Cilj regionalne konferencije bila je razmjena iskustava u oblasti bezbjednosti kao i razmatranje savremenih izazova sa kojima se suočavaju države Zapadnog Balkana.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović kazao je otvarajući skup da zemlje Zapadnog Balkana moraju imati istu viziju budućnosti regiona koja podrazumijeva mjesto u EU i NATO. Brajović je kao važno istakao jačanje međusobnog razumijevanja i saradnje u regionu, te viziju i vjeru u jedinstvo evropske zajednice u kojoj će, kako je naglasio, mjesto imati svaka država Zapadnog Balkana.'' Evropske vrijednosti jesu i moraju biti naša glavna vodilja, ne zanemarujući tradicionalne, identitetske i kulturološke osobenosti pojedinih zemalja. Crna Gora, kao model multikonfesionalnog sklada, kao država u kojoj živi više nacija i u kojoj se ravnopravno slave praznici tri vjere – može biti primjer kohezije za druge države i to su vrijednosti na koje smo posebno ponosni'', kazao je Brajović. Predsjednik Skupštine takođe je dodao i da nijedna država nije jaka da se sama suoči sa izazovima poput migracija i klimatskih promjena, te da je u tom smislu potrebno snažnije realizovati zajedničke inicijative u regionu.
Potpredsjednik Vlade za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku i ministar pravde Zoran Pažin, poručio je da članstvom u NATO Crna Gora doprinosi bezbjednosnoj koheziji regiona i dodao da će kao nova članica Alijanse, naša država pružiti podršku i ostalim zemljama regiona u njihovoj namjeri da postanu članice tog vojnog saveza. Pažin je konstatovao da region Zapadnog Balkana kroz istoriju nije bio imun na izazove te da ta činjenica dovoljno obavezuje svaku zemlju pojedinačno. Pažin je takođe naglasio i da snažno vjeruje u evropski put regiona i njegovu punu valorizaciju kroz članstvo u EU.
Ministar odbrane Predrag Bošković poručio je da će Crna Gora kao nova članica NATO-a snažno podržavati aspiracije susjeda kada je riječ o članstvu u EU i NATO, kao i svaku inicijativu koja ima za cilj promovisanje regionalne saradnje. Bošković je naglasio i da crnogorsko članstvo u NATO nije upereno protiv bilo koje druge zemlje. Ministar odbrane ukazao je na potrebu intenzivnije saradnje kroz odbrambene i bezbjednosne inicijative regionalnog tipa i u tom kontekstu posebno istakao saradnju zemalja regiona u okviru A5 inicijative za koju je istakao da je dala poseban doprinos saradnji u oblasti bezbjednosti na Balkanu.
Obraćajući se učesnicima skupa državni sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova i nacionalni kordinator za NATO Dragan Pejanović poručio je da je regionalna saradnja na polju bezbjednosti neophodan uslov za političku, ekonomsku i svaku drugu stabilnost te privlačenje investicija, otvaranje novih radnih mjesta i poboljšanje života građana. Pejanović je takođe dodao da bi harmonizacija sistema bezbjednosti i postizanje što većeg stepena interoperabilnosti trebalo da bude prioritet u regionu te da zajedničke vojne vježbe država regiona posebno doprinose ostvarivanju ovog cilja. ''S tim u vezi, svakako je i saradnja policijskih organizacija, kroz razne forme zajedničkog rada i djelovanja, elektronsku razmjenu informacija, kroz rad zajedničkih patrola, razmjenu policijskih službenika tokom turističke sezone, sprovođenje zajedničkih akcija, rad u zajedničkim bilaterlanim ili trilateralnim centrima'', kazao je Pejanović.
Predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Obrad Mišo Stanišić poručio je otvarajući skup da je kolektivni odgovor na savremene transnacionalne izazove poput sajbera terorizma i migracija od ključnog značaja za zemlje Zapadnog Balkana. Stanišić je naglasio da je stabilan Zapadni Balkan neodvojivi dio Evrope i dodao da Crna Gora ima kontinuiranu politiku koja daje doprinos dobrosusjedskim odnosima i stabilnosti. Crna Gora je, kako je kazao predsjednik Odbora, više puta pokazala da baštini principe građanskog društva, vjerske tolerancije i poštovanje principa međunarodnog prava. U tom kontekstu Stanišić je podsjetio da je Crna Gora bila jedina zemlja regiona koja nije vodila rat i koja je pitanje svoje samostalnosti riješila mirnim putem. Stanišić je poručio da zemlje regiona samo zajedno mogu odgovoriti na savremene izazove bezbjednosti, i dodao da članstvo Crne Gore u NATO nudi jedinstven bezbjednosni štit za zemlje regiona i garanciju sigurne budućnosti i prosperiteta. ,,Savremeni život nas uči da su bezbjednosne opasnosti, gdje god da se pojavljuju, zajednički problem. Iskustvo je pokazalo da se oni mogu i moraju rješavati jedino udruženim snagama i saradnjom. NATO se posebno za nas na Balkanu pokazuje kao najsigurniji okvir stabilnosti i prosperitetnije budućnosti. Smatramo da našim aktivnim angažovanjem u regionu, kao i na drugim područjima, možemo zajedno s partnerima da doprinosimo jačanju regionalne bezbjednosti. Članstvo u NATO je garancija da ćemo moći upravljati svojom budućnošću, i time osigurati da se mnoge neprijatne epizode iz naše dalje i bliže prošlosti nikad ne ponove'', poručio je Stanišić. Predsjednik Odbora takođe je kazao da će Crna Gora snažno podržati sve susjede koji za cilj imaju članstvo u NATO i EU budući da te dvije organizacije baštine iste principe poput vladavine prava i društvenog razvoja.
Predsjednik Odbora za kontrolu službi bezbjednosti Skupšine Srbije Igor Bečić naglasio je da je bezbjednost nedjeljiva i da ne poznaje granice, te da je pravovremena razmjena informacija od suštinskog značaja za države regiona. Bečić je podsjetio da je Srbija Krivičnim zakonikom regulisala pitanje odlaska pojedinaca na strana ratišta te da je za to djelo propisala adekvatne kazne. Bečić je takođe kazao da se Srbija na adekvatan način bavi pitanjem migrantske krize i kontrolom nad kretanjem migranata, i to uputio apel za otvaranjem granica kako bi se obezbijedio nesmetan prolaz migranata ka njihovim krajnjim destinacijama. Nastavak regionalne saradnje u oblasti rješavanja migrantske krize, sajber terorizma, prema riječima Bečića, od ključnog je značaja za regionalnou saradnju.
Zamjenik šefa Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a, Franko Vidović kazao je da bi prioritet svih zemalja regiona trebalo da bude ulaganje u sisteme bezbjednosti, kao i zajedničke vježbe. Vidović je kao ključne probleme naveo niz transnacionalnih prijetnji poput trgovine narkoticima i ljudima, kao i sajber terorizam i dodao da savremeni međunarodni odnosi ne poznaju granice između unutrašnje i spoljne bezbjednosti. Vidović je iskazao uvjerenje i da će PS NATO dati zajednički odgovor i okvir na pomenute probleme.
Predsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora Ranko Ostojić poručio je da su problemi jedne zemlje u regionu problemi svih njenih susjeda te da se to vidjelo na primjeru vremenskih nepogoda kroz koje su prošle i Hrvatska i Crna Gora. Ostojić je kao suštinski važne za dalji razvoj kolektivnog sistema bezbjednosti naveo veća izdvajanja za ulaganje u vojnu opremu i sistem bezbjednosti zemalja članica NATO ali i aspiranata za članstvo.
Potpredsjednik Odbora za odbranu Slovenije Marjan Dolinšek konstatovao je da jak signal politike otvorenih vrata koji zastupaju zvaničnici Evropske Unije daje podsticaj državama Zapadnog Balkana i dodao da je veća prisutnost NATO-a i EU od suštinskog značaja na tom prostoru. Dolinšek je dodao i da je pravo na mir i sigurnost je pravo svakog građanina te je zadatk onih koji vode države da im to i obezbjede.
Predsjedavajući Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost BiH Sifet Podžić naglasio je da je razmjena iskustva u radu ključna za susjede. Podžić je takođe naglasio i potrebu efikasnijeg rješavanja pitanja regulisanja bržeg i operativnijeg prelaza ljudi preko graničnih prelaza kao i problem vremenskih nepogoda koje su, kako je podsjetio, sve češći izazov zemljama regiona.
Predsjedavajući Delegacie Parlamentarne skupštine BiH u PS NATO Nikola Lovrinović osvrnuo se na proces evroatlantskih integracija kroz koji prolazi BiH naglasivši da ta zemlja ulaže jake napore u reformu vladavine prava. Lovrinović je kazao i da bi zemlje regiona trebalo da razmotre i pokretanje posebnog oblika saradnje koji bi vodili nacionalni parlamenti budući da je, kako je zaključio, njihova uloga u procesu integracija ključna.
Predsjednik Komisije za nadzor posebnih mjera za presretanje komunikacija od strane Ministarstva unutrašnjih poslova, Financijske policije, Uprave carina i Ministarstva odbrane, Emil Dimitriev ukazao je na problem tzv balkanske rute kao važne zone tranzita za teroriste i u tom kontekstu naglasio da Makedonija ulaže jake napore u kontrolu graničnih prelaza. Dimitriev se u svom izlaganju osvrnuo na prepreke sa kojima se Makedonija suočava na svom evroatlantskom putu i naglasio da, kada je riječ o Makedoniji, članstvo u NATO i Evropskoj Uniji nema alternativu.
Predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Sobranja, Maksim Dimitrievski čestitao je Crnoj Gori na članstvu u NATO. Dimitriev je u svom izlaganju kao pozitivan primjer posebno istakao saradnju policijskih patrola zemalja regiona na rješavanju migrantske krize. Dimitriev je kazao da je prioritet regiona članstvo u NATO i dodao da bi zemlje susjedi dobru saradnju u oblasti bezbjednosti trebalo da demonstriraju kroz organizovanje zajedničkih vojnih vježbi.
Šef Delegacije Srbije u PS NATO Dragan Šormaz podsjetio je da Srbija vodi politiku vojne neutralnosti, ali da je i pored toga posvećena unaprijeđenju vojnog sektora te da redovno realizuje vojne vježbe sa zemljama članicama NATO-a. Šormaz je kazao i da je kao podstrek zemljama regiona potreban okviran period za ulazak u EU te da bi svaka zemlja aspirant trebalo da u procesu evropskih integracija bude nagrađena shodno pojedinačnim doprinosu reformama i napretku.
Današnji skup okupio je trideset učesnika među kojima su predsjednici odbora za bezbjednost kao i šefovi delegacija pri PS NATO. Konferencija'' Regionalna saradnja i bezbjednost '' organizovana je u čast punopravnog članstva Crne Gore u NATO.
