Intervju dat Nacionalnom javnom servisu Mađarske prenosimo u cjelosti:

* * * * *

Danas, poslije susreta sa predsjednikom Parlamenta Laslom Koverom rečeno je da ćete jačati odnose između dvije zemlje, potpisali ste više sporazuma. Na šta se oni odnose? 

Prije svega želim da i ovom prilikom izrazim zahvalnost za svaki sadržaj tokom moje posjete Mađarskoj, jer sam na svakom koraku suočen sa velikim gostoprimstvom. Mislim da je ovo pravi primjer kako dvije države uspješno mogu da funkcionišu, da uz uzajamno poštovanje i uvažavanje grade prave partnerske i prijateljske odnose. Velika je stvar kad imate intenzivne kontakte na najvišem nivou, a mislim da su od kraja 2017. godine svi najviši zvaničnici Mađarske posjetili Crnu Goru, a bilo je značajnih dolazaka i nas Crnogoraca u Budimpeštu. Gospodin Kover i ja zaista dobro sarađujemo i danas smo upravo potpisivanjem sporazuma - jedan sporazum smo potpisali nas dvojica kao predsjednici parlamenata, a drugi sporazum su potpisali šefovi skupštinskih službi, Skupštine Crne Gore i parlamenta Mađarske. Najkraće rečeno, ti sporazumi će omogućiti tješnju saradnju parlamenata na svim nivoima sa stanovišta razmjene iskustava, korišćenja mađarskog iskustva u procesu njihove integracije u Evropsku uniju, prenošenja mađarskih znanja, prenošenja prakse pregovaranja sa Evropskom unijom i svih tješnjih kontakata do uspješnije saradnje grupa prijateljstava, jer kao što znate i u parlamentu Crne Gore i u parlamentu Mađarske su formirane grupe prijateljstva. Mislim da smo inače veoma dobre političke odnose sad dodatno unaprijedili kroz naše parlamentarne odnose, a sve to za cilj ima našu uspješniju ekonomsku saradnju.

Crna Gora se sve više približava EU, a očekuje se da se pridruži savezu 2025. godine. Komesar za proširenje EU ranije je o tome rekao da je to realan, ali vrlo ambiciozan rok. Mađarska Vlada međutim smatra da je to neosnovano daleki rok. Da li je Crna Gora spremna za ulazak u EU?

Pa znate, kad ne zavisi sve od vas, onda je na vama da radite sve što možete da  svoje obaveze najbolje odradite. Zaista cijenimo to što Mađarska kao naš pouzdani prijatelj i naš podržavalac i u NATO integracijama i na našem putu ka Evropskoj uniji smatra da je 2025. predalek rok. U svakom slučaju mislimo da je i sam put ka ostvarivanju evropskih standarda veoma važan. Veoma je važno da svakog dana usvajamo standarde kojim život naših građana činimo kvalitetnijim i da usvajamo standarde koji nas približavaju najrazvijenijim društvima Evrope. Ja zaista mislim da Crna Gora jeste lider u regionu, mi smo ubjedljivo najviše odmakli u integracionoj priči, otvorili smo 32 poglavlja, preostalo nam je samo još jedno poglavlje 8 Konkurencija. Očekujemo da ubrzo dobijemo i završna mjerila za poglavlja 23 i 24 a onda ćemo ući u značajniju fazu zatvaranja pojedinih poglavlja. Tako da računam da ćemo sve što je do nas odraditi na kvalitetan način. Naravno, uvijek postoji i politička odluka koja se donosi na organima Evropske unije i nadam se da će i oni pokazati taj evroentuzijazam, odnosno da će i novi sastav Evrospkog parlamenta i novi sastav Evropske komisije zadržati proširenje Evropske unije visoko na listi svojih prioriteta. U suprotnom bi se onda vjerovatno stvarao dodatni evroskepticizam u pojedinim zemljama Zapadnog Balkana, što nikako ne bi bilo dobro. Mislim da Crna Gora koja je najviše odmakla treba da bude stimulisana, uostalom uvijek sam se zalagao za to da se svaka od naših zemalja pojedinačno ili nagradi ili sankcioniše, zavisno od toga što je postigla u procesu evropskih integracija. Vjerujem da sve radimo što treba, da posvećemo radimo na tom procesu evropskih integracija i mislim da ćemo mi sve što je do nas odraditi, a onda će naravno odluka biti u rukama zemalja Evropske unije.

Na koji način Vam mađarska veza može pomoći u tome?

Pa mislim da nam već značajno pomaže. Značajno nam pomaže jednim prijateljskim i dobronamjernim stavom, a ja za prijatelja smatram onog koji će da kaže kad je nešto dobro, ali i da ukaže ako nešto nije dobro, jer ne treba vam neko ko vam samo povlađuje. Mađarska je zaista bila, rekao sam i u onom prethodnom našem vrlo važnom integracionom procesu ka NATO-u naš pouzdan partner, ona je u vrijeme prije našeg članstva i u vrijeme kad smo postali članovi bila kontakt tačka za NATO, a eto da podsjetim da je bila treća zemlja koja je ratifikovala sporazum Crne Gore i NATO-a i mislim da i u procesu pridruživanja Evropskoj uniji značajno pomaže. Jer i Višegradska grupa u kojoj Mađarska značajno participira, takođe je potpuno bez dilema kada je u pitanju proces integracija Crne Gore i kada je u pitanju proces integracija svih zemalja Zapadnog Balkana.

Kako Vi vidite šta bi bilo bolje, da zemlje iz regiona Zapadnog Balkana sve zajedno uđu u EU ili da budu primljene svaka zasebno, na osnovu ostvarenih rezultata?

Hiljadu puta saopšten stav Crne Gore jeste da se mi zalažemo da se poštuje princip regate. Mi svakako želimo da sve zemlje Zapadnog Balkana budu jednog  trenutka u Evropskoj uniji, ali prosto ne mogu da zamislim način da one zajedno uđu u Evropsku uniju, zato što su na različitom stepenu integracionog procesa. Mi smo najviše odmakli - otvorili smo 32 poglavlja, prva poslije nas je Srbija koja je otvorila duplo manje 16 poglavlja, Albanija i Makedonija tek očekuju poziv za početak pregovora, a Bosna i Hercegovina i Kosovo su još daleko i od toga. Tako da je gotovo nemoguće čekati da sve zemlje Zapadnog Balkana zajedno uđu u Evropsku uniju, a ja mislim da to nije ni pošten politički stav. Pošteno politički i principijelno jeste da se svaka zemlja ocjenjuje prema onome što je ona sama postigla u integracionom procesu i zato mislim da Crna Gora jeste zaista po svim objektivnim sagledavanjima prva sljedeća članica Evropske unije.

Najprometnije migracijske rute vode kroz zemlje Zapadnog Balkana, tako i kroz Crnu Goru. Koliki to izazov znači za vas?

To je ogroman izazov za svaku zemlju. Crna Gora je imala jedno iskustvo 90-ih godina kad su bili sukobi na prostorima bivše Jugoslavije. U tom trenutku smo mi praktično bili sigurna kuća za sve nevoljnike iz prostora svih zemalja bivše Jugoslavije, gotovo 20 odsto našeg stanovništva su bile izbjeglice. To je za naše društvo koje je tada bilo opterećeno sankcijama mađunarodne zajednice bilo vrlo teško izdrživo, ali smo čini mi se položili jedan sjajan ispit humanosti, jer smo sve njih ugostili. Dijelili smo ono što imamo i pokazali se kao neko ko pomaže nevoljnicima. Naravno ovo sad je jedna specifična situacija. U našem slučaju to su ipak bile izbjeglice iz -  da tako kažem - istog teritorijalnog područja, sličnog kulturnog miljea. Priliv velikog broja izbjeglica ogroman je problem za svaku zemlju, naravno mislim da treba naći zajednički odgovor, a najbolji odgovor je da se interveniše, ulažu sredstva i pomaže na onim područjima gdje se stvaraju uslovi ili gdje postoje razlozi za pokretanje migratornih talasa. Mislim da treba učiniti napore da se stvar tamo rješava, a ne da se tamo propusti prilika za intervenciju, pa da onda se gleda kako će se taj ogroman talas izbjeglica rasporediti po pojedinim zemljama. U svakom slučaju, Crna Gora će uraditi sve što je do nje, ali to jeste izazov za mnogo bogatije zemlje od nas i mi ćemo gledati da tu slijedimo zajedničku politiku Evropske unije.

To znači da je Vaš stav blizak mađarskom?

Ja znam da je Mađarska tu onako vrlo konkretna u jednom rigidnom stavu, ja samo mislim da je najbolje rješavati probleme tamo gdje oni nastaju, jer onda se u suštini na najlakši način taj problem rješava. Ako migratorni talasi krenu, onda uvijek stvarate probleme i na migratornom putu i mi znamo na primjer da Crna Gora nije njihova poželjna destinacija, da je ona samo na neki način prolazna teritorija ka razvijenijim zemljama Evropske unije.

Krajem maja održavaju se izbori za Evropski parlament, koji će odrediti i kakvoj EU će Crna Gora moći da se pridruži. Da li pratite izbore sa posebnom pažnjom? Kakav je vaš stav, šta bi bilo povoljnije za Crnu Goru, u kakvom pravcu bi bilo dobro da krene EU?

Naravno da nas interesuje kako će proteći izbori za Evropski parlament zato što od novog sastava Evropskog parlamenta, i novog sastava nakon toga Evropske komisije zavisi kakav će biti stav kada je u pitanju proširenje. Ono što mi očekujemo i nadamo se da će i novi sastav Evropskog parlamenta i Evropske komisije zadržati pitanje proširenja visoko na listi svojih prioriteta, jer znam da ima razmišljanja o tome da Evropska unija treba da se konsoliduje. Ja mislim da proces konsolidacije Evropske unije i nastavak procesa proširenja u stvari nisu procesi koji isključuju jedan drugog, nego su to kompatibilni procesi koji treba da teku uporedo. Vjerujte, svaka nova članica Evropske unije donosi neki svoj novi mali kamičak vrijednosti u taj veliki mozaik evropskih vrijednosti i ja sam siguran da će svojim ulaskom u Evropsku uniju i Crna Gora doprinijeti kvalitetu života, uspostavljanju i utemeljivanju tih evropskih vrijednosti. Zato mislim da je to dobro i za savez, kao i za zemlje koje prilaze savezu. Nikako ne bi trebalo zatvoriti proces i reći „u redu sačekaćemo sada neko vrijeme sa proširenjem“,  jer to ne bi dobro bilo ni po zemlje koje očekuju neku perspektivu na tom svom evropskom putu, a ne bi dobro bilo ni po Evropsku uniju koja ne dobija onda time svježu krv.