Odbor za ljudska prava i slobode je povodom obilježavanja Međunarodnog dana Roma, 8. aprila 2019. godine organizovao Javnu tribinu na temu „Aktivizmom do promjena: Socijalna inkluzija Roma kroz edukaciju, trening i zapošljavanje - Ocjena stanja i planirane aktivnosti u cilju sveobuhvatne integracije Roma u društvu”.

Predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode dr Halil Duković je istakao da pripadnici romske populacije, romske nevladine organizacije i školovani Romi treba da budu pokretači promjena i tradicionalnih vrijednosti koje baštini romska zajednica. Skupština je zakonodavni dom svih građana Crne Gore u u kojem se najbolje, najkraće, ali i najrealnije od pripadnika romske populacije može čuti o problemima sa kojima se susreću. Država Crna Gora se može pohvaliti poboljšanjem položaja Roma u odnosu na period od prije deset godina. Međutim, i dalje postoje određeni izazovi, za čije rješavanje je potrebno i veće angažovanje Roma. Predsjednik Odbora je istakao značaj obrazovanja i završetka srednje škole, što bi pripadnicima romske zajednice moglo služiti kao ''odskočna daska'' za dalji napredak.

Predsjednik Odbora je informisao prisutne da je Odbor za ljudska prava i slobode organizovao Javnu tribinu na osnovu Poslovnika Skupštine Crne Gore, a na inicijativu Predsjednika Skupštine Crne Gore i Generalnog sekretara kojima se obratio jedan broj romskih nevladinih organizacija. U skladu sa članom 68 Poslovnika Skupštine Crne Gore, Odbor je od resornog Ministarstva za ljudska i manjinska prava zatražio Izvještaj o realizaciji Akcionog plana za sprovođenje Strategije za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana u Crnoj Gori  za 2018. godinu i Akcioni plan za 2019. koje je Vlada Crne Gore usvojila na 116. sjednici, održanoj 4. aprila 2019. Istakao je da su predstavnici međunarodne zajednice koji su pažjivo prateći cjelokupan proces rješavanja statusa raseljenih i interno raseljenih lica pohvalili brojne aktivnosti koje Crna Gora ulaže u cilju rješavanja njihovog statusa, podržavajući njihove stavove da je za raseljena i interno raseljena lica veoma važno da budu integrisani u lokalnu zajednicu.

Kada je riječ o integraciji Roma, posebna pažnja je usmjerena na šest ključnih oblasti: obrazovanje, zdravstvena zaštita, zapošljavanje, pravni status, socijalni status i porodična zaštita i kultura, identitet i informisanje u kojima je ostvaren značajan napredak. Uprkos svemu ostvarenom Romi i Egipćani su najugroženija i najmarginalizovanija manjinska zajednica u Crnoj Gori. Naglasio je da potpuno uključivanje romske i egipćanske populacije u društvene tokove nije moguće ostvariti bez njihovog adekvatnog učešća u javnom i političkom životu, odnosno bez političke prezentacije romske zajednice. U 26. sazivu Skupštine Crne Gore koji je konstituisan shodno rezultatima parlamentarnih izbora održanih 16. oktobra 2016. godine nema pripadnika romske populacije. Međutim, to ne znači da se poslanici aktuelnog saziva Parlamenta ne zalažu za poštovanje i unapređenje prava pripadnika ove populacije. Da bi se dosljedno sprovele Ustavne i zakonske garancije o srazmjernoj zastupljenosti manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u državnim i drugim organima neophodan je multidisciplinaran pristup. Takođe, treba sprovesti dugoročne aktivnosti u cilju školovanja i osposobljavanja određenog kadra iz redova pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, uz finansijsku podršku države.

Predsjednik Odbora dr Halil Duković je zaključio da integracija romske zajednice u crnogorsko društvo predstavlja složen i dugoročan proces koji zahtijeva multidisciplinaran pristup i da u narednom periodu  treba nastaviti  realizaciju aktivnosti kako bi sva prava koja su im garantovana zakonodavstvom bila u što većoj mjeri ostvarena i u praksi.

Mehmed Zenka, ministar za ljudska i manjinska prava smatra da pripadnicima romske populacije treba obezbjediti prostor za što bolje uključivanje u društveno politički i ekonomski život Crne Gore. Naglasio je da stanje nije kao što je bilo ranih 1990-tih godina i da Crna Gora prednjači u regionu po pitanju zbrinjavanja raseljenih lica. Romska populacija, ali i druga lica Crnu Goru su doživjeli kao sigurno utočište i jedinu državu u kojoj mogu slobodno da se smjeste i sigurno osjećaju. Ministarstvo za ljudska i manjinska prava ima vrlo dobru saradnju i sa Romskom zajednicom koja je naučila kako da artikuliše svoje zahtjeve i sarađuje sa državom. Potrebno je doprinijeti stvaranju uslova za političku participaciju Roma kao jednom od oblika za artikulisanje zahtjeve ove populacije, što bi se moglo ostvariti izmjenom izbornog zakonodavstva.  Podsjetio je da pojednine zemlje regiona imaju Rome u Parlamentu, kao što je slučaj na Kosovu. Ne treba praviti razliku između domicilnih Roma i raseljenih lica, jer raseljena lica imaju mnogo veći problem za rješavanje svog statusa dok su domicilni Romi imali više vremena za integraciju u društvo Crne Gore. Istakao je da na Zavodu za zapošljavanje nema nijednog nezaposlenog visokoškolca, pripadnika romske populacije, premda je svega 10-15 studenata romske populacije.

Fiona McCluney, rezidentna koordinatorka Sistema Ujedinjenih nacija je istakla da su 2015. godine 193 članice UN-a, usvojile viziju za bolji svijet – Agendu za održivi razvoj do 2030. Ova Agenda se posmatra kao najhrabriji plan za svjetliju globalnu budućnost, prosperitetan i dostojanstven život za sve, a baziran je na čvrstoj posvećenosti svih nacija, uključujući i crnogorsku, da se ne zaborave nečije potrebe. Tako je i Crna Gora razvila sopstvenu nacionalnu strategiju za održivi razvoj, kao način za implementiranje ovog globalnog plana. Međutim, osjeća se da su potrebe nekih ljudi i dalje izostavljene, između ostalih i potrebe romske zajednice u Crnoj Gori. Nema sumnje da je romska zajednica najisključenija socijalna grupa u Crnoj Gori, jer se po rezultatima zdravstvenih, socijalnih i obrazovnih indikatora nalazi iza svih u odnosu na opseg prava koja uživa ostatak naroda. Iako ne postoji zvanična statistika, svjedočimo da postoji veliki broj romske djece koja žive i rade na ulici i naročito su ranjivi na sve vrste eksploatacija, uključujući i prosjačenje.

Prema najnovijem Istraživanju Višestrukih pokazatelja (MICS-u) iz 2013. godine 19% romske djece je pohađalo predškolsku nastavu, 58% je pohađalo osnovnu školu, a samo šest % srednju školu. Zapažen je visoki procenat napuštanja školovanja bez obzira na to da li se nakon završavanja školovanja dobija posao. U okrutnom ciklusu siromaštva se javljaju različita narušavanja ljudskih prava, poput nasilja u porodici, nejednakosti polova i dječijih brakova. U romskim i egipćanskim zajednicama je udata skoro svaka treća žena od 15-19 godina. Mlade udate žene imaju manje šanse da završe obrazovanje i veće šanse da budu žrtve porodičnog nasilja ili da ostanu trudne u toku adolescencije. Prema zapažanju Regionalne kancelarije za saradnju – Balkanskom barometru iz 2018, Crna Gora od zemalja regiona ima najniži procenat poslodavaca koji zapošljavaju Rome- samo 3%. Rezidentna koordinatorka Sistema Ujedinjenih nacija je poručila  da je neophodno raditi na povećanju broja zaposlenih Roma u Crnoj Gori,  povećanju broja romske djece u školama, na istraživanju i kažnjavanju slučajeva dječijih brakova, budući da nijedan od 50 prijavljenih slučajeva nije rezultirao kažnjavanjem. Takođe, nephodno je pružiti priliku romskoj djeci da razviju sopstvene aspiracije i nađu alternativu dječijim brakovima. Pozvala je skupštinski Odbor da obrati posebnu pažnju na implementaciju Istanbulske konvencije i Izvještaja GREVIO komiteta koji je u oktobru 2018. poručio da Crna Gora treba da specijalizuje servis podrške, obezbijedi besplatni smještaj za žrtve prinudnih brakova i da radi na eliminaciji diskriminacije prema Romkinjama kojima je potrebna zaštita od nasilja.

Angela Longo, šefica Programske kancelarije Savjeta Evrope u Podgorici je saopštila da šest miliona Roma i putujućih naroda čine najveću manjinu u Evropi koja još uvijek ne uživa svoja politička, građanska, socijalna, ekonomska i kulturna prava. Navela je da je Savjet Evrope uključen u sprječavanje diskriminacije i marginalizacije Roma i putujućih naroda definisanjem standarda, nadgledanjem zemalja članica i razvijanjem projekata aktivnog angažovanja. Kada se govori o političkoj participaciji, do danas nijedan pripadnik romske zajednice nije izabran kao poslanik u Skupštini Crne Gore ili u skupštinama opština. Smatra da je Zakon o izboru odbornika i poslanika diskriminatoran prema Romima i potrebna je njegova izmjena. Glavni uzroci problema romske zajednice su negativni stavovi i predrasude. Ocijenila je da je neophodna intenzivnija uključenost najvećih instanci na nivou države, lokalnih samouprava i NVO sektora i izrazila spremnost Savjeta Evrope da nastavi sa pružanjem doprinosa u ovoj oblasti.

Izvršni direktor NVO “Mladi Romi” Samir Jaha je istakao da najviše napretka ima u oblasti obrazovanja, jer je broj djece koja pohađaju i završavaju osnovnu školu u znatnoj mjeri povećan. Međutim, izazov predstavlja njihovo zadržavanje u srednjim školama. Podsjetio je da od ove školske godine postoje medijatori u osnovnom obrazovanju koji znaju romski jezik. Prema evidenciji Zavoda za zapošljavanje trenutno je 800 nezaposlenih lica iz romske zajednice, od kojih 90% nemaju zanimanje. Potrebno je  osmisliti subvencije i poreske olakšice za poslodavce, koji će biti u mogućnosti da zaposle pripadnike romske zajednice. Unutar romske zajednice postoji određeni animozitet između raseljenih i domicilnih Roma, zbog velike pažnje koja se posvjećuje raseljenim licima. Pohvalio je rješavanje stambenih pitanja za raseljena lica. Posebno je istakao da Crna Gora svake godine uvozi radnu snagu za teže poslove na primorju, dok su pripadnici romske zajednice nezaposleni i primaju socijalnu pomoć. Lokalne samouprave treba da podjednako učestvuju u implementaciji svih mjera koje propisuje država. Istakao je da se kroz “ROMACTED” projekat, u saradnji sa Savjetom Evrope, utiče na lokalne samouprave da donose lokalne akcione planove. Kao ključni problem definisao je siromaštvo i nepostojanje održivog izvora prihoda. Zaključio je da je neophodan strateški pristup koji se može ostvariti uključivanjem svih aktera kroz intersektorsku saradnju, jačanjem političke volje i kroz bolju razmjenu informacija.

Učesnici u raspravi su saglasni da aktivnosti treba usmjeriti na poboljšanje kvaliteta obrazovanja i stvaranje uslova za političku participaciju Roma.

Nada Drobnjak, predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost posebno je pohvalila dvije “nevidljive heroine” Anitu Berišu i Fanu Deliju koje su prepoznate i van granica Crne Gore i koje dokazuju da se u Crnoj Gori realizuju kvalitetne aktivnosti u obalsti inkluzije Roma i Romkinja.

Dr Suad Numanović, predsjednik Odbora za zdrastvo, rad i socijalno staranje je ocijenio da je Crna Gora na dobrom putu kada je u pitanju rješavanje problema romske populacije. Posebno je istakao da se zdrastvena zaštita na državnom i na lokalnom nivou pruža svim ljudima podjednako, bez obzira na vjeru i naciju. Smatra da akcenat treba da bude na preduzimanju preventivnih mjera u zdravstvenoj zaštiti. Potreban  je poseban senzibilitet kako bi se kroz adekvatno osposobljavanje što veći broj Roma pripremio za tržište rada.

Poslanik Momčilo Martinović je istakao da ga raduje uspjeh koji je postignut počevši od 2000. godine, a posebno broj realizovanih mjera iz Akcionog plana za 2018. godinu. Mišljenja je da je pripadnike romske populacije potrebno uključiti u javni politički život, kao i da je potrebno kadrovski ojačati ovu zajednicu, kako bi bolje reprezentovali njihove interese.

Poslanik Mirsad Murić je saopštio da se kao nastavnik posebno zalagao da djeca romske populacije redovno prisustvuju časovima. Naglasio je da se stalno govori o potrebi integracije Roma u društveni život, a nikad se ne postavlja pitanje da li većinski narodi poznaju njihovu tradiciju i kulturu.

Leon Gjokaj, generalni direktor Direktorata za unapređenje i zaštitu prava manjinskih naroda u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i Nacionalni koordinator za Rome je istakao da je preduzeto niz mjera i aktivnosti u realizaciji Strategije za socijalnu inkluziju Roma 2016-2020. Podsjetio je da je nadležne institucije u prethodnoj godini od 59 mjera realizovale 51, četiri mjere su djelimično ispunjene, a četiri nijesu i sastavni su dio Akcionog plana za 2019. godinu koji ima 70 mjera. Romska populacija je kroz Romski savjet bila  uključena u izradu Strategije, kao i u rad Komisije koja prati realizaciju ove Strategije. Zaključio je da je Crna Gora više puta potvrdila posvećenost integraciji svih manjinskih naroda, pa i romske populacije. Takođe, naglasio je da Crna Gora ima izuzetno dobar zakonodavni i institucionalni okvir u ovoj oblasti. Svaki manjinski savjet, pa i Romski dobija sredstva iz budžeta, po 100. 000 eura godišnje u 2018. i 2019. Takođe, za projekte NVO koji se tiču prava manjina, manjinskih naroda, prošle godine je opredijeljeno oko 300.000 eura, a u 2019. godini ta sredstva će biti preko 500.000 eura.

Milan Korać, sekretar Sekretarijata za kulturu, sport, mlade i socijalno staranje u Opštini Nikšić je saopštio da je Opština Nikšić usvojila Lokalni akcioni plan za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana za period 2018-2022. godine, čime su pokazali spremnost da preduzimaju mjere i aktivnosti u cilju poboljšanja položaja ove populacije. Tokom 2017. i 2018. u Opštini Nikšić je implementiran projekat ''Trening i zapošljavanje pripadnika/ca romske i egipćanske populacije u Opštini Nikšić kao zdravstvenih medijatora/ki'', koji je realizovan u partnerstvu sa Centrom za socijalni rad, Domom zdravlja i NVO ''Centrom za romske inicijative''. Ukupan budžet projekta je iznosio 90.180,77 eura, a finansiran je od strane Evropske unije. Projekatom je obučeno 15 pripadnika/ca romske i egipćanske zajednice za medijatora u zdravstvu.

 Zamjenik Zaštitnika ljudskih prava i sloboda i član Evropske komisije za borbu protiv rasizma i netolerancije Siniša Bjeković je informisao da institucija Zaštitnika ima vrlo dobru saradnju sa civilnim sektorom, prije svih sa NVO ''Mladi Romi'', koja je rezultirala proaktivnim i reaktivnim djelovanjem u rješavanju konkretnih problema sa kojima se suočava romska populacija. To se prije svega odnosi na legalizaciju statusa romskih naseobina u različitim sredinama u Crnoj Gori, gdje su djelovali posjetama na terenu. Drugi način podrške je bio kroz pristup ''otvorenih vrata'' za novu generaciju Roma koja je nosilac progresa, ne samo u romskoj zajednici, već i u Crnoj Gori. Ključno pitanje je kvalitet obrazovanja romske zajednice, jer se ističe da je nivo kvaliteta obrazovanja romske populacije vrlo nizak što predstavlja barijeru daljem školovanju. Takođe, jedno od ključnih pitanja je i osposobljavanje, koje se ogleda u pripremi sposobnih i kvalitetnih kandidata za zasnivanje radnog odnosa, a bitan faktor u toj ulozi su medijatori. Zaključio je da podrška u obrazovanju mora biti efektnija i snažnija u odnosu na ono što uživa većinska populacija.

Refik Bojadžić, generalni sekretar Zajednice opština Crne Gore, je izjavio da su multisektorskim pristupom utvrdili model Akcionog plana za integraciju Roma i Egipćana koji je poslužio opštinama prilikom izrade sopstvenih akcionih planova. Opštine Tivat, Nikšić i Bijelo Polje su već donijele Akcione planove koje implementiraju, a opštine Podgorica, Berane, Bar i Herceg Novi su u fazi pripreme dokumenata. Podsjetio je da je Opština Tivat  2016. godine dobila nagradu Zajednice opština kao primjer najbolje prakse u oblasti ''Saradnja sa civilnim sektorom u ostvarivanju strateških ciljeva lokalne zajednice'' za projekat „RE asistent i medijator u nastavi“, što je nagrađeno i od Savjeta Evrope u okviru projektnog poziva koji se sprovodi u sedam država.

Zamjenica šefa Predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Mihaela Bauer je poručila da je romsko dijete prije svega dijete koje nije ranjivo samim rođenjem, već ima aspiracije da postigne iste ciljeve kao i sva djeca. Postoji strateški period u toku odrastanja djeteta u kojem se može intervenisati i podržati dijete da shvati svoja prava, ciljeve i aspiracije. Smatra da je romsko dijete potrebno integrisati kroz multisektorsku intervenciju uz podršku Vlade Crne Gore, partnera iz Skupštine Crne Gore i NVO sektora. Jačanjem uloge patronažne službe može se uspostaviti kontakt sa roditeljima romske djece i pobrinuti se da djeca budu uredno vakcionisana i uhranjena. Povećanjem kvaliteta predškolske i nastave u osnovnim škoalma može se povećati prisustvo romske djece u obrazovanju kako bi učili socio-emotivne vještine kao i sva ostala djeca.

Ivan Toskić iz NVO ''Demokratski romski centar” je naglasio da je romska zajednica spriječena u realizaciji nekoliko projekata, jer su bili nedovoljno shvaćeni od države. Mišljenja je da postoje dva razloga za to- jedan je da  pojedini Romi ne žele da rade, a drugi je: da žele da rade, ali ih država ne želi, jer nema povjerenja u njih. Smatra da je jako štetno djeci, pripadnicima ove populacije davati diplome iza kojih ne stoji znanje, zbog čega je potrebno pooštriti kriterijume.

Na Javnoj tribini su se predstavili i uspješni mladi Romi/kinje i Egipćani/nke koji su zahvaljujući snažnoj podršci svojih porodica uspjeli da završe škole i  postanu uzori mladim naraštajima.

Behija Ramović, samostalna referentkinja u Kancelariji za borbu protiv trgovine ljudima, moderatorka Javne tribine, je izjavila da već 15 godina aktivno učestvuje u poboljšanju položaja romske i egipćanske populacije u Crnoj Gori. Otkrila je da je prije 20 godina ostavila iza sebe svoju prošlost za kojom nimalo ne žali. Poručila je da nije lako biti Romkinja, samohrana majka, školovati svoje dijete, završiti obaveze na fakultetu i raditi kako bi se mogli obezbijediti osnovni uslovi za život. Međutim, poručuje da je srećna, jer je uspjela da se odupre osudama okoline, negativnim aspektima tradicije i diskriminaciji. Aktivno radi na podsticanju žena za veći društveni angažman, što će u perspektivi stvoriti ''žensku romsku snagu'' koja će moći da se bori sa patrijarhatom u sopstvenoj zajednici i diskriminacijom kojoj su kao žene i kao pripadnice romske manjine izložene.

Sokolj Beganaj, samostalni savjetnik u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava je rođen u Nikšiću i prvi je pripadnik romske zajednice koji je magistrirao na Filozofskom fakultetu, na Odsjeku za Predškolsko obrazovanje. Ove godine obilježava desetu godišnjicu rada u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava. Izjavio je da se nada da će idućeg puta među prisutnima na Javnoj tribini biti više visokoškolaca romske populacije. Postavio je sebi cilj da se zajedno sa obrazovanim Romima organizuje i da preuzmu ulogu predvodnika u romskoj zajednici. Poručio je da će istrajati u naporima da romska zajednica nikad ne bude kočnica evropskim integracijama Crne Gore i pružiće svoj maksimum u pomoći državi koju doživljava svojom.

Anita Beriša, rođena u Podgorici je kao glavni izazov sa kojim se susrela navela jezičku barijeru, s obzirom da je do sedme godine bila u Njemačkoj. Istakla da je imala veliku podršku i pomoć učiteljice, a posebno od roditelja koji su isticali da je obrazovanje jako bitno i da treba da se školuje. Poslije završene srednje škole upisala je fakultet, a sada je jedina Romkinja na magistarskim studijama. Jedna je od dobitnica nagrade “Neznana heroina” koju finansira Evropska unija. Zaposlena je u Kancelariji za evropske integracije Vlade Crne Gore.

Fana Delija, izvršna koordinatorka ''Centra za romske inicijative'' Nikšić, završila je Filozofski fakultet u Nikšiću sa najvećom ocjenom i stekla zvanje diplomirane pedagogice. Potiče iz porodice koja je oduvijek vrednovala obrazovanje što pokazuje podatak da je desetoro djece iz njene porodice završilo odgovarajuće škole, a jedan od braće je na magistarskim studijama. Dobitnica je četiri prestižne međunarodne nagrade za postignute lične doprinose integraciji svojih sunarodnika. Kao svoju najvažniju aktivnost istakla je rad na suzbijanju ugovorenih dječjih brakova, nasilja u porodici, doprinos u obrazovanju, pomoć oko regulisanja pravnog statusa i niz drugih aktivnosti na stvaranju uslova za život Roma i Egipćana u Crnoj Gori.

Miljaim Delija, Fanin brat je finansijski menadžer u NVO ''Centru za romske inicijative''. Rođen je u Nikšiću prije 32 godine kao najmlađe od desetoro djece. Njegovi roditelji su, što je bilo dosta neuobičajeno za to vrijeme, insistirali da upiše i završi školu. Mišljenja je da je to bio najveći kamen temeljac za sve što je kasnije postigao u životu. Jedan od najvećih izazova tokom njegovog školovanja bila je jezička barijera i strah kako da se uklopi u većinsko društvo. Ponosan je što je dio organizacije koja je u zajednici prepoznata kao sigurno mjesto za romsku i egipćansku zajednicu, gdje se uvijek može potražiti pomoć za bilo koji problem. Poručio je da ne može da zamisli sebe da živi u bilo kojoj drugoj zemlji.

Šejla Pepić, aktiviskinja za prava Roma i Romkinja, studentikinja je Fakulteta političkih nauka i saradnica u socijalnoj inkluziji u Osnovnoj školi Božidar Vuković “Podgoričanin”. Navela je da su uzroci teškog položaja žena iz romske populacije: siromaštvo i nezaposlenost, slaba informisanost i neobrazovanje, negativni aspekti sopstvene tradicije, česti susreti sa diskriminacijom i segregacijom, višedecenijska pasivnost u praćenju položaja i ostvarivanju prava Roma i Romkinja. Istakla je da posebno treba ohrabriti i podržati aktivnosti koje snaže izlazak iz siromaštva, emancipaciju i osnaživanje žena u ovim marginalizovanim zajednicama i pomoći njihov ekonomski i socijalni status.

Elvis Beriša je izvršni direktor NVO Romska organizacija mladih „Phiren Amenca“. Nada se da će u budućnosti romska zajednica imati mogućnost da se edukuje i na romskom jeziku. Izjavio je da je još kao dijete osjećao diskriminaciju. Tokom školovanja imao je podršku svojih roditelja, ali i države koja mu je dodijelila stipendiju. Bio je prinuđen da jedno vrijeme napusti školovanje kako bi privređivanjem mogao da finansijski pomogne svojoj porodici. Smatra da posebnu pažnju treba posvetiti problemu dječijeg prosjačenja i promovisao dokumentarni film ''Stop dječijem prosjačenju'', koji je dostupan na platformi Youtube. Zaključio je da političke partije treba da prepoznaju potencijal u mladim Romima/kinjama i  da ih kroz svoje aktivnosti edukuju o političkom djelovanju, kako bi oni kasnije mogli da samostalno formiraju političku partiju.

Tokom Javne tribine emitovan je video materijal o životu Roma u Crnoj Gori, problemima sa kojima se suočavaju, ali i svim naporim koje država, uz pomoć međunarodnih partnera i u saradnji sa nevladinim romskim organizacijama i romskom zajednicom preduzima na unapređenju stanja, pripremljen od Senada Sejdovića, potpredsjednika Romskog savjeta i novinara Radio Televizije Crne Gore koji uređuje i vodi jedinstvenu emisiju na romskom jeziku „Savore“, koja se bavi inkluzijom pripadnika romske i egipćanske populacije u život moderne Crne Gore.