Sastanku su prisustvovali i poslanici crnogorske Skupštine koji su šefovi stalnih delegacija pri međunarodnim organizacijama i regionalnim inicijativama.

U uvodnom obraćanju prisutnima su se obratili predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović, predsjednik Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Andrija Nikolić i šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, ambasador Aivo Orav.

U uvodnim napomenama predsjednik Brajović je izrazio zadovoljstvo vraćanjem u fokus politike proširenja, kako bi na kredibilniji, vjerodostojniji i jasniji način Evropska unija otvorila veći prostor za parlamente i poslanike, a samim tim i za sve građane naših zemalja.

On je podsjetio da poruke podrške koje Crna Gora dobija tokom međunarodnih susreta ohrabruju da zadržimo lidersko mjesto u procesu integracija. „Crna Gora kao prva sljedeća članica Unije sa postignutim mjerljivim rezultatima i usklađenom vanjskom politikom sa evropskim državama, kao i konstruktivnom dobrosusjedskom politikom, uprkos izazovima sa kojima se suočava, biće snažan podsticaj ostalim aspirantima da preuzmu takve politike i vrijednosti“, naveo je Brajović.

Govoreći o aktuelnom političko-društvenom ambijentu, predsjednik Brajović je naveo da je donošenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, bio prirodan slijed u zaokruženju nacionalnog i državnog identiteta Crne Gore. „Ovaj zakon je morao biti donijet, kako bi se ova oblast od daleke 1977. godine uredila na primjeren način koji odgovara realnosti crnogorskog društva. Nije bilo neočekivano nezadovoljstvo jednog segmenta našeg društva, čemu je prethodio neprimjereni otpor dijela opozicionih poslanika i jedne vjerske zajednice, najprije donošenju, pa potom i početku primjene ovog zakona“, naglasio je predsjednik Skupštine.

On je konstatovao da su „vladajuće strukture pokazale visok stepen razumijevanja i tolerancije, dok ogroman broj građana ne podržava antidržavne i često veoma uvrjedljive poruke sa protesta. Time pokazujemo da poštujemo pravo na izražavanje drugačijeg mišljenja, uprkos lako prepoznatljivom manipulativnom diskursu crkvenih okupljanja. U građanskom društvu, mirni protesti su dio demokratskih dostignuća, a brojnost u podršci politikama i viziji razvoja društva, većinska Crna Gora pokazuje na izborima, a ne na ulici“.

Brajović je takođe ukazao da su za prevazilaženje izazova i odgovore na aktuelna pitanja, osim vladajuće većine odgovorne i opozicione parlamentarne partije.

„Za istinski demokratsko društvo, treba da se čuje i glas opozicije kroz jasan i konstruktivan stav u Parlamentu. Sve drugo je puko kritizerstvo, koje ne doprinosi neophodnom razvoju društva. Naše djelovanje treba da ide u korist građanskog društva i samih građana, bez obzira na političko opredjeljenje. Mi smo na dijalog spremni. Ali za njega je neophodno da i druga strana ima definisane stavove i jasnu politiku. Pred nama su mnogi izazovi, dalje jačanja institucija države, mjerljivi rezultati u oblasti vladavine prava, vidljivo ekonomsko snaženje, transparentan i nepristrasan rad medija. Ovi ciljevi će biti brže ispunjeni uz konstruktivnije učešće opozicije“, istakao je predsjednik Brajović.  

Prisutnima se obratio i šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Aivo Orav koji je naglasio da je tokom prethodnog perioda više puta potvrđeno da politika proširenja ostaje visoko na agendi novog sastava Evropske komisije i naveo da nova metodologija proširenja predstavlja priliku za region, kao i podsticaj za Crnu Goru.

On je zahvalio Crnoj Gori što je značajan partner Evropske unije i pohvalio njene napore na međunarodnom planu i u usklađivanju spoljne politike sa Evropskom unijom.

Ambasador Orav je naglasio da dijalog predstavlja važan element kako u Crnoj Gori, tako i cijelom regionu. „Delegacija Evropske unije prati situaciji u vezi sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti  i želi da podstakne sve strane da dođe do rješenja, kako bi se smanjile trenutne tenzije“, naveo je on.

U uvodnom obraćanju rezidentnim ambasadorima, predsjednik Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Andrija Nikolić kazao je: „U regionu je na snazi tendencija jačanja i porasta nacionalističke retorike, pa je jasno da je to rezultat zastoja u promociji evropskih politika i širenja tih politika u regionu. Odgovor na to je jačanje političke svijesti, kako u regionu Zapadnog Balkana tako i u EU, da je potrebno i politički reagovati i anticipirati određene procese koji mogu biti brana daljoj preorijentaciji društava Zapadnog Balkana ka sistemu evropskih vrijednosti, istakao je poslanik Nikolić.

Uz zahvalnost na kontinuiranoj podršci Evropske unije u dostizanju strateških ciljeva Crne Gore, poslanik Nikolić je istakao da politika proširenja treba da ostane visoko na listi prioriteta Evropske unije i u novom sastavu njenih institucija. On je naglasio da je proces proširenja i punog ujedinjenja EU optimalan put i za Crnu Goru, i za region i Evropu u cjelini. „Uvjeren sam da uvijek ima dovoljno prostora da EU napravi odlučniji pristup svojoj najuspješnijoj politici – proširenju“, naveo je poslanik Nikolić.

Predsjednik Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Andrija Nikolić podsjetio je na važnost okupljanja mladih parlamentaraca iz zemalja članica Unije i država Zapadnog Balkana i izrazio uvjerenje da će ovakav okvir okupljanja pomoći boljem razumijevanju i saradnji, kao i cjelokupnoj integraciji Zapadnog Balkana u EU.