Cilj posjete Crnoj Gori je procjena stanja u oblasti trgovine ljudima i prikupljanje informacija iz prve ruke o aktivnostima koje se preduzimaju u borbi protiv trgovine ljudima, naročito o mjerama preduzetim u zaštiti ljudskih prava žrtava trgovine ljudima i o uticaju nacionalnih, regionalnih i međunarodnih anti-trafiking mjera usmjerenih ka žrtvama trgovine ljudima. Poseban akcenat je usmjeren na izazove u pogledu implementacije međunarodnih i pravnih okvira o trgovini ljudima, naročito ženama i djecom.

Tokom posjete Crnoj Gori specijalna izvjestiteljka se sastaje sa predstavnicima: Ministarstva vanjskih poslova, Ministarstva za ljudska i manjinska prava, Ministarstva pravde, Ministarstva zdravlja, Ministarstva prosvjete, Ministarstva rada i socijalnog staranja, Ministarstva unutrašnjih poslova, Zavoda za zapošljavanje, Uprave policije, institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Vrhovnog suda, Apelacionog suda i Višeg državnog tužilaštva. Takođe, posjetiće Prihvatne centre za migrante u Spužu i na Koniku kako bi izvršila procjenu izazova na identifikaciji i pružanju pomoći žrtvama trgovine ljudima u okviru mješovitih migracija.

Specijalna izvjestiteljka UN za trgovinu ljudima, posebno ženama i djecom je saopštila da je upoznata sa zakonodavnim okvirom koji se odnosi na borbu protiv trgovine ljudima, Memorandumom o saradnji u oblasti borbe protiv trgovine ljudima i nizom drugih propisa kojima je regulisana ova oblast u Crnoj Gori. Postavila je sledeća pitanja:

- Da li u Crnoj Gori postoje konkretni zakonski propisi koji se odnose na prosjačenje, kako prosjačenje koje se dešava zbog obezbjeđivanja sredstava neophodnih za život, tako i za organizovano prosjačenje?

- Kakav je odnos građana Crne Gore prema migrantima s obzirom da je u značajnom broju evropskih država prisutna netrpeljivost prema njima?

- Da li Crna Gora planira izmjene politike koja se odnosi na granice i migracije kada postane članica Evropske unije s obzirom da sada ima veoma liberalnu politiku u toj oblasti, što je za svaku pohvalu s aspekta poštovanja ljudskih prava migranata, zbog čega druge države treba da se ugledaju na Crnu Goru?

Specijalna izvjestiteljka je mišljenja da je evidencija slučajeva trgovine ljudima u Crnoj Gori dosta slaba i da bi Odbor za ljudska prava i slobode trebalo da skrene pažnju nadležnim institucijama da posebno vode računa o elementima potencijalnog postojanja trgovine ljudima u aktivnostima krijumčarenja i prevoza migranata do granica susjednih država, prvenstveno Hrvatske. S obzirom da je upoznata da značajan broj lica u Crnoj Gori podnese zahtjev za sticanje statusa azilanta, a nakon toga se ne pojave na inicijalni intervju, specijalna izvjestiteljka je sugerisala da se nadležnim organima skrene pažnja da dodatno vode računa o indikacijama potencijalne trgovine ljudima. Naglasila je da je važno da se ponovo otvori Sklonište za žrtve trgovine ljudima koje je nedavno zatvoreno, jer nevladina organizacija ne posjeduje potrebnu licencu za pružanje ove vrste usluga. Mišljenja je da treba definisati privremeno rješenje i organizaciji koja je do sada obavljala taj posao, omogućiti nastavak djelovanja, jer je Sklonište neophodno. Takođe, potrebno je obezbijediti dovoljno finansijskih sredstava za pružanje ovih usluga. Podsjetila je da je crnogorskim zakonodavstvom propisano da će korišćenje sredstava Fonda za naknadu štete žrtvama krivičnih djela biti moguće tek od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. Apostrofirala je važnost socijalne inkluzije žrtava trgovine ljudima.

Specijalna izvjestiteljka UN za trgovinu ljudima, posebno ženama i djecom je ukazala na važnu ulogu koju Skupština Crne Gore treba da ima u praćenju svih aktivnosti koje realizuje Vlada Crne Gore.  Takođe, potrebno je obezbijediti veću nezavisnost instituciji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore i unaprijediti ulogu Skupštine u postupku imenovanja Zaštitnika.

Predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode dr Halil Duković je informisao specijalnu izvjestiteljku o radu Odbora za ljudska prava i slobode, multisektorskom pristupu i kvalitetnoj saradnji sa Zaštitnikom ljudskih prava i sloboda Crne Gore, državnim organima, međunarodnim i nevladinim organizacijama. Takođe, informisao  je aktivnostima Odbora na planu unapređenja prava djece, posebno djece sa smetnjama u razvoju. Naglasio je da je Odbor, u saradnji sa Zaštitnikom i nadležnim organima, preduzeo niz aktivnosti na sprečavanju svih vidova eksploatacije djece. Između ostalog, u januaru 2014. Odbor je organizovao Drugi regionalni sastanak parlamentarnih radnih tijela nadležnih za ljudska prava i prava djeteta sa ombudsmanima za djecu zemalja regiona, čime je Crna Gora dala svoj doprinos Kampanji Savjeta Evrope protiv seksualnog iskorišćavanja djece “Jedno od petoro”. Posebnu pažnju Odbor je posvetio suzbijanju prosjačenja i radne eksploatacije djece, zastupljene posebno kod romske populacije, a naročito tokom ljetnjih mjeseci na primorju. Istakao je da se Odbor priključio Kampanji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore „Naučimo ih nešto drugo“.

Kada je riječ o trgovini ljudima, naglasio je da je Crna Gora tranzitna zemlja, a ne zemlja porijekla ili krajnje destinacije. Zakonodavstvo kojim je regulisana ova oblast je dobro, ali veću pažnju treba posvetiti implementaciji zakona i zaštiti žrtava trgovine ljudima. Predsjednik Odbora je najavio da će Odbor do kraja novembra na sjednici u proširenom sastavu razmotriti Strategiju za borbu protiv trgovine ljudima 2019-2024. sa Akcionim planom za 2019. Takođe, informisao je da će Odbor, u saradnji sa UK Human Trafficking Foundation, u martu 2020. godine organizovati Međunarodnu radionicu na temu: „Saradnja evropskih parlamentaraca u borbi protiv trgovine ljudima u zemljama Zapadnog Balkana” koja je bila planirana za 9/10. oktobar 2019. godine, ali je zbog dešavanja u britanskom Parlamentu, na predlog partnera iz Velike Britanije, pomjerena za prvi kvartal 2020.

Dr Halil Duković je ocijenio da je odnos crnogorskih građana prema migrantima pozitivan, čemu doprinosi prethodno iskustvo sa izbjeglicama sa početka 1990-ih godina i to što je  naša država turistička destinacija koju posjećuje veliki broj turista iz svih krajeva svijeta. U Crnoj Gori nije zabilježen nijedan slučaj nasilja prema ovim licima. Kada je riječ o politikama Crne Gore nakon pristupanja Evropskoj uniji, mišljenja je da će Crna Gora usklađivati svoje standarde sa evropskim.

Zaključeno je da uspješna borba protiv trgovine ljudima podrazumijeva multisektorski pristup i intenzivnu saradnju, uz primjenu efikasnih mjera na planu prevencije, suzbijanja, kažnjavanja učinilaca i zaštite žrtava.

Na kraju posjete Crnoj Gori, specijalna izvjestiteljka će na Press konferenciji predstaviti preliminarne nalaze posjete, nakon čega će sačiniti Nacrt izvještaja sa zaključcima koji će dostaviti svim subjektima sa kojima se sastala, radi komentara i sugestija, a zvaničan Izvještaj biće predstavljen na sjednici Savjeta UN za ljudska prava u junu 2020. godine.