Na danas održanom sastanku direktor Sekretarijata Energetske zajednice, Janez Kopač, predstavio je Godišnji implementacioni izvještaj Sekretarijata za 2019. godinu u dijelu koji se odnosi na Crnu Goru, kao i stanje u evropskim integracijama Crne Gore u oblasti energetike.

Sastanku su, takođe, prisustvovali: državni sekretar u Ministarstvu ekonomije, Nikola Vujović, član Odbora Regulatorne agencije za energetiku, Miroslav Vukčević i menadžer GIZ-ORF-EE projekta „Regionalna saradnja i razvoj kapaciteta parlamenatraca JIE o energetskoj efikasnosti i zašiti klime“, Jasna Sekulović.

Tokom sastanka, članovi Odbora su, između ostalog, upoznati sa viđenjem Energetske zajednice o stanju u Crnoj Gori, u oblastima: električne energije, gasa, nafte, obnovljivih izvora energije (OIE), energetske efikasnosti, zaštite životne sredine i klime. Ukazano je da je, u odnosu na druge zemlje ugovornice Energetske zajednice, kao i u prethodnim godinama, Crna Gora najuspješnija i najprogresivnija država u ostvarivanju energetskih reformi među zemljama Ugovornim stranama Energetske zajednice.

Prema prezentovanim podacima, istaknuto je da Crna Gora prednjači u oblastima električne energije, obnovljivih izvora energije i životne sredine, dok je s druge strane ukazano na potrebu inteziviranja aktivnosti tamo gdje je nizak nivo preuzimanja i implementacije pravne tekovine EZ, a to je oblast nafte i naftnih derivata. Crna Gora je malo tržište električne energije, ali energetski podmorski kabal sa Italijom u potpunosti će promijeniti situaciju i učiniti je najlikvidnijim tržištem regiona. Istaknuto je da se trenutno dešavaju velike promjene u regionu u ovoj oblasti koje će donijeti veći nivo konkurencije i više izbora za potrošače.

Posebne je istaknut dobar rad Regulatorne agencije za energetiku koja je, zajedno sa makedonskim regulatorom, najbolja u ispunjavanju regulatornih reformi unutar EZ, dok je ukazano na potrebu većeg angažovanja Agencije za zaštitu konkurencije. Takođe, ukazano je na potrebu donošenja Zakona o obaveznim rezervama naftnih derivata, za koji je nacrt teksta finaliziran još 2016. godine, iako će direktiva u ovoj oblasti stupiti na snagu u 2023. godini. Istaknuto je da je Crna Gora sa 40% u 2017. godini prevazišla target za proizvodnju energije iz OIE od 33%, ali imajući u vidu ambiciozne promjene u EU usmjerene isključivo prema OIE sa određenom vizijom do 2050. godine, i dalje će biti potrebne reforme za brži razvoj u ovoj oblasti. Posebno zadovoljstvo iskazano je povodom činjenice da je Crna Gora prva država regiona koja je sprovela aukciju za izgradnju fotovoltaičnih panela i dobila investitora bez subvencija, s obzirom da još uvjek imamo zemlje koje insistiraju na „feed-in“ tarifi. Na kraju, ocijenjeno je da je Crna Gora dobro pripremljena za novo razdoblje.

Na sastanku, bilo je riječi i o: uspostavljanju zakonodavnog okvira u oblasti klime jer je Predlog zakona o zaštiti od negativnih uticaja klimatskih promjena u skupštinskoj proceduri, uvođenju integrisanog nacionalnog energetsko-klimatskog plana, daljem radu termoelektrane Pljevlja, itd.

Na sastanku je ocijenjeno da su aktivnosti koje je Energetska zajednica započela sa Odborom za ekonomiju, finansije i budžet 2013. godine, kroz održavanje sastanaka i  Parlamentarni plenum, od izuzetnog značaja za rad poslanika, kao i da informacije koje su dostupne kroz izvještaje Energetske zajednice pružaju dobar osnov za sagledavanje stanja u ovoj oblasti.

U nastavku saopštenja dostupna je prezentacija direktora Sekretarijata EZ.

Prezentacija stanja u evropskim integracijama Crne Gore iz oblasti energetike - Janez Kopač