Zvaničnu posjetu delegacije Odbora za evropske integracije Islandu, predsjednik Odbora Slaven Radunović i članovi Odbora Daliborka Pejović i Momčilo Martinović otpočeli su sastancima sa predstavnicima Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva za životnu sredinu i prirodne resurse.

Na sastanku sa predstavnicima Ministarstva vanjskih poslova Islanda, generalnim direktorom Direktorata za vanjsku trgovinu i ekonomske poslove Kristin Arnasonom i zamjenikom generalnog direktora za vanjsku trgovinu i EEA sporazum Bergor Magnusonom, razgovarano je o odnosima Islanda i EU, kao i o procesu pristupanja Crne Gore Uniji. Predsjednik i članovi Odbora za evropske integracije predstavili su islandskim kolegama trenutno stanje pregovora o pristupanju Crne Gore EU, kao i postignute rezultate u sprovedenim reformama u zemlji. Kako je istaknuto na sastanku, Island je bila prva zemlja koja je priznala nezavisnost Crne Gore i ratifikovala Protokol o njenom pristupanju NATO-u, i kao prijateljska zemlja pruža punu podršku pristupanju Crne Gore EU. Predstavnike islandskog ministarstva je posebno interesovalo iskustvo Crne Gore u korišćenju eura kao zvanične valute.    

Predstavnici ministarstva su članove Odbora upoznali sa prethodnim procesom pregovora o pristupanju Islanda EU i o odnosima sa Unijom nakon formalnog odustajanja od kandidature za članstvo. Između ostalog, razgovarano je i o političkim i stavovima islandskog javnog mnjenja u vezi sa bližom integracijom Islanda u EU. Glavni razlozi islandskog skepticizma u vezi sa članstvom u Uniji vežu se za oblast ribarstva i posebno zaštitu postojećih praksi i interesa vezanih za lov i izvoz ribe, po čemu je Island jedna od vodećih zemalja svijeta. Island održava bliske odnose sa Unijom kroz sporazum o Evropskoj ekonomskoj zajednici (EEA); za razliku od izostanka podrške za članstvo u EU, sve političke partije podržavaju učešće Islanda u EEA i bliske odnose saradnje sa EU i njenim zemljama članicama u okviru EEA. Predstavnici ministarstva su govorili o sadržaju sporazuma i oblastima saradnje sa EU, te informisali da je oko dvije trećine islandskog zakonodavstva harmonizovano sa EU acquies-em.

Osim o pomenutim temama, sagovornici su razgovarali i o odnosima Islanda sa skandinavskim zemljama i Ujedinjenim Kraljevstvom, kao i o odnosima sa SAD-om i Rusijom. Istaknuto je i da je na Isladnu, za razliku od otpora učlanjenju u EU, politička podrška članstvu u NATO-u skoro apsolutna i ovo je jedan od važnih aspekata vanjske politike zemlje.

Delegacija Odbora za evropske integracije se danas susrela i sa predstavnicima Ministarstva za životnu sredinu i prirodne resurse Islanda, generalnim direktorom Direktorata za zemlju i prirodno nasljeđe Jon Geir Petursonom i njegovim kolegama iz Direktorata za životnu sredinu i prostorno planiranje. Sa njima je razgovarano o iskustvima i politici Islanda po pitanju zaštite životne sredine, prostornog planiranja i održivog upravljanja bogatim prirodnim resursima zemlje. Posebno je razgovarano o praksama koje mogu biti primijenjene i u Crnoj Gori, koja je po svom Ustavu deklarisana kao ekološka država i čiji se posebni izazovi u pregovorima sa EU vežu upravo za poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene.

Predstavnici ministarstva su delegaciji Odbora predstavili podjelu nadležnosti u oblasti zaštite životne sredine, kako na nivou centralne vlade i institucija, tako i u odnosu centralna vlada – lokalne samouprave. Sagovornici su razmijenili informacije o praksama u vezi sa proglašenjem određenih teritorija zaštićenim područjem, kao i u vezi sa analizom i identifikovanjem zaštićenih područja u skladu sa pravilima Natura 2000. Po riječima islandskih kolega, Island je u oblasti zaštite prirode potpuno usklađen sa pravilima EU i do sada je zaštitio 22% svoje teritorije. Poseban izazov i jedan od prioriteta Islanda vezan je za finansiranje razvoja i unapređenja infrastrukture u zemlji, čije je malobrojno stanovništvo nastanjeno u geografski međusobno veoma udaljenim i izolovanim oblastima. Razgovarano je i o praksama Islanda u dijelu prostornog planiranja, i posebno njegovog uticaja na prirodu i očuvanje zaštićenih područja.        

Na sastanku je bilo riječi i o uticaju turizma na životnu sredinu, kao i rastućim o potrebama u vezi sa infrastrukturnim i administrativnim kapacitetima zbog povećanog priliva turista u zemlju. Kako su informisali predstavnici ministarstva, zbog masovnog rasta turizma je danas i politička pažnja na Islandu mnogo više usmjerena na pitanje zaštite prirode i prevencije mogućih negativnih efekata na životnu sredinu. Članovi delegacije Odbora su se upoznali i sa rješenjima Islanda u oblasti upravljanja otpadom, te trenutnim aktivnostima Islanda po pitanju unapređenja infrastrukturnih kapaciteta, politike prevencije, podizanja svijesti i edukacije građana, te obavezama koje imaju proizvođači i velike industrije. Jedan od prioriteta Islanda u ovoj oblasti je razvoj po konceptu cirkularne ekonomije, na kojoj je zasnovano svo zakonodavstvo zemlje u vezi sa upravljanjem otpadom. 

Niz posjeta islandskim institucijama biće nastavljen sjutra, posjetom islandskom Parlamentu i njegovim radnim tijelima, između ostalog i Odboru za vanjske poslove koji je domaćin Odboru za evropske integracije u ovoj posjeti.