Tema današnje konferencije za medije koju je održao potpredsjednik Skupštine Crne Gore Genci Nimanbegu, bila je predstavljanje mjera, koje se, kako kaže, moraju kreirati da bi se podržao turizam, tačnije - privatni smještaj, hotelijeri i ugostitelji, a naravno i građani. On je naglasio da je to bitno u cilju premošćavanja već vidljivo krizne 2020. a računajući i na narednu turističku sezonu 2021. godine.
- Mjere u trećem ekonomskom paketu jasno se moraju nastaviti i imati proaktivnu ulogu, u smislu pomoći ekonomiji i građanima Crne Gore, sektor turizma će najviše pasti, što je neminovno i u vezi sa tim - mora im se omogućiti da premoste ovu godinu, naveo je potpredsjednik Skupštine Genci Nimanbegu.
Kada je riječ o turizmu, koji je posebno ugrožen, neophodno je da se omoguće uslovi, kako bi se sljedeća godina dočekala u punom kapacitetu, naglasio je potpredsjednik Nimanbegu.
Potpredsjednik Nimanbegu je pozvao Vladu Crne Gore i Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT), kao i komercijalne banke, da urgentno rade na aktivnostima koje podrazumijevaju - pomoć onima koji pružaju usluge privatnog smještaja, hotelijerima i ugostiteljima. Takođe, on ukazuje i na važnost aspekta otvaranja granica.
U nastavku teksta prenosimo današnje obraćanje potpredsjednika Nimanbegua u cjelosti:
- Želim da skrenem pažnju na potrebu da se pomogne i zato predlažemo da se u trećem paketu ekonomskih mjera uključi pomoć privatnim turističkim davaocima smještaja, u obezbjeđivanju kredita sa niskom kamatnom stopom ili čak beskamatne. Korisnici bi bili privatni izdavaoci smještaja (registrovani naravno), a visina kredita bi zavisila i od same procjene stanodavaca o sredstvima koja su im potrebna kao porodici za ovu godinu. Osnov bi bila prosječna mjesečna plata u Crnoj Gori, odnosno od 5.000 – 6.000 eura za jednu porodicu.
Rok vraćanja tog kredita bi bio od 5-7 godina sa jednogodišnjim grejs periodom. Ovim bi država, pa i komercijalne banke, pokazali brigu za građane - banke brigu za klijente, kojima bi omogućili da bez velikog stresa premoste ovu godinu.
Drugi segment pomoći su registrovani hoteli i drugi ugostitelji kojima bi se na sličnim parametrima, kao stanodavcima, omogućilo da dođu do sredstava za svoje porodice, te prihoda koji će im nedostajati ove godine. Na taj način bi ovi turistički subjekti dočekali i pripremili se za sljedeću turističku sezonu.
Hotelijerima i ugostiteljima mora se u trećem paketu mjera, već sada, staviti do znanja da će im se pomoći u iznosu koji podrazumijeva minimalne zarade za jun tekuće godine, kao što je to bilo za april i maj 2020. godine, uz saznanje da je broj zaposlenih već značajno uvećan u odnosu na predsezonu.
Takođe i ostali građani, posebno oni koji imaju sezonsko zaposlenje ili privredne aktivnosti bi mogli da imaju pristup ovim „korona kreditima“ koji bi bili izraz mjere države i banaka za očuvanje ekonomske supstance svojih građana
Treći aspekt je otvaranje granica što je prije moguće, a uz jasne mjere održavanja fizičke distance.
Trebalo bi razmotriti otvaranje granica već od 1. jula, a primjer Hrvatske, gdje već ima preko 350 hiljada turista, govori tome u prilog.
Poštovani građani i mediji, istraživanje o dolascima i noćenjima turista koje je uradio MONSTAT, prikazuje da je individualni tkz. „privatni smještaj” ugostio 1,352,028 ili 51% turista, i činio 68% ili 9,775,133 broja noćenja, od ukupnog turističkog prometa za 2019. godinu, te zbog toga, iako privatna djelatnost - ona čini značajan dio naše turističke privrede, a u pojedinim opštinama i primarnu privrednu djelatnost od koje živi većina građana tih opština. Vidimo da se situacija sa virusom komplikuje, tako da turistička privreda ne može imati velika očekivanja, te zato apelujem kod nadležnih da se u novim ekonomskim mjerama Vlade i NKT, osim kolektivnog smještaja, predvidi i pomoć za individualni, tj. individualni privatni smještaj.
Individualnim privatnim smještajem se većinom bave građani Crne Gore, kojima je to porodični biznis i jedina djelatnost, pomoću koje izdržavaju svoje porodice tokom preostalih devet mjeseci kada nema sezona.
Svakako, ekonomske mjere u trećem paketu se moraju planirati i za sve ostale turističke privrednike, ugostitelje, zakupce plaža, organizatore turističkih tura, turističke agencije i vodiče, kao i druge privrednike čija je djelatnost povezana sa turističkom privredom.
Zadnjih dana primjećujemo apel turističkih subjekata i organizacija da Vlada mora pokušati pomoći turističku sezonu koliko je to moguće, te prednost i značaj dati domaćem tj. lokalnom turizmu, kao i turistima iz regiona. Želim da podržim njihov apel, da Vlada uz poštovanje zdravstvenih mjera, nađe način da otvori granice i dozvoli nesmetani ulazak i boravak osoba iz država regiona, kako bi turistička privreda, koliko je to moguće, uspjela spasiti svoju turističku sezonu“, kazao je potpredsjednik Nimanbegu na današnjoj konferenciji za medije.
