Drugi dan zvanične posjete delegacije Odbora za evropske integracije Islandu obilježili su susreti sa članovima Odbora za vanjske poslove i Odbora za životnu sredinu i komunikacije islandskog Parlamenta.

Delegaciju Odbora za evropske integracije, predsjednika Odbora Slavena Radunovića i članove Odbora Daliborku Pejović i Momčila Martinovića, u Parlamentu Islanda ugostila je predsjednica Odbora za vanjske poslove Sigridur Andersen (Sigríður Á. Andersen) i njene kolege članovi Odbora za vanjske poslove. Kako je istaknuto na sastanku, Island cijeni prijateljske odnose sa Crnom Gorom i podržava njene evroatlantske integracije, što je dokazao i time što je bio prva zemlja koja je priznala nezavisnost Crne Gore i ratifikovala Protokol o njenom pristupanju NATO-u.  

Parlamentarci su razmotrili trenutnu situaciju u EU, posebno u vezi sa politikom proširenja, kao i stanje pregovora o pristupanju Crne Gore Uniji. Kako je rečeno na sastanku, Island razumije i podržava ambicije Crne Gore za članstvom u EU, zbog sveukupne istorije, kulture, turbulentnih dešavanja u regionu i posebnih izazova zemalja regiona u oblasti vladavine prava i korupcije; po riječima islandskih kolega, proces pristupanja Uniji može dati neophodni impuls za reforme u zemlji i omogućiti usvajanje evropskih standarda i bolji život građana. Zadatak političara je da čuvaju nacionalne interese svoje zemlje, te zato zakone ne treba mijenjati zbog samog procesa pristupanja Uniji, već zato što je to ispravno za samu Crnu Goru.

Na sastanku je razgovarano i o evoluciji odnosa Islanda sa EU. U Islandu nikada nije postojala politička podrška za pristupanje EU, a ni javno mnjenje nije većinski naklonjeno pristupanju Islanda Uniji, jer za Islanđane, istorijski, suverenost i autonomija u određivanju pravila imaju posebnu važnost. Po riječima islandskih kolega, ribarstvo i prirodni resursi su bili i ostaju glavna prepreka pristupanju Islanda EU. Međutim, na Islandu postoji opšti konsenzus o učešću u Evropskoj ekonomskoj oblasti (EEA) i ova ideja nikada nije izgubila političku podršku. Kao članica EEA, Island je već usvojio 15% ukupnog zakonodavstva EU, s fokusom na zakonodavstvo u oblasti unutrašnjeg tržišta, shodno obavezama iz sporazuma o EEA. Iako neke od regulativa koje Island usvaja nameću velike troškove zemlji, koristi od učešća u EEA i usvojeni standardi i prakse EU u posebno važnim sektorima, kao što je životna sredina, daleko prevazilaze ove troškove.

Osim sa domaćinima, Odborom za vanjsku politiku, delegacija Odbora za evropske integracije se danas susrela i sa kolegama iz islandskog Odbora za životnu sredinu i komunikacije, na čelu sa Ari Trausti Gudmundson (Ari Trausti Guðmundsson), potpredsjednikom Odbora. On je crnogorske kolege upoznao sa nadležnostima Odbora, među kojima su, pored donošenja odluka, usvajanja zakona i razmatranja politika Vlade, i razmatranje inovativnih rješenja u oblasti zaštite životne sredine.

Važna tema razgovora parlamentaraca bilo je usvajanje parlamentarnih rezolucija u oblasti zaštite životne sredine i pokretanje inicijativa za donošenje strateških odluka u ovoj oblasti. Kako su informisali islandski poslanici, Parlament je inicirao izradu niza strategija i master planova, a Odbor prilikom razmatranja odluka i aktivnosti u oblasti zaštite životne sredine vodi računa i o zaštiti i održivom iskorišćavanju prirodnih resursa, ali i o ukupnim ekonomskim i socijalnim benefitima. Crnogorski parlamentarci su pohvalili inicijativu islandskih kolega za izradu konkretnih i mjerljivih indeksa za procjenu uticaja projekata i politika na održivi razvoj Islanda, koji su sveobuhvatni i kojima se pokušavaju riješiti česti konflikti između razvoja i zaštite prirodnih resursa zemlje. Mehanizmi i indeksi mjerenja uticaja i održivosti su posebno važni i zbog sve većeg razvoja i fokusa zemlje na turizam, a ovi indeksi su i važan dio procesa donošenja budžetskih odluka u Parlamentu. Članovi Odbora za evropske integracije su pohvalili razvijenu metodologiju i pristup, za koje smatraju da bi bile izuzetno korisne i primjenljive u crnogorskom kontekstu.

Na sastanku je razgovarano i o posebnim izazovima Crne Gore u odnosu na ispunjavanje obaveza iz pregovaračkog poglavlja 27, koji se odnose na kvalitet zaštite zaštićenih područja, implementacione i kapacitete za zaštitu, finansijske obaveze, te kapacitete za zaštitu prirode na lokalnom nivou. Parlamentarci su razmijenili iskustva i u vezi sa tretiranjem čvrstog otpada i otpadnih voda, uz poseban fokus na politiku i prakse recikliranja otpada. Jedna od tema razgovora bilo je i učešće nevladinih organizacija u pripremi strategija i ključnih regulativa vezanih za zaštitu životne sredine, kao i u praćenju kvaliteta i uspješnosti njihovog sprovođenja.

Posjeta Odbora za evropske integracije Islandu biće završena sjutra, sastankom sa ekspertima iz Ministarstva za industriju i inovacije, kao i obilaskom dva važna islandska hidroenergetska i geotermalna postrojenja.