U uvodnom obrazloženju Izvještaja, zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore Snežana Mijušković je istakla da, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, oko 20% djece i adolescenata ima neki od oblika razvojnih, emocionalnih ili ponašajnih problema, od čega 3-12% mladih ima ozbiljan psihički poremećaj. Polovina svih mentalnih oboljenja se javlja do 14. godine života, a tri četvrtine mentalnih bolesti do sredine dvadesetih godina života. Naglasila je da detaljnije podatke o stanju u Crnoj Gori u ovoj oblasti nemamo.

Rano djetinjstvo predstavlja važan period u razvoju ličnosti i karaktera, a istraživanja iz oblasti dječjeg razvoja pokazuju da se osnova dobrog mentalnog zdravlja formira rano u životu. Mentalno zdravlje obuhvata pravilan psihofizički razvoj djece, njihovih potencijala i mogućnosti, jačanje snaga njihovih ličnosti i izdržljivosti, otpornosti na stresove, kao i preuzimanje drugih novih uloga koje ih čekaju u životu. Rizici ili problemi koji vode ka poremećajima mentalnog zdravlja danas postaju sve brojniji.

Zamjenica Zaštitnika je informisala o metodologiji izrade Izvještaja koja je podrazumijevala analizu predmeta po kojima je postupao Zaštitnik, analizu međunarodnog, nacionalnog zakonodavnog okvira i strateških dokumenata u vezi sa ostvarivanjem prava djece, kao i godišnjih izvještaja o radu Ministarstva prosvjete, Ministarstva rada i socijalnog staranja, Ministarstva za ljudska i manjinska prava, Ministarstva sporta i mladih i analizu izvještaja o realizaciji strateških dokumenata. Pored toga, predstavnici Institucije su obišli obrazovne, zdravstvene i ustanove socijalne i dječje zaštite i sproveli individualne intervjue i fokus grupe sa stručnim licima. Takođe, Zlatni savjetnici Zaštitnika su u svojim sredinama sproveli anketu među djecom uzrasta od 13 do 16 godina kojima je obuhvaćeno 260 djece iz različitih gradova Crne Gore, a održane su i četiri fokus grupe.

Skrenula je pažnju učesnika na ono što djeca misle i predstavila rezultate ankete putem koje su došli do sledećih saznanja:

- Djeca u okviru osnovnih i srednjih škola imaju obezbijeđenu psihološko-pedagošku podršku koja se ogleda u postojanju angažovanog psihologa ili pedagoga. Međutim, većina ispitane djece smatra da je uloga ovih stručnih lica da pomažu učenicima koji se suočavaju sa određenim problemima u odrastanju, komunikaciji sa nastavnicima i u učenju. Skoro 60% ispitane djece je izjavilo da pedagog/psiholog u njihovoj školi organizuje određene sekcije i van-nastavne aktivnosti, kao i da nemaju slobodu da samoinicijativno posjete psihologa/pedagoga ukoliko imaju neki problem ili dilemu, posebno ako konkretna situacija nije vezana za školske obaveze.

- Takođe, 47% djece, učesnika ankete nije upoznato da postoje centri za djecu sa posebnim potrebama, centri za mentalno zdravlje i savjetovališta za mlade. Djeca koja znaju da ove službe podrške postoje nijesu upoznata sa njihovom nadležnošću i u većini slučajeva smatraju da je to namjenjeno djeci koja imaju mentalne bolesti ili neku vrstu retardacije. Prema dobijenim podacima, djeca će prije sama pokušati da riješe problem ili dilemu koju imaju, razgovaraće sa drugom, drugaricom, bratom, sestrom ili će savjet potražiti putem interneta.

- Određeni broj djece zna da su postojale ili postoje Kancelarije za mlade u okviru lokalnih samouprava, ali ih vezuju za programe prevencije narkomanije i bolesti zavisnosti. Skoro 55% djece je navelo da se putem interneta informiše o svim stanjima koja ih zanimaju. 

Anketirana djeca smatraju da su školske obaveze i odnos sa nastavnicima, odnos sa roditeljima i prevelika očekivanja sa njihove strane, emotivne veze i fizički izgled ključni uzroci stresa. Stoga bi servisi podrške, pomoći i zaštite djece trabalo bu budu brojniji i dostupniji.

Zamjenica Zaštitnika je naglasila da je za fenomen mentalnog zdravlja djece i mladih i probleme koji iz njega proističu karakteristično nedovoljno poznavanje i stigmatizacija opšte i stručne javnosti u našem društvu. Zaštitnik je zapazio:

- nedovoljnu pravnu uređenost zaštite mentalnog zdravlja djece kroz nacionalnu regulativu i strateška dokumenta i potrebu za njihovim usaglašavanjem sa međunarodnim standardima;

- nedovoljnu implementaciju postojećih strateških dokumenata;

- nedovoljnu posvećenost realizovanju programa promocije važnosti mentalnog zdravlja djece od strane svih sektora i na svim nivoima;

- nedovoljan broj programa podrške i usluga u zajednici djeci i porodici, usmjerenih na adekvatan rast i razvoj u skladu sa individualnim mogućnostima;

- nepostojanje specijalizovanih stručnjaka i institucija za dijagnostiku, tretman i liječenje djece sa smetnjama u mentalnom zdravlju;

- nedovoljnu međusektorsku saradnju u promociji, prevenciji i tretmanu mentalnog zdravlja djece.

U cilju poboljšanja postojećeg stanja, Zaštitnik je uputio konkretne Preporuke Vladi Crne Gore, Ministarstvu prosvjete, Ministarstvu zdravlja, Ministarstvu rada i socijalnog staranja, Ministarstvu sporta i mladih, Ministarstvu kulture i lokalnim samoupravama.

Zamjenica Zaštitnika je zaključila da je u promociji i očuvanju mentalnog zdravlja djece posebno važna uloga medija koji takođe treba da sprovode kontinuirane aktivnosti u ovoj oblasti, a ne samo u situacijama kada se desi neki problem.

Učesnici rasprave su jedinstveni u ocjeni da je mentalnom zdravlju djece potrebno posvetiti posebnu pažnju, kao i da je za ostvarivanje konkretnih rezultata neophodna multisektorska saradnja svih nadležnih insitucija. Ohrabrujuće je što su nadležni subjekti već preduzeli aktivnosti na realizaciji određenih Preporuka Zaštitnika.

Šef  Predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Osama Makkawi Khogali je čestitao Odboru za ljudska prava i slobode na posvećenosti djeci navodeći da je i sam učestvovao na više sjednica Odbora posvećenih pravima djeteta. Naglasio je da je jako lijepo vidjeti takav pristup u radu i posvećenost. Zahvalio je i instituciji Zaštitnika na Izvještaju o mentalnom zdravlju djece u Crnoj Gori. S obzirom da je zdravlje djece oblast od ključnog značaja,  pozdravio je posvećenost ovoj temi i istakao spremnost UNICEF-a za nastavak podrške i saradnje. Čestitao je i svim članovima Odbora što se na sjednici razgovara o mentalnom zdravlju djece. Uz podsjećanje da se ove godine obilježava 30 godina od usvajanja Konvencije UN o pravima djeteta, uputio je čestitke Crnoj Gori na ostvarenom napretku u ovoj oblasti, uz napomenu da je u proteklih 30 godina u svijetu ostvaren veliki napredak u oblasti dječjih prava smanjenjem njihove smrtnosti i većom stopom pohađanja škola. Međutim, uz sve dostignuto, ostaje dosta izazova, posebno u oblasti digitalnog svijeta i pojave novih bolesti usled drugačijeg životnog stila, zbog čega Konvencija ostaje relevantna. Konvencija se tiče svih sektora i svih 17 ciljeva održivog razvoja koji su relevantni za ovu oblast. Sektor prosvjete ne treba da se bavi samo pristupom obrazovanju, već njegovim kvalitetom kako bi se učenici što bolje pripremili za tržište rada, što nije lako i jednostavno.

Šef Predstavništva UNICEF-a je istakao da jedan element iz Izvještaja zaslužuje posebnu pažnju, a to je nespremnost mladih ljudi da o svojim problemima komuniciraju sa odraslima. Radije komuniciraju sa svojim vršnjacima i na internetu traže rješenje svojih problema. Podsjetio je da se drugi put suočavamo s ovim problemom, jer je isti identifikovan i u okviru programa „Roditeljstvo“ koji se sprovodi kao podrška za roditelje djece uzrasta od 2 do 9 godina. Kao roditelj, istakao je da je komuniciranje sa djecom, a posebno sa tinejdžerima uvijek izazov i uspjeh zavisi kako od roditelja, tako i od djece. Takođe, ukazao je na važnost multisektorske saradnje i odgovornosti u oblasti mentalnog zdravlja djece, za šta su ključni resori zdravlja, prosvjete i socijalne zaštite. Naglasio je da je Crna Gora u fazi razvoja kada bi trebalo da pređe na sledeći nivo u kojem saradnja mora biti podržana konkretnim instrumentima. Upitao je da li naš sistem javne uprave podrazumijeva i omogućava zajedničko planiranje, budžetiranje i monitoring. Crna Gora je sada u pravom trenutku da razmisli o uspostavljanju horizontalne saradnje umjesto dosadašnjeg vertikalnog pristupa i pozvao je članove Odbora i učesnike sjednice da razmisle o tom pristupu. Navodeći da je UNICEF veoma ponosan na saradnju sa Skupštinom Crne Gore, Khogali je predložio članovima Odbora i Skupštini Crne Gore da razmisle o mogućnosti obilježavanja 30-ogodišnjice usvajanja Konvencije UN o pravima djeteta za šta institucija Zaštitnika već ima ambiciozan plan. Time bi na kraju godine svi zajedno mogli potvrditi posvećenost djeci, zaključio je Khogali.

Generalni direktor Direktorata za javno zdravlje i programsku zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja dr Miro Knežević je saopštio da se Ministarstvo zdravlja do sada nije moglo oslanjati na svoj kadar, jer nemamo dječje psihijatre, ali su se psihijatri za odrasle bavili i dječjom psihijatrijom i liječili djecu uz podršku dječjih psihijatara iz inostranstva, angažovanih preko ugovora sa Fondom za zdravstveno osiguranje. Zahvaljujući tome djeca nijesu bila uskraćena za pružanje usluga iz oblasti mentalnog zdravlja. Naglasio je da tokom narednog mjeseca u Klinički centar dolazi sa specijalizacije jedan dječji psihijatar, a tokom godine još troje. U vanbolničkim ustanovama u Crnoj Gori trenutno rade 22 psihijatra, 17 psihologa i šest neuropsihijatara. U bolničkim službama postoji 16 psihijatara, 11 neuropsihijatara, deset  psihologa i sedam defektologa. Osam domova zdravlja ima potpuno opremljene kapacitete, u sedam rade psihijatar i medicinska sestra. U osam domova zdravlja obezbijeđen je kompletan kadar u Centru za mentalno zdravlje, a u Centar za autizam, pored ljekara iz Crne Gore, dolaze i ljekari iz zemalja okruženja. Kada je riječ o bolničkim kapacitetima, saopštio je da je za sada obezbijeđen dio sredstava za izgradnju Psihijatrijske bolnice u sklopu Kliničkog centra gdje će biti obezbijeđeni i kapaciteti za dječju psihijatriju. U okviru programa koji se realizuje sa Ministarstvom rada i socijalnog staranja koji se odnosi na izmještanje tzv. socijalnih slučajeva iz Specijalne psihijatrijske bolnice u Dobroti, stvorili bi se dodatni kapaciteti u ovoj ustanovi. Saopštio je da u Institutu za javno zdravlje postoji registar o broju prijavljenih slučajeva mentalno oboljelih lica, s tim što nemaju odvojene podatke za djecu, ali je i značajan broj onih koji nijesu prijavljeni. Naglasio je da je neophodno raditi multisektorski, prvenstveno u prevenciji, a nakon toga i u liječenju. Ministarstvo zdravlja izdvaja oko pola miliona eura za kontinuiranu medicinsku edukaciju ljekara i srednjeg medicinskog osoblja u sklopu Instituta za javno zdravlje i Kliničkog centra.

Generalni direktor Knežević je informisao da je Vlada Crne Gore krajem 2018. usvojila Strategiju zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja u Crnoj Gori 2019-2023. godina u čijoj izradi je primijenjen multisektorski pristup i saradnja. Akcenat Strategije je na preventivi i jačanju stručnih kapaciteta i kadrova. U saradnji sa UNICEF-om pripremaju Protokol o  postupanju u cilju zaštite djece od nasilja, koji će takođe povezati sve sektore, a sprovode i aktivnosti na jačanju patronažnih službi. Zdravstvena pomoć je organizovana preko tima izabranih doktora za djecu, odrasle i žene i u svih 18 domova zdravlja postoje timovi za djecu koje čine pedijatar i medicinska sestra.

Generalni direktor Direktorata za sport u Ministarstvu sporta i mladih Miloš Lalević je istakao da Ministarstvo sporta i mladih uveliko implementira Preporuke iz Izvještaja, ocjenjujući da je školski sport, u koji su uključili 77 osnovnih škola, veliki broj srednjih škola, preko 2.500 djece i preko 150 nastavnika fizičkog vaspitanja, jedan od ključnih segmenata za zdrav razvoj djeteta. Takođe, djeca su uključena u Programe nacionalih sportskih saveza koji im obezbjeđuju i edukaciju, a kroz ove programe koje Ministarstvo sporta redovno finansira utvrdili su veliki broj stipendija za djecu i status perspektivnog sportiste kako bi se djeca dodatno motivisala za bavljenje sportom. Zajedničkim aktivnostima Ministarstva sporta i mladih i Ministarstva prosvjete unapređuju školsku sportsku infrastrukturu. Naglasio je da je Ministarstvo sporta i mladih prepoznalo značaj Dječjeg parlamenta i finansiralo njegovo održavanje u 2018.

Poslanici dr Suad Numanović i Mirsad Murić su ocijenili da je Izvještaj Ombdusmana metodološki dobro urađen, pregledan i detaljan i da predstavlja putokaz za poboljšanje stanja i uspostavljanje multisektorske saradnje svih organa zaduženih za brigu o zdravlju djece kako bismo imali zdravu djecu, odnosno zdravu populaciju. Poslanik Numanović je ukazao na postojanje veze između mentalnog zdravlja djece i zdravstvenih problema u odraslom dobu, kao i na vezu između negativnih iskustava u ranom djetinjstvu i kasnijih zdravstvenih problema. Poslanik Murić je podsjetio na postojanje naslijeđenih i stečenih mentalnih oboljenja, kao i na važnost porodice za zdravo odrastanje djeteta.

Programska menadžerka u NVO ''Centar za prava djeteta'' Jelena Gluščević je istakla da su potrebe djece svuda iste, ali dostupnost prava nije, zbog čega treba učiniti sve da prava u jednakoj mjeri budu dostupna svoj djeci. Ukazala je da je ostvarivanje boljeg kvaliteta života djece u Crnoj Gori težak, izazovan i zahtjevan posao za koji su potrebna sredstva, saradnja, kontinuitet i razumijevanje. Ocijenila je da podrška porodicama i roditeljima treba da bude sistemska, kontinuirana, dostupna i ostvariva, ali da se ne ograničava samo na period ranog razvoja djece.           

Izvršni direktor NVO ''Naša inicijativa'' Milisav Korać je zahvalio Odboru za ljudska prava i slobode i zamjenici Zaštitnika na zalaganju i pomoći NVO kod Ministarstva rada i socijalnog staranja, što je rezultiralo potpisivanjem ugovora nevladinih organizacija sa Ministarstvom, čime su stvoreni uslovi da se realizuje veliki broj usluga i servisa za djecu sa smetnjama u razvoju i licima sa invaliditetom. Istakao je da su sva tri resursna centra u Crnoj Gori ukazala na nedostatak registra za djecu sa posebnim obrazovnim potrebama. Dobro je imati evidenciju o broju lica uključenih u sistem obrazovanja, ali takođe potrebno je znati i broj lica koji ispunjavaju uslove, a nijesu uključeni u obrazovni sistem. Po ocjeni Koraća, stiče se utisak da se uvijek čeka da država nešto riješi, a samo je potrebno da relevantne institucije pruže bolja rješenja i pokažu više kreativnosti u svom radu.

Predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode dr Halil Duković je zahvalio šefu Predstavništva                  UNICEF-a na riječima podrške upućenim Odboru, uz nadu da će se saradnja nastaviti na obostrano zadovoljstvo i u interesu sve djece u Crnoj Gori. Saglasan je da treba dogovoriti aktivnosti posvećene pravima djeteta koje bi se realizovale u Parlamentu povodom 30 godina od usvajanja Konvencije UN o pravima djeteta. Međusektorska saradnja je neophodna za postizanje konkretnih rezultata i Odbor za ljudska prava i slobode, u skladu sa svojom nadležnošću, istoj doprinosi. Učesnici ove sjednice Odbora su ključni akteri koji treba da doprinesu unapređenju prava djeteta, jer su tu predstavnici nezavisne institucije Zaštitnika koji ukazuju na određene probleme, državne institucije koje preduzimaju aktivnosti, nevladin sektor koji najbolje identifikuje izazove i međunarodni partneri koji pružaju kontinuiranu podršku i pomoć. Razmjenom mišljenja i iskustava na ovakvom nivou može se doći do dobrih, ohrabrujućih rješenja i definisati mapa puta koja će biti u interesu sve djece u Crnoj Gori.

Predsjednik Odbora je istakao da je država preduzela brojne aktivnosti na poboljšanju položaja djece. U narednom periodu treba definisati prioritete, jer ima mnogo oblasti kojima treba posvetiti pažnju i rješavati ih postepeno. Neophodno je realno sagledati potrebe crnogorskog društva, posebno ako se ima u vidu da se u pojedinim opštinama godišnje ne rodi nijedno dijete, a u drugima postoji prenatrpanost vrtića. Takođe, postavlja se pitanja opravdanosti postojanja pojedinih ustanova, jer ima dnevnih centara za djecu sa smetnjama u razvoju u kojima nijesu popunjeni kapaciteti. U njima mora raditi stručni kadar koji se ne može obezbijediti odjednom. Predsjednik Odbora smatra ohrabrujućim podatak o završetku četiri specijalizacije iz oblasti dječje psihijatrije do kraja godine. Saglasan je da je potrebna veća samoinicijativnost i da ne treba čekati da država uradi sve poslove. Zaključio je da se većina preporuka Zaštitnika realno može realizovati.

Nakon sadržajne rasprave, Odbor je jednoglasno podržao Izvještaj o mentalnom zdravlju djece u Crnoj Gori, o čemu će Skupštini podnijeti Izvještaj sa Predlogom zaključka. 

Odbor je jednoglasno usvojio Izvještaj o Studijskoj posjeti Delegacije Odbora za ljudska prava i slobode Komisiji za peticije, ljudska prava i jednake mogućnosti Državnog zbora i drugim relevantnim institucijama Republike Slovenije koje se bave ljudskim pravima i manjinskom politikom, održanoj od 19. do 22. marta 2019. Odlučeno je da se Izvještaj, u skladu sa članom 210 stav 3 Poslovnika Skupštine Crne Gore dostavi Odboru za međunarodne i iseljenike, kao i Ministarstvu vanjskih poslova, na upoznavanje.

Predsjednik Odbora dr Halil Duković je informisao članove Odbora o Dopisu Misije OEBS-a u Crnoj Gori upućenom Skupštini Crne Gore kojim obavještavaju da je Misija spremna da doprinese daljem jačanju kapaciteta Skupštine Crne Gore, odnosno rada ključnih parlamentarnih odbora pružanjem podrške za osnaživanje rada Odbora za bezbjednost i odbranu, Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu i Odbora za ljudska prava i slobode. Iz OEBS-a su predložili organizovanje dvodnevne tematske radionice koju bi vodio međunarodni ekspert u cilju unapređenja nadzornih kapaciteta ovih radnih tijela na temu bezbjednosti. Imajući u vidu veoma pozitivna i dragocjena iskustva i pomoć Misije OEBS-a tokom realizacije Projekta „Jačanje kapaciteta Skupštine Crne Gore“  i kvalitetnu, kontinuiranu saradnju Odbora za ljudska prava i slobode sa Misijom OEBS-a, Odbor je jednoglasno donio Zaključak kojim prihvata učešće u pomenutoj aktivnosti, o čemu će Misija OEBS-a biti obaviještena nakon sastanka i dogovora predsjednika tri Odbora.

U okviru Tekućih pitanja, članovi Odbora su se upoznali sa Izvještajem Savjeta za građansku kontrolu rada policije za 2018. godinu.