U Skupštini Crne Gore danas je održana Konferencija Odbora za ljudska prava i slobode i Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport povodom obilježavanja 27. januara - Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, koji je Generalna skupština Ujedinjenih nacija ustanovila Rezolucijom od 1. novembra 2005. godine.
Obilježavanjem ovog važnog datuma Crna Gora se pridružila skoro stotini zemalja širom svijeta. Na samom početku učesnici Konferencije su minutom ćutanja odali počast svim žrtvama Holokausta.
Pored predsjednika Skupštine Crne Gore Ivana Brajovića, potpredsjednika Skupštine Gencija Nimanbegua, predsjednika i članova Odbora za ljudska prava i slobode i Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport, Konferenciji su prisustvovali zamjenik Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, ministar kulture, predstavnici Ministarstva prosvjete, Ministarstva za ljudska i manjinska prava, potpredsjednica Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore, nerezidentna ambasadorka Izraela u Crnoj Gori, rabin Jevrejske zajednice Crne Gore i predsjednik Jevrejske zajednice Crne Gore.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović je saopštio da vladavina prava nema alternativu. To je obaveza prije svega parlamenta jedne zemlje, a onda svih grana vlasti. Naglasio je da će Skupština Crne Gore na tom putu istrajati, determinisati u korjenu sve populističke pokrete koji nemaju dobre namjere ni prema drugima, a time ni prema sebi, a potom sa ostalim granama vlasti i civilnog sektora sankcionisati ih, u skladu sa zakonom na šta obavezuje naša antifašistička prošlost kojom se s pravom ponosimo, kao i multikonfesionalni, multietnički i multikulturalni suživot crnogorskog građanskog društva. Smatra da na to obavezuje i kultura sjećanja koju treba gajiti i prenositi novim naraštajima, jer šest miliona nevinih jevrejskih žrtava predstavlja sve nas.
Predsjednik Brajović je naglasio da čovjek čovjeku nije prirodni neprijatelj, već je ta mržnja stečena osobina, koja je, kako je Holokaust pokazao, koštala jedan narod i jednu civilizaciju milione nevinih žrtava.
- Stoga se ne smiju zaboraviti kolone izbjeglica koje umjesto da nađu utočište u evropskoj vjekovnoj demokratiji, nalaze smrt u koncentracionim logorima. Današnja Evropa je učila iz svojih grešaka i iz zgarišta neoprostivih zločina napravila sebe jačom i jedinstvenijom nego ikad, utemeljivši se kao hram solidarnosti, tolerancije i demokratije. Predsjednik Skupštine Ivan Brajović smatra da upravo ta Evropa, da bi ostala čuvar svih ovih plemenitih vrijednosti, mora detektovati ostatke mračnih ideologija i njihove aveti čiji su pojavni oblici danas vrlo često teško prepoznatljivi, a sa istim ciljem.
Brajović je naglasio da zato i ovaj današnji skup ide u prilog činjenici da se ne smije zaboraviti jevrejska patnja, ali ni patnja svih onih desetina miliona, među kojima su i desetine hiljada Crnogoraca pali kao žrtve fašizma.
- U skladu sa izrečenim, Skupština Crne Gore, dok sam ja na njenom čelu, a vjerujem i moji prethodnici i nasljednici, jer većinska Crna Gora baštini nedvosmisleno poštovanje i sjećanje na svoju antifašističku misao i trajanje, nikada neće spekulisati i trgovati sa trajnim vrijednostima ljudske slobode, kao i osude i sprječavanja svih onih današnjih, u suštini nemuštih, a u djelovanju, na sreću jalovih ljudi i organizacija, koji će omalovažavati žrtvu jevrejskog naroda i drugih naroda u Drugom svjetskom ratu – zaključio je predsjednik Skupštine Crne Gore.
Predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode dr Halil Duković je istakao da se Generalna skupština Ujedinjenih nacija donošenjem Rezolucije kojom je proglasila Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta rukovodila potrebom reafirmacije ljudskih prava, prevencije i kažnjavanja zločina genocida, kao i stalno prisutne opasnosti od rasne, nacionalne i vjerske mržnje zasnovane na predrasudama.
Podsjetio je da je Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima utvrđeno da svako ima pravo na sva prava i slobode utvrđene Deklaracijom, bez ikakve razlike po osnovu rase, religije ili drugog statusa i da svako ima pravo na život, slobodu i sigurnost, što je proklamovano članom 3 ove Deklaracije.
U Rezoluciji Generalne skupštine UN-a od 1. novembra 2005. godine potvrđuje se da će Holokaust koji je doveo do ubistva jedne trećine jevrejskog naroda, zajedno sa bezbrojnim pripadnicima drugih manjina, zauvijek biti upozorenje svim ljudima o opasnostima mržnje, netrpeljivosti, rasizma i predrasuda i odbacuje se svako poricanje Holokausta kao istorijskog događaja, bilo u cjelosti ili djelimično.
Predsjednik Odbora Duković je podsjetio učesnike da je prva inicijativa za obilježavanje Dana sjećanja na Holokaust pokrenuta 2000. godine kada je 46 vlada potpisalo Deklaraciju Međunarodnog foruma o Holokaustu u Stokholmu u kojoj se navodi da je Holokaust iz temelja potresao osnove civilizacije, a strašne patnje jevrejskog naroda i mnogih drugih žrtava nacizma ostavile neizbrisiv ožiljak širom Evrope. Smatra da čovječanstvo i dalje nosi ožiljke genocida, etničkog čišćenja, rasizma, antisemitizma i ksenofobije i da međunarodna zajednica ima veliku odgovornost u sprečavanju tih zala. U Deklaraciji se naglašava da zajedno moramo braniti strašnu istinu o Holokaustu pred onima koji je negiraju. Takođe, moramo ojačati moralnu obavezu naših naroda i političku obavezu naših vlada da budućim generacijama pružimo mogućnost da razumiju uzroke Holokausta i promišljaju o njegovim posledicama.
Dvije godine kasnije, u oktobru 2002. godine ministri obrazovanja država članica Savjeta Evrope donijeli su Rezoluciju kojom se utvrđuje da Dan sjećanja na Holokaust treba odrediti u svim zemljama. Aktivnosti Savjeta Evrope u vezi sa sjećanjem na Holokaust definisane su u Preporuci o nastavi istorije u Evropi 21. vijeka koju je Komitet ministara usvojio 31. oktobra 2001. u kojoj se navodi da treba učiniti sve što je moguće u obrazovnoj sferi kako bi se spriječilo ponavljanje ili poricanje razornih događaja koji su obilježili 20. vijek.
Kada je riječ o međunarodnim organizacijama, i OEBS je stavio naglasak na promociju sjećanja na Holokaust i borbu protiv savremenog antisemitizma, a države članice su se obavezale na sjećanje na Holokaust Odlukom koja je donesena na Konferenciji o antisemitizmu održanoj 2004. godine u Berlinu.
Predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode je saopštio da se Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta posebno obilježava u evropskim državama u kojima je tokom Drugog svjetskog rata život izgubilo 53 miliona ljudi, među kojima gotovo 31 milion civila. Ukupan broj Jevreja, žrtava nacističkog progona, kreće se od najmanje 4.194.000 do 5.820.960, dok se sa svim drugim narodima, procjenjuje da je u Holokaustu nestalo od devet do jedanaest miliona ljudi. Iako su Jevreji bili prvi na meti nacional-socijalista i njihovih saradnika trpjeli su i drugi, kao što su Romi i Sinti; homoseksualci; Jehovini svjedoci; Poljaci; ruski ratni zarobljenici, pa i njih treba pamtiti zajedno sa žrtvama Holokausta. Milionima ljudi na ovaj način smišljeno je poništavan identitet, oduzeta im je nada, budućnost i na kraju im je oduzet život samo zato što je neko smatrao da su manje vrijedni.
S obzirom da se i danas pojavljuju određeni oblici mržnje i nasilja po raznim osnovama, predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode smatra da se moraju ulagati dodatni napori na prevenciji i njihovom sprečavanju.
Imajući u vidu da se Evropa suočava sa izazovima populizma, migracija, terorizma, vjerske radikalizacije, a rast populizma smanjuje prostor za suštinsku debatu o problemima i generiše polarizaciju kroz promociju uskih interesa političkih aktera koji ne podrazumijevaju uvijek napredak, već nas vraćaju u prošlost, predsjednik Duković je uvjeren da je uspješno suočavanje sa navedenim izazovima moguće jedino zajedničkim naporima svih zemalja, a uloga parlamenata u promovisanju poštovanja temeljnih evropskih vrijednosti, ljudskih prava i vladavine prava je ključna. Istakao je da je za suzbijanje populističkih ideja važan obrazovni sistem, ali ne nužno samo pristup obrazovanju, već pristup kvalitetnom obrazovanju jer, kako pokazuju istorijski podaci, Holokaust je pokrenula država koja prema popisu iz 1939. godine nije imala nijednog nepismenog stanovnika.
Naglasio je da se ne smije dozvoliti proganjanje zbog pripadnosti drugoj naciji, vjeri ili po bilo kojem drugom osnovu. Stoga je veoma važno da se doprinese jačanju svijesti svih građana, a posebno mladih ljudi i da se razvijaju obrazovni programi u okviru kojih će sadašnje i buduće generacije učiti o Holokaustu kako bi se doprinijelo sprečavanju budućih djela genocida. Ključno je podizanje svijesti o opasnosti od radikalnih, ekstremističkih pokreta i totalitarnih režima, kao i podizanje svijesti o savremenim oblicima antisemitizma, ksenofobije i svim oblicima mržnje. Posebne napore koji moraju biti konstantni i koordinirani treba ulagati u promovisanje poštovanja ljudskih prava, naročito prava manjina. Smatra da je za uspjeh na ovom polju važno promovisanje kritičkog razmišljanja i njegovanje lične odgovornosti građana. Borba protiv ksenofobije, segregacije po bilo kom osnovu i poštovanje ljudskih prava i sloboda su neophodni u svakom demokratskom društvu. Potrebno je pojačati napore u promovisanju obrazovanja, sjećanja i istraživanja o Holokaustu koji se mora pamtiti.
Predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode je poslao snažnu, jasnu i nedvosmislenu poruku da je za naše današnje društvo i za vrijednosti u koje vjerujemo apsolutno neprihvatljiva pojava vjerske netolerancije, podstrekavanja, uznemiravanja ili nasilja nad osobama ili zajednicama koje se temelji na etničkom porijeklu ili vjerskim uvjerenjima, gdje god da se pojavljuje. U Crnoj Gori se ponosimo svojim međunacionalnim i vjerskim skladom, tolerancijom, razumijevanjem različitosti, kao osnovnim antifašističkim vrijednostima koje su njegovane i razvijane decenijama, a nezavisna, evropska Crna Gora stvorena je na temeljima antifašističke borbe, pa je uvjeren da je crnogorsko društvo jasno opredijeljeno za izgradnju društva mira, slobode, demokratije, tolerancije i ravnopravnosti.
Predsjednik Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Radule Novović je saopštio da je Holokaust neizbrisiva mrlja u istoriji civilizacije, koju je napravio čovjek, odnosno čovjek-čovjeku. Stradanje miliona nedužnih ljudi čiji je jedini grijeh bio to što su pripadali jednoj naciji ili religiji, opomena je i zavjet mladim generacijama da nastave da stvaraju drugačiji svijet, da se nešto slično nikada ne ponovi. Ocijenio je da o položaju Jevreja u Crnoj Gori najslikovitije govori izjava pokojnog predsjednika Jevrejske zajednice u Crnoj Gori Jaše Alfandarija koji je jednom prilikom saopštio:„Kad sam prije dvije godine rekao da u Crnoj Gori antisemitizam ne postoji, čudno su me gledali neki izvan Crne Gore. Zapravo, Jevreji koji ovdje žive ne znaju šta je antisemitizam.“
Predsjednik Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport smatra da se tema Holokausta u crnogorskom obrazovnom sistemu obrađuje na vrlo kvalitetan način. Poslijeratne generacije đaka u Crnoj Gori su odrastale uz knjigu iz obavezne lektire “Dnevnik Ane Frank” koja je i danas na spisku obavezne lektire za VIII razred osnovne škole. Ta činjenica ukazuje da tema Holokausta u savremenoj Crnoj Gori, kao što je i uvijek bilo, izaziva potrebu za izražavanjem posebnog saosjećanja sa stradalnicima i progonjenima i čuvanjem od zaborava priče o njihovim žrtvama i stradanjima. U udžbeniku istorije za IX razred osnovne škole, u III poglavlju Drugi svjetski rat i savremeni svijet, jedno od potpoglavlja posvećeno je Holokaustu. Takođe, ova teme se obrađuje u udžbeniku istorije za IV razred gimnazije. Podsjetio je i na Danila Kiša, književnog velikana, sina mađarskog Jevreja i Crnogorke, koji je nacionalizam definisao, prije svega, kao paranoju, kolektivnu i pojedinačnu.
Potpredsjednica Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore Branka Nikezić je podsjetila da je od šest miliona Jevreja koji su stradali u Holokaustu oko 1.100.000 bilo djece. U tom periodu u Crnoj Gori bilo je oko 100 Jevreja koji su sprovođeni u logore u Albaniji i Italiji, a mnogi od njih su stupili u narodno-oslobodilački rat. Crna Gora je rijetka od država u Evropi na čijoj teritoriji nije bilo koncentracionih logora. Podsjetila je da SUBNOR već desetak godina raznim tribinama, manifestacijama i predavanjima obilježava Dan sjećanja na žrtve Holokausta. Najavila je da će ove ili naredne godine biti objavljena knjiga „Jevreji i partizani“ koju priprema SUBNOR.
Predsjednik Jevrejske zajednice Crne Gore Đorđe Raičević je saopštio da su prethodnih godina organizovali javne tribine i predavanja u školama kako bi se mladi ljudi upoznali sa strahotama koje su Jevreji preživljavali tokom Drugog svjetskog rata. Ono što Crnu Goru izdvaja od drugih država je i činjenica da porodice koje su zaslužile nagradu „Medalja pravednika“ koju je ustanovio Izrael nijesu željele tu nagradu, kao znak javne zahvalnosti, smatrajući da su za Jevreje uradili isto što bi uradili i za svaki drugi narod. Većina Jevreja koji u Crnoj Gori žive i rade želi ovdje da ostane, jer Crnu Goru doživljavaju kao sigurnu zemlju u kojoj se osjećaju slobodno.
Nerezidentna ambasadorka Izraela u Crnoj Gori Alona Fišer- Kam je podsjetila da je Aušvic u kojem je ubijeno 1.200.000 ljudi, od kojih je više od 90% bilo Jevreja postao sinonim za užase i zločine nacističkog režima. Aušvic predstavlja jedinstvenost Holokausta ne samo dimenzijom sistematskog ubijanja ili brutalnosti i okrutnosti metoda smrti, već i ideologijom rasizma i mržnje.
Više od 70 godina nakon Holokausta, čini se da su antisemitizam, mržnja i netolerancija ne samo prevladali, već su se i podigli širom Evrope. Stoga, Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta, borba protiv antisemitizma i nastojanje da se spriječe budući zločini iz mržnje nijesu isključivo jevrejski interes, jer će svaki pokušaj da se ospori Holokaust ili da se počini zločin iz mržnje završiti u potkopavanju suštinskih vrijednosti demokratskog društva.
Ambasadorka je naglasila da Crna Gora šalje jasnu moralnu poruku tolerancije i protiv svakog rasnog nasilja mladoj generaciji i čestitala je Skupštini Crne Gore i predsjedniku Ivanu Brajoviću na obilježavanju ovog važnog datuma. Naglasila je da ovaj poseban komemorativni dan može biti i izvor ponosa za Crnu Goru, kao i to što je u Holokaustu Crna Gora bila jedna od rijetkih zemalja u Evropi koja je bila sigurno utočište za progonjene Jevreje. Ocijenila je da su se Jevreji u Crnoj Gori uvijek osjećali bezbjedno i slobodno da praktikuju svoj judaizam. Podsjetila je da su jevrejski tragovi u Crnoj Gori dugotrajni, otkriveni su na starom rimskom lokalitetu Duklja, a u XVI vijeku Jevreji su, bježeći od progona i protjerivanja u Španiji i Portugalu, našli utočište u Crnoj Gori gdje su bili toplo prihvaćeni i dobro integrisani, doprinoseći procvatu zemlje i dobrobiti njenog društva.
Najavila je da će povodom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta ove godine na RTCG-u biti emitovan dokumentarni film o sudbini Jevreja na Balkanu u kojem će biti priče različitih zajednica u bivšoj Jugoslaviji i lične priče preživjelih i njihovih porodica.
Učešćem u diskusiji poslanica Aleksandra Vuković je saopštila da su neki logori zahvaljujući kulturi sjećanja, književnosti i kinematografiji bili poznati javnosti, ali i svi drugi logori treba da budu pred očima javnosti kako se zločini ne bi ponavljali i kako ne bismo imali situaciju na koju ukazuju relevantna istraživanja- da čak trećina Evropljana ne zna šta je Holokaust. Smatra da je u književnosti Danilo Kiš u najvećoj mjeri doprinio saznavanju onog što su bila fašistička činjenja i nacistički logori. Takođe, i naši mediji brižljivo njeguju tradiciju antifašizma.
Zamjenik Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore Siniša Bjeković smatra da se „ vampir“ Holokausta i sličnih fenomena još uvijek dešava i širi Evropom. Obaveza svih je da se to na najefikasniji mogući način spriječi, a korjene ove pojave treba sasjeći. Obaveza je da se borimo i protiv svake relativizacije zločina Holokausta.
Poslanica Branka Tanasijević smatra da se razlike uvijek moraju posmatrati kao bogatstvo, a ne kao prokletstvo. Saglasna je da je Holokaust najveća tragedija u istoriji čovječanstva. Tragedija je što je prouzrokovao milione žrtava, ali je i tragedija to što su postojali ljudi koji su mogli da naprave takvo zlo. Holokaust je poziv ljudima da se slične stvari nikada ne smiju desiti.
Učesnici Konferencije su se pridružili Kampanji #WeRemember čiji je cilj da se podigne svijest o Holokaustu i svim oblicima ksenofobije i genocida. Takođe, na Konferenciji je prikazan kratak film o žrtvama Holokausta i svjedočenju onih koji su preživjeli ovu strahotu, pripremljen na molbu Odbora za ljudska prava i slobode zaposlenim u filmskoj redakciji RTCG-a. Prikazan je insert iz izraelskog filma „Zaboravljeni“ o svjedočenju preživjelih logoraša sa prostora bivše Jugoslavije koji će 27. januara biti emitovan na drugom programu RTCG-a. Takođe, emitovan je insert iz emisije „Profil“ u kojoj je novinarka RTCG razgovarala sa Brankom Lustigom, dvostrukim oskarovcem i filmskim producentom koji je kao dijete preživio Aušvic, a ta iskustva pretočio u film „Šindlerova lista“, aktivno radeći na podizanju svijesti mladih ljudi o Holokaustu i strahotama nacizma.
Govor predsjednika Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Radula Novovića
Izlaganje predsjednika Brajovića
