Predsjednik i članovi Odbora za ljudska prava i slobode, predsjednica i članovi Odbora za antikorupciju, kao i članovi Administrativnog odbora i Odbora za rodnu ravnopravnost učestvovali su na Obuci „Etički standardi, dobro ponašanje i sprječavanje sukoba interesa“, održanoj u Podgorici, 18. oktobra 2017.
Obuku je organizovao Savjet Evrope u okviru Horizontalnog programa za Zapadni Balkan i Tursku - Projekta za borbu protiv ekonomskog kriminala u Crnoj Gori, a vodio je ekspert Savjeta Evrope Quentin Reed.
Obuka predstavlja kontinuitet aktivnosti realizovanih za poslanike Skupštine Crne Gore, koje su uključivale sastanak predsjednika Odbora za ljudska prava i slobode dr Halila Dukovića sa ekspertom Quentin Reed-om u decembru 2016, Radionicu “Etika i sprječavanje sukoba interesa” na kojoj je predstavljen Nacrt smjernica dobrog ponašanja u martu 2017. i sastanak predsjednika Odbora za ljudska prava i slobode sa šeficom Programske kancelarije Savjeta Evrope u Crnoj Gori u oktobru 2017.
Cilj ove aktivnosti bio je da obuči poslanike za primjenu Smjernica dobrog ponašanja kako bi se doprinijelo ispunjavanju preporuka iz GRECO Izvještaja IV Evaluacione runde i unaprijedilo sprovođenje Etičkog kodeksa poslanika i Poslovnika Skupštine Crne Gore.
Uvodna izlaganja imali su: predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode dr Halil Duković, predsjednica Odbora za antikorupciju Daliborka Pejović i šefica Programske kancelarije Savjeta Evrope u Crnoj Gori Angela Longo.
Predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode je podsjetio da je pored nadležnosti ovog Odbora utvrđene Poslovnikom Skupštine, Etičkim kodeksom poslanika propisano da nadzor nad njegovom primjenom i praćenjem poštovanja takođe vrši Odbor za ljudska prava i slobode. Etičkim kodeksom poslanika, donesenim u decembru 2014. godine, utvrđena su etička načela i standardi ponašanja kojih treba da se pridržavaju poslanici u obavljanju svojih dužnosti. Njegov cilj je očuvanje, afirmacija i unapređenje dostojanstva i ugleda poslanika i jačanje povjerenja građana prema Skupštini, dok je njegovo usvajanje važno za unapređenje integriteta i odgovornosti Skupštine i svih poslanika, kao i sa stanovišta unapređenja demokratskih standarda i pozicije i značaja Parlamenta.
Dr Halil Duković je saopštio da su poslanici pozvani da se u vršenju funkcije rukovode opštim etičkim principima i pravilima ponašanja, kao što su: objektivnost, odgovornost, uzajamno poštovanje i uvažavanje, kao i poštovanje ugleda Skupštine. Takođe, pozvani su da poštuju pravila ponašanja iz Kodeksa kada na drugim događajima učestvuju kao predstavnici Skupštine, da se u svim situacijama prilikom vršenja poslaničke funkcije sa poštovanjem i na jednak način odnose prema svima i da se ponašaju na način dostojan poslanika.
S druge strane, predsjednik Odbora dr Duković je istakao da Etički kodeks ne sadrži detaljno razrađene odredbe o sprječavanju sukoba interesa i zabrani korupcije, kao što ih sadrži Kodeks ponašanja poslanika Evropskog parlamenta i etički kodeksi parlamenata nekih država.
Predstavio je ključne odredbe Etičkog kodeksa poslanika, naglašavajući da ovaj akt, usvojen kao rezultat kompromisa, sadrži određene nedostatke zbog čega je neprimjenjiv. Sazivanje Odbora na sjednicu povodom prijava za kršenje Kodeksa vrši zamjenica predsjednika Odbora, a kako je ona pripadala opoziciji, nijednom nije sazvala sjednicu Odbora povodom pet prijava za kršenje Kodeksa. Prvu sjednicu Odbora posvećenu kršenju Etičkog kodeksa poslanika, shodno odredbama Poslovnika Skupštine, sazvao je tadašnji predsjednik Skupštine. Međutim, sjednica, zbog nedostatka kvoruma prouzrokovanog prelaskom jedne političke strukture iz vlasti u opoziciju, nije održana. Zbog ovoga predsjednik Odbora je mišljenja da je sazivanje sjednice Odbora u vezi sa kršenjem Kodeksa potrebno regulisati na način na koji je Poslovnikom regulisano sazivanje sjednica radnih tijela. Informisao je i da je formirana Radna grupa koja radi na izmjenama Etičkog kodeksa.
Predsjednik Odbora dr Halil Duković je informisao eksperta Reed-a da je u julu 2017. godine izmijenjen Poslovnik Skupštine Crne Gore i da su njime preciznije definisane norme koje se tiču održavanja reda na sjednicama Skupštine, kao i na sjednicama radnih tijela. Detaljno su propisane mjere koje predsjednik Skupštine, odnosno predsjednik radnog tijela može preduzeti u slučaju povrede reda na sjednici. Utvrđeno je vrijeme trajanja izrečenih mjera i iznosi novčanih kazni koji se kreću od 10 % do 50% od plate poslanika, u zavisnosti od izrečene mjere.
Predsjednica Odbora za antikorupciju Daliborka Pejović je ukazala na važnost preporuka Savjeta Evrope u cilju snaženja povjerenja u izborni sistem i proces. Značajnim smatra obuke koje u okviru projekata u Crnoj Gori realizuje Savjet Evrope s obzirom da našoj državi još nedostaje znanja i kapaciteta. Ukazala je na jačanje Agencije za sprječavanje korupcije podsjećajući da je Parlament razmotrio i jednoglasno usvojio njihov prvi Izvještaj iz kog se može zaključiti da su stvorili kvalitetne kapacitete. Istakla je da je neznatna praksa Odbora za antikorupciju u postupanju u konkretnim slučajevima, uz podsjećanje da je Odborom ranije predsjedavao opozicioni poslanik, dok sada opozicija ne učestvuje u radu Parlamenta, što prilično komplikuje sami rad Odbora i njegove zadatke u ukupnim procesima evropskih integracija. Smatra neophodnim da se riješi niz pitanja koja se tiču rada više odbora u Skupštini i ukazala je na važnost jačanja administrativnih kapaciteta stručne službe, što će biti zahtjev Odbora za antikorupciju. Zaključila je da stalna fluktuacija službenika koji pomažu poslanicima u radu odbora predstavlja opterećenje za bolje sagledavanje problema.
Poslanica Pejović je izrazila nadu da će predstavnici opozicije uskoro početi da učestvuju u radu Parlamenta, jer bi se u velikoj mjeri objektivizirao rad, a trenutni nedostaci bili bi bolje riješeni uz njihovo prisustvo, pa bi se na izvjestan način povećalo povjerenje u rad odbora i cijelog Parlamenta, iako i ovakav način rada ne umanjuje kvalitet rasprave i akata o kojima se glasa. Očekuje da će do narednih parlamentarnih izbora biti izmijenjeno izborno zakonodavstvo, Etički kodeks poslanika i stvoren adekvatan ambijent za sprovođenje izbora kako bi njihov rezultat biti prihvaćen od strane svih političkih subjekata. Zaključila je da medijacija od strane međunarodnih subjekata ne izostaje, ali je svi ne koriste jednako i kvalitetno.
Angela Longo, šefica Programske kancelarije Savjeta Evrope u Podgorici je saopštila da je cilj Projekta za borbu protiv ekonomskog kriminala u Crnoj Gori da se unaprijedi sprovođenje ključnih preporuka GRECO-a. Podsjetila je da je GRECO preporučio da se obezbijedi uspostavljanje mehanizma za promovisanje Etičkog kodeksa za poslanike i podizanje njihove svijesti o standardima koji se očekuju od njih, ali i primjenu takvih standarda kada je to potrebno, kao i da se uvede zahtjev za ad hoc prijavljivanje sukoba interesa kada isti nastane između privatnih interesa pojedinih poslanika i pitanja koje se razmatra u skupštinskoj proceduri. Smjernice dobrog ponašanja treba da doprinesu ispunjavanju ovih preporuka, a njihovo sprovođenje trebalo bi da doprinese dobroj klimi na zasijedanjima Skupštine i njenih radnih tijela, kao i većem povjerenju građana u Parlament.
Ekspert Savjeta Evrope Quentin Reed je ukazao da kodeksi ponašanja i smjernice nijesu u potpunosti obavezujući kao zakoni, ali pomažu poslanicima u situacijama kada im nije jasno da li je određeno ponašanje prihvatljivo ili nije. Posebnu pažnju je posvetio pitanjima koja se odnose na poštovanje zakona, imunitet, marljivost, odnosno radnu etiku, sukob interesa, poklone i lobiranje. Apostrofirao je da je svrha Kodeksa u njegovoj preventivnoj ulozi, a ne u sankcionisanju određenih ponašanja. Kodeksi postoje da bi pomogli ljudima koji žele da poštuju standarde dobrog ponašanja, ali nekad su potrebne i smjernice da bi olakšale razumijevanje postojećih obaveza i pružile mapu puta za ono što zakonima nije detaljno regulisano. Naglasio je da poslanici, kao izabrani predstavnici građana, osim pravila koja važe za sve građane, treba da poštuju i standarde ponašanja koji ih obavezuju kao vršioce javnih funkcija. Kodeksima se obično ukazuje šta poslanici treba da rade, a ne šta ne treba raditi. Istakao je da je kodeks funkcionalan samo ako se bazira na konsenzusu, pa je zato važno i da opozicioni poslanici učestvuju u njegovom donošenju.
Podsjećajući da se imunitet poslanika odnosi na slobodu izražavanja u Skupštini i zaštitu od krivičnog gonjenja za mišljenje izneseno tokom vršenja dužnosti u Parlamentu, ukazao je da je svrha postojanja imuniteta da se čuva integritet Parlamenta kao institucije, a ne poslanika kao pojedinca. Poslanici za koje je podnijet zahtjev za skidanje imuniteta ne bi trebalo da učestvuju u tom postupku u Skupštini, niti glasaju o zahtjevu, a poželjno bi bilo da podstaknu kolege da glasaju za skidanje njihovog imuniteta.
Kako bi poslanici obezbijedili povjerenje građana u Skupštinu, potrebno je da svoju funkciju vrše uz odgovarajuću radnu etiku, da radu u Parlamentu posvete vrijeme koje je srazmjerno poslaničkoj plati i da javni interes ne podređuju privatnom. Ekspert je podsjetio da je funkcionalni sukob interesa regulisan i zabranjen Zakonom o sprječavanju korupcije, ali da treba izbjegavati i situacioni sukob interesa. Dok su drugi javni funkcioneri u takvim situacijama dužni da prijave privatni interes i ne učestvuju u diskusiji i odlučivanju, poslanici su izuzeti od ove obaveze. Međutim, ekspert Reed smatra da bi i poslanici trebalo da prijave postojanje privatnog interesa, a u određenim slučajevima da se sami izuzmu od glasanja, s obzirom da im se ne može zabraniti da glasaju, jer to ne bi bilo u skladu sa Ustavom.
Iako je primanje poklona u vezi sa vršenjem javne funkcije regulisano Zakonom o sprječavanju korupcije, ekspert je ukazao poslanicima da su dok vrše funkciju u svakoj situaciji poslanici i svaki poklon bi se mogao povezati sa vršenjem poslaničke funkcije. U vezi sa lobiranjem, sugerisao je poslanicima da vode evidenciju kontakata sa spoljnim subjektima, zainteresovanim da utiču na njih i njihove odluke, u čemu im mogu pomoći formulari pripremljeni od strane Agencije za sprječavanje korupcije.
Obuka je bila interaktivnog tipa, a u otvorenoj diskusiji i konstruktivnoj razmjeni mišljenja razmotreni su praktični primjeri koji su sadržali etičke izazove sa kojima se poslanici mogu suočiti u svakodnevnom redu.
Poslanici su saglasni da Smjernice treba da postoje kao vodič za dobro ponašanje, jer doprinose kolegijalnosti, homogenizaciji i zbližavanju, a u krajnjem i većem povjerenju građana u Parlament. Ne bi bilo dobro da poslanici donose zakone kojima drugim građanima nameću obaveze i pravila, a da ne postoje pravila za njih i njihovo ponašanje.
Izraženo je očekivanje poslanika da će im razmjena iskustava sa Obuke koristiti kada se suoče sa dilemama u pogledu primjene Etičkog kodeksa poslanika i standarda dobrog ponašanja, kao i u vršenju javne funkcije koja podrazumijeva poštovanje zakonskih propisa, Poslovnika Skupštine i Etičkog kodeksa poslanika.
