i da međunarodna zajednica ima veliku odgovornost u sprečavanju tih zala. Dvije godine kasnije, u oktobru 2002. ministri obrazovanja država članica Savjeta Evrope donijeli su Rezoluciju kojom se utvrđuje da Dan sjećanja na Holokaust treba odrediti u svim zemljama. Takođe, OEBS je stavio naglasak na promociju sjećanja na Holokaust i borbu protiv savremenog antisemitizma, a države članice su se obavezale na sjećanje na Holokaust Odlukom koja je donesena na Konferenciji o antisemitizmu održanoj u Berlinu 2004.

Govoreći o današnjici, dr Halil Duković je saopštio da je antisemitizam i dalje prisutan i podstiče negativne stereotipe o Jevrejima, što je pokazalo istraživanje Agencije za osnovna prava Evropske unije iz 2018. godine. Uvjeren je da je uspješno suočavanje sa izazovima moguće jedino zajedničkim naporima svih zemalja, a uloga parlamenata u promovisanju poštovanja temeljnih evropskih vrijednosti, ljudskih prava i vladavine prava je ključna. Posebni napori koji moraju biti konstantni i koordinirani moraju se ulagati u promovisanje poštovanja ljudskih prava. Predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode je zaključio da Crna Gora izražava spremnost da proaktivno djeluje u cilju sprečavanja mržnje i netrpeljivosti u odbrani demokratije i demokratskih vrijednosti.

Predsjednik Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Radule Novović je podsjetio da današnji datum, 27. januar, ima posebno mjesto u istoriji Evrope i svijeta, jer je, na ovaj dan, oslobođen najveći koncentracioni logor, Aušvic-Birkenau, u kome je živote izgubilo preko milion ljudi. Dakle, ovaj dan se obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta, a poznato je da je u ovom genocidu stradala jedna trećina jevrejskog naroda, odnosno šest miliona ljudi, od kojih preko milion djece.

Kao predsjednik Odbora u čijoj je nadležnosti prosvjeta, istakao je da crnogorski obrazovni sistem ima važnu ulogu u prenošenju istorijskog sjećanja na Holokaust novim generacijama, putem osnovnoškolskih i srednjoškolskih udžbenika koji obrađuju ovu temu. Istu svrhu ima i Dnevnik Ane Frank, kao već višedecenijska obavezna lektira u osnovnim školama u Crnoj Gori.

Poslanik Novović je podsjetio da su ideologije nacizma i fašizma nastale, nažalost, upravo na tlu prosvijećene evropske civilizacije, a da konferencije poput današnje nijesu samo protokolarna rutina, već odraz suštinskih ljudskih razloga koji nas obavezuju kao nosioce odgovornosti. Nadalje, istakao je da se teško može naći narod koji je kroz istoriju stradao kao jevrejski, a da je dao veći doprinos čovječanstvu, iz razloga što Jevreji čine petinu od ukupnog broja svih dobitnika Nobelove nagrade, iako je njihov udio u svjetskoj populaciji svega 0,2%. Jevrejska kultura ostavila je traga i u našoj državi. Istorija Jevreja na području današnje Crne Gore stara je dvije hiljade godina, o čemu govore arheološki ostaci pronađeni u drevnoj Duklji. Jedna smo od rijetkih država u Evropi u kojoj nije bilo koncentracionih logora tokom Drugog svjetskog rata.

Na kraju, zaključio je da zauvijek treba da čuvamo sjećanje na stradanje jevrejskog naroda u Holokaustu, kao i na antifašističke vrijednosti kojima je istorijski privržena država Crna Gora, kako se ovakvi zločini više nikada ne bi ponovili.

Generalni sekretar Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore Dragan M. Đurović je, u uvodnom obraćanju, ukazao na važnost borbe protiv svih oblika primitivizma, na čelu sa borbom protiv fašizma koji predstavlja ubijanje svega dobrog u civilizaciji, ali i sjećanje na milione onih koji su ga pobijedili, sjećanje na Holokaust, na mučene i spaljivane u logorima, a posebno na milion i sto hiljada stradale jevrejske djece među njima. Takođe, istakao je saradnju Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore i Jevrejske zajednice sa Skupštinom Crne Gore i Ministarstvom prosvjete, jer su na taj način uspjeli da dođu do djece u školama i da im upute poruke mira, koje će oni dalje prenijeti svojim roditeljima, ali i budućim generacijama. U daljoj riječi, osvrnuo se na istraživanje Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore koje se odnosi na Jevreje u Crnoj Gori za vrijeme Drugog svjetskog rata, koji nijesu pali u ruke okupatoru, a od kojih je jedan broj pristupio Narodnooslobodilačkom pokretu, posebno ističući imena kao što su: Jolan-Mira Levinger, Leon Levi, Alfred Horovic, Rene Abravanel (Rada Ćorović), Ružica Rip, Lujo Davičo i Moric Demajo. Na kraju, prenio je poruku da treba da živi sjećanje na hrabre jevrejske slobodare, kao i sjećanje na Holokaust, te da se nikako ne smiju prepustiti zaboravu.

Predsjednik Jevrejske zajednice Crne Gore Đorđe Raičević, u uvodnoj riječi, u ime Jevrejske zajednice Crne Gore, zahvalio je predsjedniku Skupštine Crne Gore i predsjednicima Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport i Odbora za ljudska prava i slobode na prepoznavanju institucionalnog značaja ovog događaja, povodom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta. Istakao je da ovakve komemoracije imaju svoju istoriju, te da je on, lično, krvavu sudbinu jevrejskog naroda shvatio kroz život svoje majke, kada je, gledajući stare fotografije, saznao da su gotovo svi članovi njene porodice stradali u periodu između 1941. i 1945. godine. Takođe, sa teškim stradanjima susreo i tokom posjeta Aušvicu, najvećem koncetracionom logoru za masovno uništenje stanovništva.

Zamjenica ambasadorke Izraela u Crnoj Gori Maayan Ben Tura je poručila da sve više zemalja širom svijeta obilježava Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta nizom ceremonija, čiji je cilj podsjećanje na žrtve i sprečavanje bilo kakvog budućeg izražavanja netolerancije ili nasilja usmjerenog ka etničkim ili religijskim manjinama. Svjetski lideri su se nedavno sastali u Izraelu, kako bi obilježili 75. godišnjicu oslobađanja Aušvica. Tada je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović poslao snažnu poruku da se ne smije nikada zaboraviti da je Holokaust bio najstrašnije poglavlje u istoriji ljudskog roda. Naime, ovaj dan bi trebalo da bude izvor ponosa za Crnu Goru, zato što je tokom Holokausta bila jedna od rijetkih zemalja koja je pružila sigurno utočište za progonjene Jevreje.

U Izraelu se ovaj dan obilježava jevrejskom frazom „SHOA U Tkuma“ (u prevodu: „Holokaust i vaskrsenje'“) – koja označava odbijanje pogleda na istoriju samo kroz miris krematorijuma, već se podsjeća i na život i humane momente. Oni koji su preživjeli Holokaust su ostavili snažno nasljeđe iz kojeg treba učiti o stravičnim iskustvima i cijeniti život. U očima čovjeka, Holokaust mora predstavljati vječno upozorenje – obavezujući imperativ ka slavljenju života, kao simbola jednakosti, slobode i mira.

Učešćem u diskusiji, ambasador Republike Srbije u Crnoj Gori NJ.E. dr Vladimir Božović je izrazio zahvalnost za organizaciju ovog veoma važnog događaja, kojim se podsjeća na Holokaust, imajući u vidu da je kultura sjećanja, koju ovakvi događaji njeguju i baštine, od velikog značaja za pravo sagledavanje istorije. Istakao je da je u Drugom svjetskom ratu sprski narod bio, takođe, velika žrtva fašizma, Holokausta i genocida. Na kraju je poručio da dva naroda, Jevreji i Srbi, danas njeguju jedno snažno prijateljstvo, koje je proizašlo iz njihovog zajedničkog stradanja.

Poslanica Branka Tanasijević je izrazila zadovoljstvo zbog organizacije današnjeg skupa u Skupštini Crne Gore i prilike da se razgovara o ovoj temi, o kojoj jeste teško govoriti, ali koja, istovremeno, predstavlja opomenu da se ovakvi događaji, kao što je Holokaust, nikada više ne ponove. Saglasna je da je Holokaust najveća tragedija u istoriji čovječanstva, zbog činjenice da su ljudi ubijani zbog njihove različitosti. Na kraju je poručila da je upravo mržnja najveća razarajuća moć čovječanstva i da to treba shvatiti kao opomenu za budućnost, kao i da je potrebno razgovarati o ovoj temi i učiti djecu u školama pravim vrijednostima, kako se ovakvi zločini više nikada ne bi ponovili.  

Učesnici Konferencije su se pridružili Kampanji #WeRemember čiji je cilj da se podigne svijest o Holokaustu i svim oblicima ksenofobije i genocida. Takođe, na Konferenciji je prikazan kratak film o žrtvama Holokausta.

Izlaganje predsjednika Skupštine Crne Gore Ivana Brajovića

Izlaganje predsjednika Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Radula Novovića

Govor predsjednika Odbora za ljudska prava i slobode dr Halila Dukovića