Predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode dr Halil Duković učestvovao je na Konferenciji ''Ulaganje u rane godine - Konferencija o fiskalnim i administrativnim imperativima za rani razvoj djece'', koja se održava u Podgorici 22. i 23.oktobra 2019. godine.

Na Konferenciji koju su organizovali Predstavništvo UNICEF-a u Crnoj Gori i Univerzitet Donja Gorica promovisana je važnost ranog razvoja djeteta kao vitalne strategije za dugoročni ekonomski razvoj zemlje i za ostvarivanje ciljeva u vezi sa ljudskim pravima i održivim razvojem.

Na ovom događaju koji je okupio ključne donosioce odluka i stručnjake iz oblasti zdravstva, obrazovanja i socijalne zaštite, predstavnike lokalnih samouprava, akademike, istraživače, praktičare, kao i predstavnike organizacija civilnog društva, privatnog sektora i diplomatske zajednice naglašena je važnost ranog razvoja djeteta kao jednog od ključnih faktora za razvoj ljudskog kapitala.

Konferenciju su otvorili rektor Univerziteta Donja Gorica prof. dr Veselin Vukotić, predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković, zamjenik regionalnog direktora UNICEF-a za Evropu i Centralnu Aziju Philippe Cori i šef  Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori ambasador Aivo Orav.

Prof. dr Veselin Vukotić je upoznao učesnike Konferencije sa ključnim podacima o Univerzitetu Donja Gorica koji postoji deset godina i ima više od tri hiljade studenata na 23 Bachelor studijska programa. Na Univerzitetu predaje oko 350 profesora i saradnika sa svih kontinenata, a službeni jezik, pored crnogorskog je engleski. Njihova misija je da osposobe studente da budu odgovorni građani globalnog svijeta. Podsjetio je da je Predsjednik Vlade CG nedavno otvorio „Preduzetničko gnijezdo“, start-up centar namijenjen stvaranju uslova u kojima će studenti moći da istražuju ideje za svoje biznise.

Profesor Vukotić je naglasio da prvih šest godina života predstavlja period u kojem nastaje istorija budućnosti svakog čovjeka. Smatra da naši životi i karakteri nijesu ništa drugo do oživljavanje osobina i sklonosti koje smo stekli u prvih nekoliko godina života. Dječji snovi su životna agenda svakom od nas, jer vode izgradnji zdravog društva. Prvih šest godina nijesu godine školskog učenja, već godine igre zbog čega treba omogućiti djeci da se srećno igraju i što više vremena provode u prirodi. Pozvao je sve učesnike Konferencije da ulažu ne samo novac, već i ljubav u rano djetinjstvo, jer se tako najsnažnije ulaže u izgradnju zdravog društva.

Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković je istakao da obrazovanje ne počinje polaskom djeteta u školu i da je teško, ako ne i nemoguće, nadoknaditi ono što se propusti u prvim godinama života. Crna Gora je postala dio modernog i naprednog svijeta, a da bi kao društvo opstali u globalnoj utakmici moramo stvarati uslove da naše buduće generacije ni u čemu, a posebno u obrazovnom kapacitetu, ne zaostaju za vršnjacima iz najrazvijenijih društava. Premijer je istakao da je za budućnost našeg društva posebno važno da razumijemo neophodnost višestrukog ulaganja u rani razvoj djece. Nema dileme da ulaganjem u prve korake djece obezbjeđujemo dugoročan i održiv razvoj društva, uspostavljen na zdravim osnovama. Zaključio je da će benefite našeg sadašnjeg rada, a posebno ekonomskog rasta i ukupne stabilnosti crnogorskog društva u velikoj mjeri osjetiti najmlađa kategorija našeg stanovništva.

Predsjednik Marković je najavio da će Vlada u narednom periodu nastaviti da podržava i sprovodi politike usmjerene na ostvarivanje jednakosti, uključivanje i zaštitu najugroženijih, a poseban fokus biće na uspostavljanju sistema praćenja implementacije usvojenih rješenja. Ocjenjujući odnos Vlade i UNICEF-a kvalitetnim i partnerskim, podsjetio je da je njihova saradnja dovela do značajnih promjena u društvu, posebno u oblasti socijalne politike i dječje zaštite, što potvrđuju brojni zajednički projekti koji su rezultirali sprovođenjem reformi u domenu svestrane zaštite djece i mladih, što je visoko na agendi prioriteta u radu Vlade Crne Gore. Predsjednik Marković je čestitao Predstavništvu UNICEF-a u Crnoj Gori na nedavnom dobijanju globalne nagrade medijske pismenosti za Kampanju medijske pismenosti u Crnoj Gori „Birajmo šta gledamo“.

Zamjenik regionalnog direktora UNICEF-a za Evropu i Centralnu Aziju Philippe Cori je istakao da je rano djetinjstvo i prvih hiljadu dana života vrijeme kada djeca rastu brže i uče više, nego u bilo kom drugom periodu života. To je najpresudnija faza u razvoju svake osobe. U ovom uzrastu, kada dječji mozak do treće godine života dostiže 80% veličine mozga odrasle osobe, a do pete godine 90%, djeca stiču sposobnost da misle, komuniciraju, izražavaju emocije i uspostavljaju veze, pa taj uticaj na fizičko zdravlje, mentalnu živost i emocionalnu čvrstinu ostaje za čitav život.

U regionu Evrope i Centralne Azije u kojem živi više od 42 miliona djece uzrasta od 0 do šest godina, svako peto dijete je u riziku da ne ostvari svoj puni razvojni potencijal zbog velikih raskoraka u jednakosti, pristupu njezi i podršci, kako među državama, tako i unutar pojedinačnih država. Siromaštvo, teško fizičko kažnjavanje kao disciplinska mjera, neodgovarajuća podrška za djecu sa smetnjama u razvoju, te institucionalizacija dovode do smrtnosti i loših ishoda po zdravlje i ishranu djece, što predstavlja velike izazove za njihov razvoj. Philippe Cori je naglasio da se ulaganje u rani razvoj djece višestruko isplati. Koristi se ogledaju u boljim obrazovnim i zdravstvenim ishodima, nižoj stopi kriminala i većoj zaradi pojedinaca. Sa druge strane, kada nema ulaganja u programe razvoja u ranom djetinjstvu, države mogu da izgube i do dvostrukog iznosa sadašnjih izdvajanja za zdravlje i obrazovanje.

Zamjenik regionalnog direktora UNICEF-a za Evropu i Centralnu Aziju je naglasio da Crna Gora može da bude ponosna na nisku stopu smrtnosti odojčadi, značajan pad broja djece u institucijama i na porast upisa djece u predškolsko obrazovanje. S druge strane, zabrinjavajuće je što je dvije trećine djece u Crnoj Gori uzrasta od 1 do 14 godina izloženo fizičkoj i/ili psihološkoj agresiji od strane staratelja. Tek svako četvrto dijete majka podoji tokom prvog sata nakon rođenja, a tek svaka peta žena isključivo doji tokom prvih šest mjeseci bebinog života. Ove brojke ne bi trebalo da budu tako niske, jer dojenje omogućava najbolji početak života.

Zaključio je da je razvoj u ranom djetinjstvu najekonomičnija prilika za postavljanje snažnih temelja budućeg zdravlja, obrazovanja i ekonomske produktivnosti svakog pripadnika društva, za ukidanje ekstremnog siromaštva i nejednakosti, kao i za afirmaciju mira i održivosti. Ulaganje u razvoj u ranom djetinjstvu se isplati, nijedan pojedinačan sektor ne može sam djelovati i ostvariti rezultate za djecu, pa je razvoj u ranom djetinjstvu zajednički posao, zaključio je Cori.

Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori ambasador Aivo Orav je podsjetio da Evropska unija teži da stvori uslove u kojima će svako dijete uživati svoja prava i biti zaštićeno od nasilja. Istakao je da su investicije u rani razvoj djece strateški prioritet Crne Gore na putu pristupanja Evropskoj uniji. Ocijenio je da Crna Gora postiže napredak u rješavanju potreba djece u različitim oblastima, uključujući obrazovanje, socijalnu uključenost i zaštitu zdravlja. Za rješavanje izazova potreban je višestruki i multisektorski odgovor koji će obezbijediti dugoročan, koherentan i održiv pristup i rezultate.

Na temu „Šta je rani razvoj djeteta? Zašto je važan za djecu, porodice i zajednice?“ govorio je Frank Oberklaid, profesor pedijatrije na Univerzitetu Melburn, direktor Fondacije ''Centar za zdravlje djece u zajednici Kraljevske dječje bolnice“ koji je jedan od vođa Grupe za pitanja dječje zdravstvene politike, jednakosti i prevođenja politike u praksu na Istraživačkom institutu Mardok. Profesor Oberklaid je predsjedavajući Dječjeg savjeta u državi Viktoriji u Australiji, koji pruža stručne savjete premijeru i ministrima u vezi sa zdravstvenom politikom i uslugama za djecu. Istakao je da su rezultati naučnih istraživanja dokazali da su rane godine od presudne važnosti za oblikovanje ishoda u odrasloj dobi. Negativna iskustva iz djetinjstva u velikoj mjeri utiču na život odrasle osobe. Takođe, okruženje djeteta utiče na oblikovanje njegovog razvoja. Rane godine su temelj razvoja čovjeka i uspjesi ili neuspjesi u životu zavise od toga koliko su temelji čvrsti. Podsticajni odnosi koji odgovaraju na potrebe djeteta grade zdravu arhitekturu mozga koja predstavlja snažan temelj za učenje, ponašanje i zdravlje. Sa ulaganjem u rani razvoj treba početi što je ranije moguće kada je elastičnost mozga na visokom nivou. Veoma je važan kvalitet odnosa koje dijete ima sa roditeljima. Negativna iskustva se odražavaju na optimalan razvoj mozga djeteta, a toksičan stres utiče na razvoj brojnih bolesti u odrasloj životnoj dobi, poput dijabetesa, gojaznosti, kardio-vaskularnih i mentalnih oboljenja. Svi rizici koje majka preživljava prenose se na fetus, a ako se blagovremeno identifikuju, mogu se rješavati. Najuticajniji je rizik siromaštva zbog snažne veze između siromaštva i negativnih uticaja po razvoj djeteta. Siromaštvo čini dijete podložnim negativnim implikacijama zbog čega se takvoj djeci i porodicama u riziku mora pružiti dodatna psihološka podrška.

Dugoročni benefiti ulaganja u rani razvoj podrazumijevaju: bolje zdravlje i dobrobit društva, produžen životni vijek, poboljšanu pismenost, povećanu zaradu odraslih, smanjene mentalne zdravstvene probleme, smanjeno nasilje i kriminalitet i povećan rast u sledećim generacijama. Veoma je važno socijalno, ekonomsko i političko okruženje i aktivnosti koje se preduzimaju. Na osnovu prepoznatih problema treba planirati relevantne javne politike, zasnovane na naučnim dokazima. Bitan je pristup cjelokupne vlade, bolja koordinacija servisa, postojanje odgovarajuće kvalifikovane radne snage, kao i posjedovanje dobrih podataka za praćenje napretka i usmjeravanje ulaganja. Takođe, za postizanje uspjeha potrebna je  fizička, stambena i finansijska sigurnost porodica.  

Profesor Oberklaid je naglasio da je najbolja uloga države u promovisanju ulaganja u rani razvoj i djetinjstvo djece gdje je potrebna multisektorska saradnja. Važno je stvaranje pogodnog okruženja za roditelje, staratelje, cijele porodice i zajednicu. Potrebno je ulagati u zdravlje roditelja i njihovo obrazovanje, a za majke je važna prenatalna njega, odnosno ishrana i zdravlje tokom trudnoće. Takođe, treba obezbijediti podršku roditeljima i porodicama, praktičarima i stručnim licima koji treba da pružaju tu pomoć cijelim zajednicama. Ukazao je na važnost zdravstvenog sistema naglašavajući da prenatalna njega počinje na začeću, nakon čega treba promovisati dojenje i raditi na razvijanju patronažnih službi. Ukazao je da zdravstveni radnici uspostavljaju kontakt sa malom djecom i njihovim porodicama u ranim godinama, mnogo prije polaska u vrtić i školu. Podsticajna njega podrazumijeva ulaganje u zdravlje i ishranu, prenatalnu njegu, promovisanje dojenja, obezbjeđivanje sigurnosti i bezbjednosti, brigu o djeci koja odgovara na njihove potrebe i rano učenje.

S obzirom da je stopa dojenja beba u Crnoj Gori niska, profesor Oberklaid je ukazao da je u cilju povećanja ove stope u pojedinim državama farmaceutskim kompanijama zakonom zabranjeno da obilaze bolnice, a posebno porodilišta. U Australiji iz koje dolazi naročito je razvijena patronažna služba. Smatra da rani razvoj djece treba uvesti u kliničku praksu. Da bi se stanje poboljšalo potrebno je informisati roditelje, kvalifikovati profesionalce kako bi pružali adekvatnu podršku roditeljima i razviti sistem servisa za djecu. Cilj je da svako dijete realizuje svoj puni potencijal, a što se ranije počne djelovati- to će biti bolje. Zaključio je da je razvoj djeteta prije polaska u školu veoma važan za budući period njegovog života, kao i da je bitno stimulativno okruženje koje treba da mu pruže porodica i društvo kako bi imali podsticajnu njegu u pravom smislu riječi.

Na prvom panelu  na temu „Rani razvoj djece u Crnoj Gori: Trenutno stanje zasnovano na okviru za podsticajnu njegu“ učestvovali su: predstavnik Instituta za strateške studije i prognoze mr Milika Mirković koji je informisao o nalazima Analize ranog razvoja djeteta u Crnoj Gori, ministar zdravlja dr Kenan Hrapović, ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić, ministarka bez portfelja zadužena za demografiju i populacionu politiku Vlade Republike Srbije i predsjednica Savjeta za dječja prava i međuresorne Komisije za održive ciljeve razvoja Slavica Đukić Dejanović, direktorica studijskog programa Primijenjena psihologija na Univerzitetu Donja Gorica prof. dr Nila Kapor Stanulović i profesorica Filozofskog fakulteta, predstavnica NVO ''Pedagoški centar Crne Gore'' dr Tatjana Novović.

Mr Milika Mirković je predstavio nalaze Analize ranog razvoja djeteta u Crnoj Gori. Prema podacima MONSTAT-a iz 2011. godine 8,6% djece uzrasta od 0 do šest godina je živjelo u Crnoj Gori. Iako Crna Gora ima brojna strateška dokumenta, nema multisektorsku strategiju za rani razvoj djeteta. Ukazao je da je na nivou cijele populacije 24,1% novorođenčadi podojeno u toku prvog sata nakon rođenja, a kod romske populacije u Crnoj Gori 40,9%. Takođe, 20% žena isključivo doji bebu do šestog mjeseca života, a kod romske populacije 14%. Stopa upisa djece u ustanove predškolskog obrazovanja u Crnoj Gori u 2018. iznosila je 72,6%, a stopa pohađanja ranog obrazovanja veća je kod ženske djece, gradske i bogatije populacije.

Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović i ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić su informisali o ključnim aktivnostima koje njihovi resori preduzimaju na unapređenju položaja djece u Crnoj Gori. Posebno je ukazano na važnost razvoja patronažnih službi i edukaciju stručnog kadra, prvenstveno pedijatara kojih u domovima zdravlja u Crnoj Gori ima preko 150, dok ih je na specijalizaciji 36. Program roditeljstva se sprovodi u domovima zdravlja u Bijelom Polju, Podgorici i Beranama. Ministar zdravlja je istakao da je ponosan na aktivnosti u oblasti imunizacije djece. U narednom periodu planiraju nastavak ulaganja u kadrove, infrastrukturu i savremenu opremu. Zaključio je da ulaganje u zdravlje nije trošak, već dugoročna investicija u zdravlje nacije.

Ministar Purišić je istakao da 2017. godine nijedno dijete mlađe od tri godine nije bilo smješteno u institucijama u Crnoj Gori, a smanjio se i broj djece mlađe od šest godina u institucijama. 2010. godine u Dječjem domu „Mladost“ boravilo je 156 djece, dok ih je prošle godine bilo 66, što predstavlja smanjenje za 58%. Uslugom porodični saradnik koja se pruža u osam opština obuhvaćeno je 150 porodica sa 250 djece i od 2014. nijedno dijete iz porodica u riziku nije smješteno u instituciju. Otvoreno je 13 dnevnih centara za djecu i omladinu sa smetnjama u razvoju u kojima je oko 250 korisnika. Planirano je postepeno ukidanje institucionalnog smještaja djece i prelazak na alternativne oblike zaštite. Ministri su ukazali da integrisanim pristupom nastoje da podrže rani razvoj djece.

Ministarka bez portfelja zadužena za demografiju i populacionu politiku Vlade Republike Srbije i predsjednica Savjeta za dječja prava Slavica Đukić Dejanović je pozvala Crnu Goru i zemlje regiona da potpišu regionalni "Poziv na akciju za razvoj u ranom djetinjstvu". Podsjetila je da je u Srbiji u martu 2018. godine potpisan "Poziv na akciju" koji se odnosi na razvoj djece u ranom detinjstvu i može poslužiti kao dobar primjer u razvijanju regiona po mjeri djeteta. “Poziv na akciju” uključuje šest prioriteta: podršku roditeljstvu, dostupno predškolsko vaspitanje i obrazovanje, bezbjednost, unapređenje zdravlja djece, intervencije u ranom djetinjstvu  i političku i institucionalnu konsolidaciju. Istakla je da je period od začeća do treće godine period najintenzivnijeg razvoja uopšte, posebno mozga, da se 80% moždanog potencijala formira do treće godine života zbog čega je ulaganje u rani razvoj djece od suštinske važnosti za dalji kvalitet života.

Profesorica Filozofskog fakulteta dr Tatjana Novović je naglasila da nije upitno koliko je važan rani razvoj djece, ali jeste način i kvalitet njihovog učenja. Treba razvijati holistički pristup djetetu u kome će se brinuti o ranorazvojnim potencijalima svakog djeteta, podsticajnoj sredini i sklonostima samog djeteta. Takođe, bitno je razvijati profesionalne kompetencije stručnog kadra koji radi sa djecom i unapređivati multisektorsku saradnju.

Prof. dr Nila Kapor Stanulović je ukazala da je u ranom razvoju djece važno raditi sa roditeljima. Podsjetila je na brojne nepovoljne uslove koji otežavaju obavljanje uloge roditelja i dala preporuke donosiocima odluka. Istakla je da je roditeljstvo složen i odgovoran zadatak zbog čega je potrebno razvijati njihova znanja i vještine. U praksi još uvijek postoji nedovoljna svijest o važnosti dojenja, pa bi medicinske sestre u porodilištu trebalo da nauče majke kako da doje djecu. Takođe, evidentan je nedostatak znanja o pozitivnom nenasilnom disciplinovanju djece. Smatra da bi roditeljima trebalo obezbijediti asistente što bi mogli obavljati studenti psihologije. Zaključila je da je uloga očeva veoma važna u razvoju djeteta, a zbog tradicije i drugih važnih uloga koje je otac imao u prošlim vremenima, kao što je učešće u ratu i rad u polju, oni ni danas na pravi način ne obavljaju svoju ulogu. Mišljenja je da bi što više muškaraca trebalo da završava srednju medicinsku školu i učiteljski fakultet kako bi se više bavili djecom.

O Studiji ekonomskog slučaja za ulaganje u rani razvoj djeteta i „cijeni nedjelovanja“ govorio je dr Chris Desmond, direktor Centra za slobodne studije, glavni istraživač i viši ekonomista Centra izvrsnosti DST- NRF o ljudskom razvoju na Univerzitetu Wits u Južnoj Africi. Naglasio je da intervencije u ranom djetinjstvu imaju daleko manji trošak, a malo ulaganje može značajno da poveća obuhvat ili kvalitet. Prednosti intervencija u ranom djetinjstvu povećavaju se tokom vremena i dešavaju se u interakciji sa kasnijim intervencijama u životu. Postoje snažni dokazi kratkoročnih i dugoročnih koristi od intervencija za unapređenje rane stimulacije, uključujući i intervencije zasnovane na kućnim posjetama. Patronažne posjete su važne, jer doprinose boljim razvojnim ishodima, boljem mentalnom zdravlju, uspjehu u školi, smanjenju izolacije staratelja i poboljšanju njihovog mentalnog zdravlja. Važne su i usluge u centrima koje se pružaju djeci uzrasta od tri do četiri i po godine. Dr Chris Desmond je ukazao da je potrebno utvrditi prioritete među intervencijama u rani razvoj uzimajući u obzir trošak, kvalitet i efektivnost, višestruke koristi i interakcije.

Predstavio je ključne preporuke naglašavajući da najmanje 1% BDP-a treba izdvojiti za minimalni paket direktnih usluga, a željeno stanje je da se izdvaja 2% BDP-a za direktne usluge. Istakao je da minimalni paket usluga uključuje: prenatalnu zdravstvenu zaštitu, vakcinaciju, mikronutritiente, obuhvat roditelja, registraciju rođenja i godinu kvalitetnog predškolskog obrazovanja i zahtijeva ulaganje od 2,7% BDP-a za države niskog dohotka, 1,2% za države nižeg srednjeg dohotka i 0,8% za države višeg srednjeg dohotka. Zaključio je da su potrebna dodatna ulaganja u infrastrukturu i socijalnu zaštitu.

Prvi dan Konferencije završen je panel diskusijom na temu „Argumenti za investiranje u rani razvoj djeteta: povrat na ulaganje u rani razvoj djece u Crnoj Gori i „cijena nedjelovanja“ na kojoj su učestovali: direktorica Instituta za strateške studije i prognoze dr Jadranka Kaluđerović, državni sekretar u Ministarstvu finansija Nemanja Katnić, ministar prosvjete dr Damir Šehović, koordinatorka za oblast ranog dječjeg razvoja za Evropu i Centralnu Aziju u Svjetskoj banci Dessislava Valerieva Kuznetsova, profesorica na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore dr Maja Baćović i zamjenik direktorice Uprave za statistiku Crne Gore Vuk Čađenović.

Ključna poruka poslata sa prvog dana Konferencije je da je ulaganje u razvoj u ranom djetinjstvu imperativ u razvojnom, ekonomskom i društvenom smislu, jer je to jedna od najboljih investicija države za podsticaj ekonomskog rasta, promovisanje mirnog i održivog društva u cilju eliminisanja ekstremnog siromaštva i nejednakosti.

Konferencija danas nastavlja sa radom.