Odbor za ljudska prava i slobode na 14. sjednici, održanoj 19. decembra 2017. godine, u skladu sa članom 162 Poslovnika Skupštine, razmotrio je Izvještaj o radu Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava za 2016. godinu.

Direktor Fonda Safet Kurtagić je informisao o razlozima neblagovremenog dostavljanja Izvještaja navodeći da je Odluka o prvoj raspodjeli sredstava donešena krajem aprila 2016, a o drugoj raspodjeli krajem maja iste godine. Potpisivanje ugovora o finansiranju i sufinansiranju projekata realizovano je nakon mjesec dana, jer je većina korisnika morala da revidira projekte. Pravilnikom o kriterijumima za vrednovanje projekata i raspodjelu sredstava za finansiranje i sufinansiranje projekata regulisano je da realizacija podržanih projekata može trajati do godinu i da su korisnici sredstava dužni da konačan izvještaj dostave u roku ne dužem od mjesec dana od završetka realizacije. Značajan broj korisnika je iz opravdanih razloga rok prolongirao, a nedovoljno brojnoj stručnoj službi Fonda potrebno je najmanje dva do tri mjeseca za evaluaciju projekata, što je takođe uslovilo kašnjenje. Podsjetio je da su domaće i međunarodne institucije, među kojima su Skupština Crne Gore, Državna revizorska institucija, nevladine organizacije i značajan dio javnosti Crne Gore izričiti u zahtjevu da Fond vrši monitoring i evaluaciju realizovanih projekata i da o rezultatima obavještava nadležne institucije i zainteresovanu javnost, što je dodatni razlog za kašnjenje.

Iako je Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Fonda, na koji su saglasnost dali Uprava za kadrove i Ministarstvo finansija, sistematizovano 15 radnih mjesta, na kraju izvještajnog perioda u Fondu je radilo pet izvršilaca na neodređeno i četiri na određeno vrijeme. Nedovoljno brojna stručna služba nije bila u mogućnosti da obezbijedi blagovremeno izvršavanje svih radnih obaveza, pa je uprava Fonda bila primorana da intezivira aktivnosti i učini dodatne napore na prevazilaženju kadrovskih problema angažovanjem lica po ugovoru o djelu ili ugovoru o konsultantskim uslugama, što smatraju nužnim, sticajem okolnosti nametnutim i neprikladnim načinom rješavanja kadrovske problematike.

 Kako bi donosiocima odluka o raspodjeli sredstava Fonda, Skupštini Crne Gore, kao osnivaču i zainteresovanoj javnosti stavili na raspolaganje validne podatke o radu i finansijskom poslovanju Fonda, realizaciji podržanih projekata i trošenju sredstava, Stručna služba Fonda je izvršila evaluaciju realizacije svih podržanih projekata od osnivanja Fonda do kraja izvještajnog perioda. Uz Izvještaj su dostavili i najznačajnije statističke podatke o raspodjeli sredstava i realizaciji podržanih projekata, a na web sajtu Fonda se nalaze podaci o svakom podržanom projektu pojedinačno, od 2008. do 2016. godine.

Predsjednik Odbora dr Halil Duković je podsjetio da je Skupština Crne Gore 27. aprila 2017. donijela Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o manjinskim pravima i slobodama, kojim je, između ostalog, preciziran i rok za dostavljanje izvještaja o radu Fonda Skupštini Crne Gore do 31. marta tekuće, za prethodnu godinu. Podsjetio je da je Odbor u martu 2017. razmatrao Izvještaj o radu Fonda za 2015, tako da je ovo drugi Izvještaj Fonda koji Odbor razmatra ove godine. Uvjeren je da je Fond opravdao svoje postojanje, jer je veliki broj projekata usmjerenih na očuvanje i razvoj nacionalnih, odnosno etničkih posebnosti manjinskih naroda u oblasti nacionalnog, etničkog, kulturnog, jezičkog i vjerskog identiteta realizovan zahvaljujući sredstvima Fonda. Posebno je značajan njegov doprinos razvoju sredina u kojima dominantno žive manjinski narodi. Projekti koji se finansiraju iz sredstava Fonda treba da doprinesu očuvanju i razvoju nacionalnih, odnosno etničkih posebnosti manjinskih naroda, ali treba isticati razlike koje spajaju sve ljude, jer je suština djelovanja Fonda da uz očuvanje identiteta manjinskih naroda afirmiše vrijedosti koje će nas zbližavati. Iako je raspodjela sredstava Fonda uvijek praćena  medijskim komentarima kojima se ukazivalo da njegov rad nije u skladu sa zakonom, smatra da su pojedini komentari bili opravdani, a drugi nijesu. Naglasio je da svako mora raditi u skladu sa zakonom, a ukoliko institucija nije sposobna, treba joj pomoći. Svjestan je da nije lako uraditi dobru selekciju projekata, ispratiti raspodjelu sredstava i uraditi njihovu evaluaciju za šta je neophodan profesionalan kadar. S obzirom da su odluke Fonda o raspodjeli sredstava bile predmet razmatranja na Upravnom sudu, postoji obaveza da se vodi dodatni račun o raspodjelama. U svakoj raspodjeli novca postoje problemi, ali se nada da će uvođenjem dvostepenosti definisane Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o manjinskim pravima i slobodama doprinijeti boljoj selekciji projekata, o čemu se mora voditi računa, jer se to tiče ugleda Fonda, Skupštine i države Crne Gore.

Predsjednik je podsjetio da Skupština, shodno izmjenama Zakona može zatražiti poseban izvještaj Fonda i na taj način dodatno kontrolisati njegov rad kako bi ga usmjerili da raspodjelu sredstava vrši na kvalitetniji način. Još jednom je naglasio da je Fond ispunio ciljeve osnivanja, ali nije siguran da li se uspjelo u mjeri u kojoj se željelo zbog čega je i dalje potrebno raditi na njegovoj afirmaciji. Podsjećajući da je bio član Upravnog odbora Fonda do izmjena Zakona kojim je onemogućeno da poslanici budu u upravnim odborima, ocijenio je da je Fond tada najbolje funkcionisao i nije bilo žalbi na njegov rad. Uvjeren je da će izmijenjeni Zakon o manjinskim pravima i slobodama doprinijeti rješavanju uočenih problema.

Poslanik dr Suad Numanović je saglasan da je Fond opravdao svoje postojanje, iako je bilo dosta problema u njegovom funkcionisanju. Ukazao je na kadrovski deficit i nedostatke u raspodjeli sredstava, uz ocjenu da je rad Fonda iz godine u godinu efikasniji, iako se očekivao brži tempo napretka. Raduje ga jačanje kadrovskih kapaciteta i sugeriše da se ubuduće veća pažnja posveti kvalitativnom, a ne kvantitativnom jačanju kadra. Očekuje da u narednom periodu kroz evaluaciju bude procijenjen kvalitet svakog projekta, odnosno da se razmotri njegov doprinos. Umjesto dosadašnje prakse da se podržava veliki broj projekara sa malim iznosom sredstava, smatra da bi bolje bilo podržati manji broj kvalitetnih projekta, jer bi se time pružila učinkovitija podrška manjinskim narodima. Mišljenja je da bi putem javne kampanje sve potencijalne aplikante trebalo upoznati sa strategijama i akcionim planovima, kako bi konkurisali projektima usmjerenim na njihovu realizaciju.

Poslanik Numanović je ukazao na odnos sekularne države Crne Gore prema vjerskim zajednicama naglašavajući da država i lokalne samouprave imaju važnu ulogu i pružaju pomoć vjerskim zajednicama izdvajanjem značajnih finansijskih sredstava. To nijesu samo sredstva koja dodjeljuje Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, već i značajna sredstva uložena u izgradnju vjerskih objekata napravljenih u partnerskom odnosu sa državom ili lokalnom samoupravom. Naglasio je da je Crna Gora kao građanska država u poslednjih 15 godina u poređenju sa brojem stanovnika i vjernika izgradila najveći broj novih ili obnovljenih vjerskih objekata. 

Poslanica Nada Drobnjak je upitala direktora Fonda da li zainteresovani članovi Odbora mogu da pogledaju monitoring realizacije projekata finansiranih od sredstava Fonda kako bi vidjeli koji su ostvareni ciljevi. Na osnovu tih podataka, moglo bi se govoriti o njegovoj opravdanosti, jer do sada ne vidi konkretne rezultate. Smatra da projekat za čiju realizaciju se dodijeli manje od 50% od zahtijevanog iznosa, ne može ispuniti cilj. Čudno joj je da se, primjera radi, može pružiti pravna i psihološka pomoć nezaposlenim ženama Bošnjakinjama projektom u iznosu od 1.500 eura. Uz uvažavanje tradicije i poštovanje pripadnika svih vjera i njihovih rituala, uvjerena je da postoje i projekti koji ne bi trebalo da se finansiraju iz državnih sredstava. Naglasila je da su manjinska prava kolektivna, a obredi su pojedinačni, lični čin. Zaključila je da živimo zajedno i želimo da svako čuva svoje vrijednosti, jer poštujući kulturu i tradiciju drugih, čuvamo našu tradiciju i obogaćujemo naš život.

Poslanik mr Mihailo Anđušić je ukazao da je raspodjela sredstava Fonda ključna u njegovom radu i od nje se očekuju najveći rezultati. Saglasan je da se prilikom analize Izvještaja Fonda treba zapitati u kojoj mjeri je postignut cilj i koliko je Fond opravdao svoje postojanje. Vjeruje da jeste, iako se za raspodjelu sredstava vežu određene kontroverze zbog postojanja kontinuiranih problema. Nedostatak kadrovskih kapaciteta ne može biti alibi za manjkavosti u radu Fonda. Mišljenja je da bi trebalo naći način da Odbor, u skladu sa kontrolnom ulogom, aktivnije učestvuje u vršenju monitoringa.

Član Odbora Mirsad Murić uočava određeni napredak u odnosu na prethodni Izvještaj Fonda. Rad u Fondu nije lak, jer su pitanja koja se odnose na položaj manjinskih naroda kompleksna. Upitno je koliko su zaposleni u Fondu kvalitetan kadar da obavljaju kompleksan posao, zbog čega treba voditi računa prilikom izbora saradnika. S obzirom da je Fond raspolagao značajnim sredstvima, veoma je važno obezbijediti kvalitetan monitoring i evaluaciju projekata. Primijetio je da su nosioci većine projekata fizička lica, a pitanje je koliko je fizičko lice sposobno da iznese teret interesa nacionalne manjine. Sugeriše da se ubuduće posebna pažnja obrati na te projekte, jer je upitno koliko pojedinac može da realizuje projekat. Saglasan je da pojedini vjerski obredi koji predstavljaju lični čin ne treba da budu finansirani iz Fonda.

Poslanik dr Nedžad Drešević se pridružio ocjeni o opravdanom postojanju Fonda, naglašavajući da sredstva koja raspodjeljuje Fond nijesu mala, ali su i nedovoljna. Uz podsjećanje da Fond godinama zahtijeva kadrovsko jačanje, ali ne uspijeva u tome, smatra da mu treba pomoći kako bi zaživio i djelovao u punom kapacitetu. Smatra da su vjerske zajednice dio ovog društva, pa nije problem da se ulaže u njih. Zaključio je da su ukupna sredstva koja se u budžetu države opredjeljuju za funkcionisanje Ministarstva za ljudska i manjinska prava, Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava i Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina prilično mala u poređenju sa drugim institucijama.

Koordinator Programa ljudskih prava u NVO „Građanska alijansa“ Milan Radović je pohvalio rad Odbora za ljudska prava i slobode navodeći da u kontinuitetu već nekoliko saziva Odbor ostvaruje veoma dobru saradnju sa nevladinim organizacijama. Povodom Izvještaja o radu Fonda, podsjetio je da je NVO „Građanska alijansa“ godinama ukazivala na probleme i manjkavosti u njegovom radu koji su se ticali konflikta interesa i brojnih problematičnih projekata, dok je u medijima bilo riječi o projektu koji se odnosio na pojedinačne vjerske obrede. Mišljenja je da ne postoje zakonski osnovi za podršku tom projektu i njegovo finansiranje od strane državne institucije je diskutabilno. Podsjetio je da su manjinska prava kolektivna i da je Ustavom Crne Gore jasno definisana  sloboda vjeroispovijsti i nemiješanje države u vjerska pitanja. Takođe, ukazao je da pojedine organizacije i subjekti iz godine u godinu dobijaju sredstva iz Fonda. Uvjeren je da stručna služba Fonda ima ogromne probleme da vrši kontrolu i monitoring svih projekata zbog čega je treba osnažiti. Informisao je članove Odbora da su protiv obje odluke o raspodjeli sredstava Fonda u 2016. godini podnijeli tužbe Upravnom sudu koji je presudama poništio odluke Fonda, nakon čega je Fond, po njegovoj ocjeni, donio istovjetne odluke.  Opet su podnijeli tužbe sa istim dokazima i očekuje da će Upravni sud vrlo brzo postupiti po njima. Naglasio je da su na Upravnom sudu trenutno aktuelne četiri tužbe na odluke Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava. Nada se da će izmjene i dopune Zakona o manjinskim pravima i slobodama i konstituisanje novih organa Fonda doprinijeti rješavanju dosadašnjih problema i zloupotreba.

Direktor Fonda Safet Kurtagić je pojasnio da Izvještaj sadrži podatke o raspodjeli sredstava i obrazloženja odluka o raspodjeli, a u Aneksu su detaljniji podaci o projektima. Naglasio je da je Fond od svog osnivanja podržao oko 1300 projekata značajnih za pripadnike manjinskih naroda. Nastoje da sredstvima Fonda finansiraju što veći broj projekata, a očekivao je da će to biti detaljnije regulisano izmjenama Zakona. Podsjetio je da su donosioci odluka o raspodjeli sredstava Fonda članovi Upravnog odbora, dok direktor izvršava odluke Upravnog odbora. Koruptivni potencijali u Fondu su mnogo manji, nego što javnost misli i mediji izvještavaju. Smatra da se najbolja kontrola postiže usvajanjem pravila za funkcionisanje koja će određene deformitete učiniti manje dostupnim kako bi se obezbijedila veća transparentnost i bolji način raspodjele. U vezi sa podrškom projektima fizičkih lica, smatra da bi se to moglo definisati na način što bi se precizirao određeni procenat projekata koje Fond može da podrži. Povodom komentara da određeni projekti ne bi trebalo da budu finansirani iz Fonda, ukazao je da je rad Fonda regulisan propisima kojima je utvrđeno da Fond podržava i projekte koji se tiču očuvanja vjerskog identiteta.

Ukoliko je uspješno realizovana makar polovina od ukupno 1300 projekata, direktor Fonda smatra da su učinili mnogo, jer su  pripadnicima manjinskih nacionalnih zajednica koji su teško dolazili do sredstva iz državnih fondova omogućili da se bave identitetskim pitanjima. Iako ne tvrdi da je sve uvijek bilo kako treba i ako se uzme u obzir ko je učestvovao u radu Upravnog odbora Fonda, Kurtagić smatra da je većina podržanih projekata opravdala podršku datu dodjelom sredstava Fonda.

Nakon veoma sadržajne i konstruktivne rasprave u kojoj su učestvovali svi članovi Odbora i predstavnik NVO „Građanska alijansa“, Odbor je jednoglasno podržao Izvještaj o radu Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava za 2016. godinu i predložio Skupštini da ga prihvati.