Na danas održanoj 41. sjednici, članovi Odbora su raspravljali o stanju pristupnih pregovora u pregovaračkim poglavljima 23 – Temeljna prava i pravosuđe i 24 – Sloboda, pravda i bezbjednost, komentarišući nalaze Evropske komisije iz Nezvaničnog radnog dokumenta (non-paper), usvojenog u junu tekuće godine.

Sjednici su prisustvovali: Aleksandar Drljević, glavni pregovarač Crne Gore sa EU; Marijana Laković Drašković, pregovaračica za poglavlja 23 i 24 i generalna direktorka  Direktorata za organizaciju pravosuđa, krivično zakonodavstvo i nadzor u Ministarstvu pravde; u ime Ministarstva unutrašnjih poslova Dragan Pejanović, državni sekretar i Tanja Ostojić, šefica radne grupe za poglavlje 24; u ime Uprave policije Enis Baković, pomoćnik direktora za sektor kriminalističke policije i Selma Mehović, koordinatorka za međunarodnu policijsku saradnju; Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Siniša Bjeković; u ime Ministarstva ljudskih i manjinskih prava Aleksandar Saša Zeković, državni sekretar i sekretar Valjon Dašarami; i u ime Agencije za sprječavanje korupcije, pomoćnik direktora Savo Milašinović. Predstavnici nadležnih institucija osvrnuli su se na ocjene Evropske komisije, svako u domenu svojih nadležnosti.

Konstatovano je da su posljednje ocjene Evropske komisije konkretnije i preciznije, iako su ih članovi Odbora različito tumačili. Prisutni su bili saglasni da dokument sadrži jasne preporuke, kao dalje smjernice i podstrek za nastavak reformi i pregovora u ovoj oblasti. Izraženo je očekivanje da će u okviru aktuelnog njemačkog predsjedavanja Savjetu EU politika proširenja biti visoko kotirana na evropskoj agendi, pozdravljajući zainteresovanost njemačkih zvaničnika za dešavanja na prostoru Zapadnog Balkana. Ukazano je na važnost političkog dijaloga u parlamentu, prije svega u kontekstu izbora nosilaca ključnih funkcija u okviru poglavlja 23 i 24.

Kada je riječ o poglavlju 23, Evropska komisija pozitivno je ocijenila zakonodavni okvir u oblasti pravosuđa, ali je istakla da adekvatna primjena određenih zakonskih odredbi ostaje izazov. Među ključnim izazovima u narednom periodu će biti racionalizacija pravosudne mreže, te unapređenje disciplinskog okvira i sistema ocjenjivanja sudija i tužilaca. Što se tiče temeljnih prava, poseban fokus je stavljen na zaštitu prava i sveukupnu inkluziju Roma, borbu protiv diskriminacije, ali i obezbjeđivanje kapaciteta i prepoznatljivosti Ministarstva za ljudska i manjinska prava i njegove nadležnosti u zaštiti ukupnog korpusa ljudskih prava. S druge strane, Evropska komisija ocijenila je pozitivno rad Zaštitnika za ljudska prava i slobode Crne Gore, posebno sa aspekta produktivnosti i vidljivosti djelovanja.

Kada je riječ o poglavlju 24, Evropska komisija je pohvalila aktivnosti crnogorskih institucija u dijelu međunarodne policijske saradnje, posebno u borbi protiv organizovanog kriminala, kao i ostvareni bilans rezultata u borbi protiv trgovine ljudima. Ipak, ostaju izazovi u pogledu efikasnije borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala i trgovine narkoticima. Izraženo je očekivanje da će reorganizacija Uprave policije doprinijeti daljem jačanju kapaciteta za bolje rezultate u toj oblasti i osiguravanje bezbjednosti građana. Na sjednici je istaknuto i da je 1. jula ove godine na snagu stupio sporazum sa Frontex-om, pa se očekuje intenzivnija saradnja Crne Gore i EU u oblasti integrisanog upravljanja i zaštite granica.

U raspravi koja je uslijedila, poslanici su se posebno interesovali za rezultate u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, posebno trgovine narkoticima, za korišćenje instituta sporazumnog priznanja krivice, te za uslove i postupanja u slučajevima lišavanja slobode. Na sjednici je sa posebnom pažnjom razgovarano i o istragama mogućih slučajeva kršenja ljudskih prava tokom epidemije virusa COVID-19 u Crnoj Gori.    

Ovo je ujedno bila i posljednja sjednica Odbora za evropske integracije 26. saziva Skupštine Crne Gore. Predsjednik Odbora zahvalio se članovima Odbora na proaktivnosti i veoma konstruktivnom radu, ali i gostima na međusobnoj saradnji i zajedničkom dijalogu, te poželio da Odbor svoj uspješan rad nastavi i u narednom sazivu Skupštine.

Praćenje sjednice organizovano je i putem online platforme, uzimajući u obzir aktuelnu epidemiološku situaciju u Crnoj Gori.