Brajović je kazao da je pristupanje Crne Gore NATO-u civilizacijski iskorak i jedan od najvećih uspjeha moderne Crne Gore, kojim se stavlja pečat na obnovljenu nezavisnosti ostvarenu na referendumu 21. maja 2006. godine. On je podsjetio da su poslanici Skupštine Crne Gore, njih 46, krajem aprila na Cetinju izglasali odluku o ulasku Crne Gore u NATO, i to je, kako je naveo, istorijska privilegija.

„Kao socijademokrata moram podsjetiti da ostvarujemo jedan od naših temeljnih političkih ciljeva na kojem istrajavamo punih 27 godina, jer smo od samog početka svjesni da pridruživanje Alijansi predstavlja garant dugoročne stabilnosti, sigurnosti i mira na ovom veoma osjetljivom području“, kazao je Brajović.

On je rekao da je veoma ponosan što su sve države članice NATO-a, okončanjem nacionalnih procedura, izrazile jasnu političku volju da Crna Gora postane dio saveza, i što su prepoznali njen napredak, rad i zalaganje i dali joj punu podršku na tom putu.

„Svima je jasno da je politička atmosfera relaksiranija nakon donošenja ove odluke. Ipak, mislim da je najbitnije što to znači za naše građane - dugoročni mir i stabilnost, kao osnovnu pretpostavku za ekonomski rast“, istakao je Brajović.

On je kazao da očekuje posvećenost daljem ukupnom razvoju Crne Gore, „i vjerujem da je činjenica da smo dobili povjerenje od strane svih država članica NATO jasna poruka partijama čiji poslanici ne učestvuju u radu parlamenta“.

„Aktuelna politička dešavanja su mjera odgovornosti partija na političkoj sceni, a to smo mogli najbolje vidjeti tokom sjednice na Cetinju“, dodao je Brajović.

Na pitanje šta, kao prvi čovjek Skupštine, planira da uradi po pitanju političke krize, s obzirom na to da je ona najočiglednija u parlamentu koji bojkotuje gotovo polovina poslanika, on je rekao da, kada govori o mjeri političke odgovornosti, upravo misli na partije čiji poslanici ne učestvuju u radu Skupštine.

„Priznaju rezultate izbora ali samo polovično. Na lokalnom nivou izbori su legitimni kada procijene da mogu da formiraju većinu. Po tom kriterijumu i učestvuju ili ne učestvuju na lokalnim izborima. Na državnom nivou traže ponavljanje sve dok ne pobijede na izborima“, kazao je Brajović.

Takođe, kako je naveo, u Skupštini Crne Gore formiraju klubove i imaju raznorazne zahtjeve,od putovanja, preko finansiranja stambenog prostora, a ne dolaze na sjednice radnih tijela i parlamenta.

„Jasno je da ovdje nije riječ o „bojkotu“, kako ga oni nazivaju, već o nedolasku na posao. Termin „bojkot“ je dobio na snazi uz pomoć tačno određenih medijskih snaga, koje su bile zadužene da stvore upravo takvu sliku“, smatra predsjednik Skupštine.

Prema njegovim riječima, sve je to mjera političke odgovornosti, najprije prema građanima koji su ih glasali, a potom i prema ukupnom ambijentu u državi.

„Vjerujem da su tim dvostrukim aršinima, da ne kažem višestrukim, sami uradili dovoljno da se situacija promijeni, da budem precizan, da se to već odrazilo na politički rejting pojedinih partija“, dodao je Brajović.

Upitan šta ako predstavnici opozicije istraju na bojkotu, i da li je takvo stanje održivo na duži rok, on je ponovio da je parlament jedino pravo mjesto za dijalog, ukrštanje argumenata i traženje boljih rješenja za građane „koji su nas glasali kao svoje predstavnike".

„Aktivno radimo na usvajanju zakona, odbori takodje imaju veoma intenzivnu aktivnost i podižemo kvalitet rada u svim segmentima. Skupština funkcioniše jer ima legitimnu većinu i zato što pokazujemo odgovoran odnos prema građanima i svojim obavezama“, kazao je Brajović.

Naravno, kako je naveo, nije isti parlament u kompletnom sastavu i bez njega, „ali ne vjerujem da su građani, kada su birali partije za koje će glasati, mogli i pretpostaviti da izabrani predstavnici neće dolaziti na posao i zastupati njihove interese u ovom sazivu Skupštine“.

„Dugoročne prognoze su nezahvalne ali jedno je sigurno – nedolazak opozicije ne daje nikakve rezultate, i mislim da su se uvjerili u to“, istakao je Brajović.

On je ukazao na još jednu refleksiju koja je, kako je naveo, u svojoj biti negativna.

„A to je njihovo ignorisanje poruka i zvaničnih posjeta iz Evrope, što je bijeg od političke logike i realnosti“, pojasnio je Brajović.

Kako je kazao, opozicija do sada nije pokazala da razumije ni elementarnu funkciju dijaloga - razgovarati, a to znači čuti i drugu stranu - držeći se čvrsto ultimatima zvanog „ponovljeni izbori“, koje će opet priznati samo ukoliko ih oni dobiju.

Brajović je podsjetio i na suštinsku poruku koju je Federika Mogerini izrekla u Skupštini, da se dijalog mora voditi u srcu demokratije, dakle u parlamentu, a ne na ulici.

„Vjerujem da su duboko svjesni, pogotovo sada nakon ulaska u NATO, da ni bojkot ni ultimatumi nemaju veze sa političkom realnošću i ostvarivanjem političkih ciljeva, a ponajmanje tih koje su postavili“, kazao je on.

Upitan da li je saglasan sa ocjenama da će nakon izbora u Herceg Novom biti prekompozocije na političkoj sceni, i gdje vidi poziciju Socijaldemokrata (SD), Brajović je kazao da je ta partija ostvarila veoma dobre rezultate od osnivanja do danas, i učvrstila svoju poziciju, posebno imajući u vidu da su samostalno nastupili na svim izborima do sada.

„Od Tivta sa osvojenih preko deset odsto glasova, nepuna tri mjeseca nakon prvog Kongresa SD-a, preko parlamentarnihizbora gdje smo pokazali da imamo podršku u svakom dijelu Crne Gore, kao i Andrijevice, Budve, Kotora i Gusinja gdje smo ostvarili rezultat koji nam je omogućio da u svakom od lokalnih parlamenata imamo svoje predstavnike“, naveo je Brajović.

U Nikšiću su, kako je kazao, pokazali očigledan trend rasta i samostalno osvojili tri puta više glasova u odnosu na parlamentarne izbore u oktobru 2016. godine, a potvrdu dosadašnjih uspjeha dobili su i u Herceg Novom sa dva i po puta više glasova.

„Svi ovi rezultati navode na zaključak da smo od početka na pravom putu i da donosimo prave odluke, jer radimo ozbiljno i odgovorno, što građani u sve većem broju prepoznaju i ukazuju nam povjerenje“, smatra Brajović.

On je rekao da će SD, shodno legitimitetu dobijenom na izborima u Herceg Novom i aktivnim učešćem u radu lokalnog parlamenta, sigurno dati maksimum da se mnogi projekti u tom gradu pokrenu i poboljša ambijent za život Novljana.

„Kada je u pitanju prekompozicija političkih snaga, čini mi se da su sve te ocjene dolazile od strane analitičara koji su u svjetlu rezultata izbora u Herceg Novom komentarisali uzlazni i silazni trend partija sa opozicione strane u slučaju vanrednih parlamentarnih izbora“, rekao je on.

Brajović smatra da je suviše rano ozbiljno suditi o tim prilikama. „Posebno ako se uzme jedna opština kao mjerilo i, naravno, uz činjenicu da smo prošle godine imali provjeru volje građana na paralmentarnim izborima, odnosno da smo na početku mandata“.

Na pitanje šta će biti prioritet u radu parlamenta do kraja proljećnjeg zasjedanja, Brajović je rekao da je najvažniji zadatak Skupštine svakodnevno kvalitetno vršenje zakonodavne vlasti, koje im je povjereno od građana.

Rad Skupštine je, kako je naveo, intenzivan, a period do kraja proljećnjeg zasijedanja obilježiće donošenje brojnih zakonskih rješenja, i samim tim otvaranje novih šansi za veći kvalitet života.

„Istovremeno, u cijelom tom procesu svi politički subjekti moraju biti veoma posvećeni ekspertskoj i pravovremenoj analizi ponuđenih zakonskih rješenja, da ne bi došli u situaciju višestrukih nepredviđenih budžetskih efekata, kao što smo imali u slučaju izmjena Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti“, naglasio je Brajović.

On je dodao da „svi mi, a pogotovo članovi parlamenta, imamo posebnu odgovornost, koja se pored težnje za donošenjem boljih rješenja za naše građane, mora naći u istoj ravni sa održivošću budžeta“.

Upitan očekuje li ubrzanje procesa pristupanja Evropskoj uniji (EU) nakon ulaska Crne Gore u NATO, Brajović je rekao da je uvjeren da će članstvo države u Alijansi ubrzati njen put ka EU, imajući u vidu komplementarnost dva procesa.

NATO, kako je naveo, nije samo vojni savez, već i politička organizacija. „Postoji potpuna podudarnost u bazičnim kriterijumima za članstvo, dvije organizacije baštine iste vrijednosti, a NATO čine dominantno države članice EU“.

Prema riječima Brajovića, Crna Gora je, pristupanjem NATO-u, usvojila određene standarde u vladavini prava koji su važni u procesu pristupanja EU i stvorili bezbjedan ambijent.

“Članstvu u EU ostajemo u potpunosti posvećeni, čvrsto opredijeljeni da istrajemo u reformskim aktivnostima, kako bismo na kvalitetan način završili proces pristupnih pregovora i postali sljedeća članica. U tom procesu uvijek smo prednost davali kvalitetu ostvarenih reformi, ne opterećujući se samim datumom prijema“, kazao je Brajović.

On je dodao da vjerujem da će rezultati koje Crna Gora ostvaruje biti prepoznati, kao i u slučaju prijema u NATO alijansu.

Na pitanje šta, 11 godina od obnove nezavisnosti, vidi kao glavno dostignuće, a gdje se moglo uraditi više, Brajović je rekao da je period od jedne decenije, istorijski gledano, veoma kratak, a Crna Gora je u njemu ostvarili velike i dugoročno gledano istorijske rezultate.

Kako je naveo, Crna Gora je nezavisna međunarodno priznata država i lider evropskih integracija na prostoru Zapadnog Balkana.

“Strateški put je zacrtan vrlo jasno i određeni su prioriteti kojih smo se držali - obnova nezavisnosti, ulazak u NATO i EU. Prva dva cilja su realizovana, trećem smo posvećeni svakodnevno”, kazao je Brajović.

Crna Gora je, kako je kazao, država sa nedvosmislenim međunarodnim ugledom, posvećena dobrosusjedskoj politici. “I građanska država u najsvjetlijem smislu te riječi, sa multinacionalnim i međuvjerskim skladom – rijetkim na ovim prostorima, što je vrijednost i posebnost koja je po mom mišljenju potrebna Evropi”.

Prema riječima Brajovića, brojni infrastrukturni projekti označiće period još intenzivnijeg razvoja Crne Gore, posebno izgradnja autoputa Bar-Boljare, “koji je i prepoznat kao projekat od strateškog interesa I kojim će povezati sjever i jug i staviti sve potencijale naše države u funkciju dinamičnijeg ekonomskog rasta i boljeg života za sve građane”.

“Uvjeren sam da imamo jasnu viziju kako ići dalje, a to je prije svega neophodnost da Crna Gora mora snažno da se kreće ekonomski naprijed, da stvara mnogo više radnih mjesta, da budemo solidarnije društvo i da pružimo veću perspektivu generacijama koje dolaze”, kazao je predsjednik crnogorskog parlamenta.

Na pitanje šta vidi u budućnosti kao glavni izazov, on je rekao da je Crna Gora je uspjela da ostvari važan napredak u jačanju vladavine prava, “a posebnu pažnju u narednom periodu posvetićemo reformi pravosuđa, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, slobodi medija, zaštiti prava manjina, ranjivih društvenih grupa, kao i promovisanju rodne ravnopravnosti i prava žena”.

“Najveći izazovi na unutrašnjem planu biće ekonomski napredak, rast bruto domaćeg proizvoda i otvaranje novih radnih mjesta. Zato je potrebno da sve političke snage pokažu odgovornost, u cilju prevazilaženja podjela i političkih komešanja i okrenu se ekonomskom rastu radi prosperiteta Crne Gore i boljeg života svih njenih građana”, zaključio je Brajović.