Predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović otvorio je danas 12. zasijedanje Ženskog parlamenta čija se tema odnosi na primjenu Zakona o rodnoj ravnopravnosti, 13 godina nakon njegovog usvajanja. Predsjednik Brajović je istakao da je u normativnom smislu urađeno mnogo toga nakon obnove državnosti. „Svi smo mi zajedno sazrijevali kao društvo i mijenjali zakonodavni okvir u skladu sa promjenom realnosti u Crnoj Gori. Danas razumijemo koliko je, pored usvajanja dobrih zakona, važno analizirati i njihovu primjenu, unaprjeđivati ih ako uočimo da nijesu dovoljno efikasni. Primjer takvog unaprjeđenja je i Zakon o izboru odbornika i poslanika, koji je u periodu od jedne decenije mijenjan nekoliko puta, i zahvaljujući tome danas imamo skoro 30% žena u Skupštini. Tokom prošle godine smo imali priliku da zakonski minimum povećamo na 40% kroz uvrštavanje zahtjeva Ženske političke mreže u novi predlog zakona. Na žalost, posljedice nedostajuće dvotrećinske većine za usvajanje ovog Zakona zbog političkih kalkulacija, utiču i na političku participaciju žena. I na takvim primjerima se jasno pokazuju prioriteti dijela političkih aktera i njihovo razumijevanje ovog društveno i politički važnog cilja“ naglasio je predsjednik Skupštine i rekao da to svakako ne treba da nas spriječi da na djelu pokažemo da muškarcima i ženama u politici pružamo jednake šanse. Predsjednik Brajović je govorio i o indeksu rodne ravnopravnosti koji je nedavno u Crnoj Gori po prvi put izmjeren od strane UNDP-ija u saradnji sa Upravom za statistiku.
Predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Skupštine Crne Gore, Nada Drobnjak kazala je da je tema današnjeg ženskog parlamenta upravo primjena Zakona o rodnoj ravnopravnosti i promjenama koje se dešavaju na polju rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori. „Suština 8. marta je sjećanje na sve one žene koje su bile prije nas, borile se, i ostvarile mnoga prava koja mi danas živimo“, kazala je Drobnjak i dodala: „Mi smo danas na ramenima njihovog uspjeha, i moramo ostaviti dobar trag i za buduće generacije“. Predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Drobnjak je kazala da je rodna ravnopravnost podjednako važna i za žene i za muškarce te da društvo u kojem i žene i muškarci žive jednak nivo ljudskih prava jeste demokratsko društvo što kroz ekonomske parametre znači i društvo sa većim bruto društvenim proizvodom. „Ova 2020. godina je važna zbog toga što se u njoj pravi presjek i primjene Pekinške platforme i plana za akciju dokumenata koji su usvojeni na Četvrtoj svjetskoj konferenciji 1995. godine kada se prepoznalo dvanaest oblasti u kojima je neophodno bilo raditi a još uvijek se mora raditi da bi žene i muškarci mogli da žive isti nivo ljudskih prava“, rekla je Drobnjak i dodala da je to razlog zbog kojeg se na današnjem zasijedanju pravi presjek stanja u Crnoj Gori. „Možemo konstatovati da postoji napredak, kao i to da ima još puno toga što treba da bude urađeno zajedno i muškarci i žene kako bi u Crnoj Gori imali društvo u kome je rodna ravnopravnost zaista temeljna vrijednost“, istakla je Drobnjak. Kada je riječ o Indeksu rodne ravnopravnosti Uprave za statistiku (MONSTAT) koji je prvi put izračunat za Crnu Goru na inicijativu Ministarstva za ljudska i manjinska prava, on pokazuje da jesmo na pola puta kojem Crna Gora teži, zaključila je Drobnjak.
Predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica kazala je da su prema Indeksu rodne ravnopravnosti za Crnu Goru uočene najveće razlike u rodnoj ravnopravnosti između članica Evropske unije i Crne Gore, koje se odnose na novac i moć te da je obaveza svih snažnija borba za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. „Unaprjeđenje položaja i zaštite prava žrtava svih oblika rodno zasnovanog nasilja je cilj, čije ispunjenje mora garantovati crnogorsko sudstvo. Od izuzetne važnosti je omogućiti besplatnu pravnu pomoć ženama i djevojčicama u sudskim postupcima, a naročito u krivičnim postupcima zbog krivičnih djela trgovina ljudima, nasilje u porodici i seksualnog nasilja, kao i svim ženama u postupcima za razvod braka“. Medenica je podsjetila da je sudstvo jedina grana vlasti u kojoj su dominantno izražene žene kako u strukturi donosilaca odluka, tako i u administraciji. „Nadam se da će naš svijetli primjer podstaći sve subjekte u našem društvu, a naročito činioce privrednog sektora, da omoguće prvenstveno veće učešće žena i fer uslove rada, što je svojevrsan izazov u trci za profitom“ zaključila je Medenica.
Predsjedavajuća Ustavnim sudom Desanka Lopičić kazala je da „Indeks rodne ravnopravnosti predstavlja ključni element za ocjenu da li su obećanja koja su data zaista i ispoštovana. „Naš doprinos rodnoj ravnopravnosti je doprinos za rješavanje tog pitanja, za sve generacije koje dolaze jer rodna ravnopravnost nije samo osnovno ljudsko pravo već je to i temelj za dalji razvoj našeg crnogorskog društva“, istakla je Lopičić.
Zamjenica Zaštitinika ljudskih prava i sloboda Crne Gore Snežana Mijušković rekla je da je „Nacionalno zakonodavstvo Crne Gore u značajnoj mjeri usklađeno sa dokumentima donijetim u okviru sistema UN, EU i SE, kojima se uređuje rodna ravnopravnost i podstiče primjena principa jednakog tretmana za žene i muškarce. Nesporna je činjenica da je u crnogorskom društvu ostvaren veći stepen osviješćenosti po pitanju rodne ravnopravnosti od donošenja Zakona o rodnoj ravnopravnosti“, kazala je Mijušković.
Direktorica Uprave za statistiku Crne Gore Gordana Radojević rekla je da je „Crna Gora prepoznala značaj rodne statistike još 2006. godine kada je prvi put objavljena publikacija „Žene i muškarci u Crnoj Gori“, koju od tada objavljuje MOSTAT u saradnji sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava, u redovnoj dvogodišnjoj dinamici. „Indeks rodne ravnopravnosti iz janurara 2020. godine predstavlja instrument kojim se mjeri rodna ravnopravnost za sve države EU, kroz šest domena: rad, novac, znanje, vrijeme, moć i zdravlje. Vrijednost Indeksa prikazuje se na skali od jedan do stotinu a Indeks Monstata pokazuje da je Crna Gora na toj skali pod brojem 55 što ukazuje da smo na pola puta do postizanja potpune ravnopravnosti u Crnoj Gori“, rekla je Radojević i nastavila da niti jedna država EU nema potpunu ravnopravnost što govori da Crna Gora jeste ostvarila značajan napredak kada je u pitanju politika rodne ravnopravnosti u poređenju sa EU ali i da je pred nama još mnogo izazova.
Na današnjem zasijedanju, koje je organizovao Odbor za rodnu ravnopravnost Skupštine Crne Gore, govorili su i ministri i predstavnice i predstavnici ministarstava u Vladi Crne Gore, predstavnice Ženskih grupa parlamentarnih partija, predstavnice Nevladinih organizacija i akademske zajednice.
Pored primjene Zakona o rodnoj ravnopravnosti i Indeksa rodne ravnopravnosti danas je predstavljen i rad Odbora za rodnu ravnopravnost u okviru Mreže parlamentarnih odbora za ljudska prava i rodnu ravnopravnost na Zapadnom Balkanu (HUGEN), koji je predstavila ekspertkinja Vestminsterske fondacije za demokratiju (WFD) iz Beograda.
Govor predsjednika Skupštine Crne Gore Ivana Brajovića
