Danas je u EU info centru na konferenciji “Informaciono dokumentacioni centar – Pravda za prošlost, zalog za budućnost”, koju organizuje Inicijativa mladih za ljudska prava u okviru projekta “Odgovornost za prošlost“ potpisan Memorandum između Skupštine Crne Gore i Inicijative mladih za ljudska prava o osnivanju Istraživačko-dokumentacionog centra.
U ime predsjednika Skupštine Crne Gore Ivana Brajovića, Memorandum je potpisao generalni sekretar Skupštine Aleksandar Jovićević i pročitao pismo predsjednika Brajovića:
„Pažljivo pratim inicijative nevladinih organizacija u Crnoj Gori i rado se odazivam pozivima za saradnju, cijeneći njihov entuzijazam u društvenom angažmanu. Projekat Inicijative mladih za ljudska prava u saradnji sa Skupštinom Crne Gore „Tražimo odgovornost za prošlost“ u okviru kojeg se osniva istraživačko – dokumentacioni centar u Crnoj Gori koji već postoji u državama regiona, smatram izuzetno važnim za budućnost našeg društva.
Tokom trajanja ovog partnerskog projekta, dokumentacioni centar će prikupljati relevantna dokumenta u vezi sa ratnim zločinima počinjenim na teritoriji Crne Gore, sa svim izjavama, optužnicama, presudama i drugim izvorima vezanim za ratnu prošlost tokom 90-tih godina. Skupština Crne Gore preuzela je obavezu da sakupljenu građu čuva i učini je trajno dostupnom svim zainteresovanima.
Crna Gora se ponosi svojim multietničkim, mulitikonfesionalnim i multikulturnim skladom, a prije svega činjenicom da je i u najmračnijim vremenima 90-ih zadržala mir.
Ponosimo se i svojom istorijom, humanošću i činjenicom da smo u novijoj istoriji bila oaza za one koji su izgubili dom i svoje bližnje u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije. Činjenice govore da su tih godina gotovo 20% stanovnika Crne Gore činile izbjeglice - ljudi čija je svaka priča svjedočanstvo njihove lične, ali i naše kolektivne nesreće. I svakome je Crna Gora bila privremeno, a mnogima ostala i trajno utočište.
Ipak, da bismo s punim pravom i do kraja mogli da se ponosimo ljudskom i državnom humanošću, moramo biti spremni da se suočimo i sa tamnom stranom i nehumanim djelima koja su se nažalost, takođe, dešavala. Objektivno i otvoreno suočavanje s nemilim epizodama iz prošlosti ovih prostora, obavezan je korak u preventivi za buduća djela. Time ujedno odajemo počast žrtvama ratnih zločina, ali i jasno pozivamo da se utvrdi odgovornost počinilaca tih zločina. U jasnoj proceduri i tužilačko-sudskim postupcima skidamo kolektivnu odgovornost, čemu smo na ovim prostorima nerijetko bili skloni.
Poznata je teza da proces suočavanja sa prošlošću u svim državama bivše Jugoslavije teče sporo. Sa time se mogu djelimično složiti, i pozvati da svako od nas pojedinačno ili u okviru institucija doprinese suočavanju s prošlošću kao preduslovom za obezbjeđivanje dugoročnog mira. Lično, sa ponosom mogu da se osvrnem na svoj antiratni angažman i jasnu političku orijentaciju tokom više od 30 godina društvenog djelovanja. I tada sam bio svjestan koliko je važno pripadati društvu koje je usmjereno na borbu za mir, očuvanje ljudskih života, imovine i dostojanstva. Naš pogled bio je usmjeren ka razvijenim zapadnim demokratijama i njihovim vrijednostima u političkom, ekonomskom, socijalnom i kulturnom smislu. Za mene su te vrijednosti važile 90-ih godina prošlog vijeka, jednako kao i danas. Zato osjećam ličnu obavezu, ali i kao predsjednik Skupštine Crne Gore, da pružim podršku svim projektima i politikama koje doprinose da mladi ljudi danas ne lutaju u društvenim orijentacijama, da odole desničarskim populističkim pokretima koji nude laka rješenja. Mislim da je za mlade ljude svako vrijeme izazovno i složeno, a laka rješenja u realnom životu ne postoje ili imaju visoku cijenu. Sa tim lakim ponudama da se prepustimo drugima koji su veći i znaju bolje šta je za nas dobro, suočavali smo se kroz istoriju mnogo puta, a račun je uvijek bio samo naš. Sa takvim ponudama suočavali smo se 90-ih godina, suočavamo se i danas.
Ali ono što čini nespokojnim aktere takvih ponuda jeste svijest da je država Crna Gora moćnija od svakog pokušaja negacije njene istorije, državnosti, njene prađedovske imovine i kulture. Retorika i politika 90-ih u Crnoj Gori neće dominirati. Zato je Crna Gora NATO članica, i zato će biti prva sljedeća članica Evropske unije - zajednice koja je obezbijedila najduži mir i ekonomski prosperitet u istoriji Evrope i njenih članica.
Svjesna svoje istinske snage, država Crna Gora u ime većinske volje građana poziva na dijalog, u ime poštovanja njenih zakona, zajedničke budućnosti i mira na ovim prostorima. Potpisivanjem Memoranduma o saradnji između Skupštine Crne Gore i Inicijative mladih za ljudska prava, krećemo u realizaciju projekta koji će biti naše zajedničko svjedočanstvo, trajna opomena i zalog za budućnost mladih, mira u Crnoj Gori, regionu Zapadnog Balkana, Evropi i cijelom svijetu.“