U sklopu inicijative Odbora za evropske integracije za nadzor nad sprovođenjem obaveza u vezi sa pitanjima od posebnog značaja za proces pristupanja Crne Gore EU, u Skupštini Crne Gore je danas organizovan okrugli sto pod nazivom „Da li Crna Gora ima zdravu konkurenciju, u skladu sa pravilima EU?“.
Predsjednik Odbora za evropske integracije Slaven Radunović objasnio je da je cilj događaja da se o važnim temama, koja se odnose na pregovaračka poglavlja 8 – Konkurencija, 6 – Privredno pravo i 20 – Preduzetništvo i industrijska politika, konstruktivno razgovara iz različitih perspektiva, te da se izvuku lekcije i preporuke za bolja rešenja u ovim oblastima.
U uvodnom dijelu okruglog stola govorio je glavni pregovarač Crne Gore sa EU Aleksandar Drljević, koji je informisao o napretku u unapređenju zakonodavnog okvira kao važnom preduslovu za efikasno funkcionisanje tržišta u Crnoj Gori (zakoni o radu, javnim nabavkama, privatno-javnom partnerstvu, koncesijama i privrednim društvima), te posebno istakao važnost održavanja zdrave konkurencije i poštovanja tržišnih pravila.
U okviru panela pod nazivom Biznis ambijent – uslovi poslovanja na crnogorskom tržištu, sa učesnicima okruglog stola su razgovarali Goran Nikolić, generalni direktor Direktorata za industriju i transformaciju u Ministarstvu ekonomije, Predrag Mitrović, predsjednik Unije poslodavaca i Mila Kasalica, ekonomska analitičarka.
Nikolić je istakao posvećenost Vlade kontinuiranoj promociji i poboljšanju biznis ambijenta, između ostalog i kroz programe podrške u oblasti digitalizacije i poslovanja na međunarodnom tržištu, pojednostavljivanje procedura za osnivanje preduzeća i donošenje industrijske politike i strategije pametne specijalizacije. Po njegovim riječima, ovo je rezultiralo povećanjem broja malih i srednjih preduzeća i povećanjem zaposlenosti, a Crna Gora je ispunila sve zahtjeve za privremeno zatvaranje dva poglavlja u pregovorima sa EU – 6 i 20. Mitrović je govorio o izdanju „Pet biznis ubica“, koje je Unija poslodavaca Crne Gore objavila 2013. godine, i u kojem je identifikovano pet glavnih biznis barijera - neadekvatan regulatorni okvir, otežan pristup izvorima finansiranja, siva ekonomija, korupcija u svim oblastima i na svim nivoima, te nesklad između obrazovnog sistema i stvarnih potreba tržišta rada. On je sa prisutnima podijelio mišljenje o postignutim rezultatima i trenutnom stanju u okviru svake od ovih oblasti. Kasalica se osvrnula na ukupni ekonomski ambijent u Crnoj Gori i istakla da se o njemu ne može razgovarati van konteksta konkurencije, koju je definisala kao vladavinu prava u ekonomiji. Ona je sa prisutnima podijelila stavove o osnovnim ekonomskim makropodacima i faktorima dugoročnog održivog razvoja, te kroz konkretne primjere iz prakse govorila o važnosti odgovornog ponašanja nadležnih institucija i unapređenja sveukupne poslovne kulture, kao preduslova za bolji kvalitet života u Crnoj Gori.
U diskusiji prisutnih koja je uslijedila, razgovarano je o platnom bilansu Crne Gore, stanju industrije, društvenoj odgovornosti kompanija koje posluju na crnogorskom tržištu i efikasnosti inspekcijskog nadzora, ali i o položaju nevladinih organizacija, kvalitetu obrazovnog sistema, te interesovanju mladih za preduzetništvo i njihovom pristupu izvorima finansiranja.
Drugi panel bio je posvećen temi Kako država štiti konkurenciju i koja je uloga Agencije za zaštitu konkurencije. Kao panelisti, sa učesnicima okruglog stola su razgovarali Biljana Jakić, generalna direktorica Direktorata za unutrašnje tržište i konkurenciju u Ministarstvu ekonomije, Miodrag Vujović, predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu konkurencije i Aleksandar Damjanović, nezavisni poslanik.
Kao pregovaračica za poglavlje 8, Jakić je govorila o ispunjavanju mjerila Evropske komisije i spremnosti Crne Gore za otvaranje pregovora u oblasti konkurencije. Ona je, u tom kontekstu, posebno istakla usvajanje Zakona o kontroli državne pomoći, usklađivanje šema fiskalne pomoći, te formiranje nezavisnog operativnog tijela za kontrolu u oblasti politike konkurencije – Agencije za zaštitu konkurencije. Vujović je govorio o dobroj usaglašenosti zakonodavnih rješenja Crne Gore sa pravnom tekovinom EU u ovoj oblasti, ali i o izazovima koji postoje za njihovu efikasnu implementaciju. S tim u vezi, on je govorio o nadležnostima i rezultatima rada Agencije za zaštitu konkurencije u četiri ključne oblasti kontrole - zabranjeni sporazumi, koncentracije, dominantni položaj i dodjela državne pomoći (čija je kontrola u nadležnosti Agencije od januara 2019. godine). Damjanović je stava da crnogorska privreda mora da bude konkurentna iznutra da bi mogla da izdrži konkurenciju izvana, pa je u tom kontekstu posebno govorio o tome koliko su ispunjene ključne institucionalne reforme i kolika je zakonska, institucionalna i finansijska nezavisnost Agencije za zaštitu konkurencije. Damjanović se posebno osvrnuo na promjene zakonskih rješenja u dijelu izvještavanja Skupštini o dodjeli državne pomoći, te istakao da bi nadzorna i kontrolna uloga parlamenta u ovoj oblasti trebala da bude mnogo veća.
Učesnici okruglog stola su razgovarali i o poslovnoj perspektivi i državnoj pomoći Montenegro Airlines-u, stečajnom postupku u Kombinatu aluminijuma Podgorica, kao i o pitanjima odgovornosti za rezultate postignute u oblasti zaštite konkurencije.
Okrugli sto Odbora za evropske integracije ujedno je bio i priprema za konsultativno saslušanje posvećeno pregovaračkom poglavlju 8, koje će Odbor organizovati u toku ovog mjeseca.
