Odbor za ljudska prava i slobode na danas održanoj 15. sjednici razmotrio je Informaciju o zaštiti od diskriminacije sa stanovišta djelovanja institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za period 1.01 - 30.06.2017. godine.
Zamjenik Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore mr Siniša Bjeković je saopštio da Informacija na analitičan način prikazuje rad institucije Zaštitnika i način postupanja po pritužbama građana. Takođe, željeli su da ukažu na bitne pretpostavke na kojima se temelji rad Institucije i da prikažu percepciju Institucije od strane građana, kao i dosadašnja iskustva zabilježena u radu koja su prepoznata i od strane međunarodnih organizacija.
Predstavljajući statističke podatke, saopštio je da su u radu imali 64 predmeta, od čega pet iz prethodne godine. Jedan od razloga umanjenja predmeta u odnosu na isti period prošle godine je u činjenici da je povećanje broja predmeta u prvoj polovini 2016. bilo prouzrokovano tzv. naknadama majki za rođenje troje i više djece. Ocijenio je da predmeti po kojima postupaju postaju sve složeniji. Evidentan je povećan broj pritužbi u oblasti rada i zapošljavanja kojih je više od trećine ukupnog broja predmeta u ovom izvještajnom periodu. Pojasnio je da su rad i zapošljavanje dominantno područje diskriminacije i u drugim državama što je zaključeno na Konferenciji „Diskriminacija na radu i u zapošljavanju“, održanoj u Baru u maju 2017.
U 13 predmeta su utvrdili povredu prava, a kako je institucija Zaštitnika jedinstvena u tri predmeta su utvrdili povrede drugih prava. U osam predmeta su obustavli postupak ili nijesu postupali. Zamjenik Zaštitnika je pojasnio da im se vrlo često obraćaju neuke stranke. Još jednom je ukazao na „nevidljivi“ dio rada institucije Zaštitnika navodeći da se građani zbog svake nepravde počinjene od državnih organa, pojedinaca ili privrednih subjekata obraćaju Zaštitniku, jer smatraju da su diskriminisani. Iz tih razloga ogromno vrijeme i strpljenje posvećuju građanima, čija očekivanja od Institucije rastu sa porastom povjerenja u njen rad. Informisao je da Zaštitnik nije postupao u situacijama kada je pokrenut sudski postupak, jer tada shodno odredbama Zakona, Zaštitnik ne može da postupa, osim ako se radi o zloupotrebi procesnih ovlašćenja, odugovlačenju sudskog postupka ili neizvršavanju sudskih odluka. Vrijeme za postupanje u predmetima diskriminacije je relativno kratko zbog čega nijesu mogli da koriste ni ova ovlašćenja. Ukazujući da je termin „zloupotreba procesnih ovlašćenja“ vrlo diskutabilan, jer na nju pazi i sud po službenoj dužnosti ukoliko se radi o bitnim povredama postupka, Bjeković smatra da je diskutabilno koje su to vrste zloupotrebe procesnih ovlašćenja po kojima bi Zaštitnik mogao da postupa. Naglasio je da Zaštitnik ne može da se upušta u ocjenu postupanja sudova, a kada je donešena meritorna sudska odluka, Zaštitnik nema pravo da je koriguje, jer nema pravo da mijenja, poništava i ukida odluke drugih organa. Ocijenio je da je fenomen diskriminacije relativno nov pojam i stranke ga ne poznaju dovoljno, a i stručna lica ga veoma teško prepoznaju. Iz tog razloga, planirali su da u narednoj godini izrade Studiju „Istine i zablude o diskriminaciji“.
Za razliku od ranijeg perioda kada su stranke upućivane na korišćenje drugih pravnih sredstava bez obrazloženja, sada Zaštitnik prije nego uputi stranku na korišćenje drugih pravnih sredstava, obradi cijeli predmet, ukaže na tačke neslaganja ili nerazumijevanja i nakon toga upućuje stranku na druga pravna sredstva kako ne bi bili u nedoumici šta da rade. Naglasio je da je diskriminacija teško dokaziva, koriste minimum standarda o prebacivanju tereta dokaza i stranka treba da učini samo vjerovatnim da je bilo diskriminacije.
Ukazao je da postoji određeni stepen arogancije pravnih i fizičkih lica protiv kojih su podnijete pritužbe, što je za državne organe posebno neprihvatljivo. Ignorisanje izjašnjenja na zahtjev Zaštitnika ili ponavljanje istog stava po kojem je već dat odgovor, a da Zaštitnik to nije tražio je nerijetka pojava, zbog čega se suočavaju sa problemom u pribavljanju informacija odgovarajućeg kvaliteta neophodnih za upuštanje u postupak. U praksi najbolje sarađuju sa Ministarstvom unutrašnjih poslova i službama bezbjednosti koji odgovaraju na svaki zahtjev Zaštitnika, a problem su finansijske institucije.
Zamjenik Zaštitnika je ukazao na govor mržnje koji je sve više prisutan u Crnoj Gori. Naglasio je da nema apsolutne slobode izražavanja o kojoj se u Crnoj Gori dugo govorilo, nemamo jedinstvene regulatore koji bi postupali u odnosu na rad svih medija u Crnoj Gori zbog čega postojeći mehanizmi za ispitivanje povreda slobode izražavanja treba da se homogenizuju i uspostave jedinstvene standarde.
Povodom pritiska kojim se ukazivalo da institucija Zaštitnika donosi mali broj preporuka, Bjeković je upoznao članove Odbora da sada bilježe svaku preporuku koju upute organima dok su ranije brojali predmete. Ovu praksu su uveli shodno iskustvima iz Srbije i Hrvatske. U prvih 6 mjeseci 2017. uputili su 63 preporuke, a značajan broj se odnosi na zakonodavstvo, odnosno na podzakonske akte koji vrlo često derogiraju zakonske odredbe, što je posebno vidljivo kod propisa za osobe sa invaliditetom. Nedostaje jedinstveno tijelo za utvrđivanje procenta invaliditeta, osim u sektoru socijalne zaštite, rada, zapošljavanja i penzijsko-invalidskog osiguranja. U samoj Instituciji vrlo često se konsultuju i preisputuju određene stavove, jer se i praksa Evropskog suda za ljudska prava relativno često mijenja.
Bjeković je naglasio da je saradnja Zaštinika sa drugim institucijama i organizacijama izuzetno napredovala, naročito sa Centrom za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu i Ministarstvom za ljudska i manjinska prava sa kojima sprovode zajedničke obuke u koje su po prvi put uključili i Advokatsku komoru.
Podsjetio je da su ukazivali na nedosljednosti u izvještajima Evropske komisije i saopštio da je poslednji Izvještaj EK prikazao suštinu. Nijesu puno promijenili odnos prema strankama i postupanje po pritužbama u odnosu na prethodni period, ali su više prisutni u javnosti i uključeni u međunarodnu saradnju, sa čime je upoznata i Evropska komisija. Mišljenja je da je poslednji Izvještaj EK za oblast antidiskriminacije izuzetno povoljan za instituciju Zaštitnika. Takođe, veoma povoljna ocjena za Instituciju je sadržana u Izvještaju ECRI-ja o Crnoj Gori. Imaju vrlo dobru saradnju sa tijelima za jednakost iz regiona, a u februaru 2018. učestvovaće na Regionalnoj koferenciji tijela za jednakost u Sarajevu.
Imajući u vidu da je Zaštitnik centralni mehanizam za zaštitu od diskriminacije, svjesni su da treba da se bave i promocijom, za šta su u Sektoru za zaštitu od diskriminacije imali samo 500 eura. Smatra da bi, prilikom razmatranja Predloga zakona o Budžetu Crne Gore za 2018. godinu u Skupštini, veoma važno bilo da se razumije značaj učešća Zaštitnika u mrežama. Godišnja članarina za Evropsku mrežu tijela za promovisanje jednakosti (EQUINET) je 1000 eura, a po osnovu učešća u njoj zaposleni u instituciji Zaštitnika obavili su studijske posjete i učestvovali na brojnim konferencijama. Zaključio je da im je članstvo u ovim mrežama veoma važno, jer u okviru njih planiraju da uključe i Odbor za ljudska prava i slobode i druge nadležne institucije.
Na samom kraju, mr Siniša Bjeković je pozvao predsjednika i članove Odbora da posjete instituciju Zaštitnika, navodeći da su pozvani i članovi Odbora za rodnu ravnopravnost.
Predsjednik Odbora dr Halil Duković je saopštio da će Odbor sa zadovoljstvom posjetiti Instituciju. Smatra da je u zaštiti ljudskih prava i sloboda najvažnija borba protiv diskriminacije, a želja svih nas je da se, koliko je to moguće, stvori društvo bez diskriminacije. Bitno je da imamo razvijene institucije koje će znati da prepoznaju svaki vid diskriminacije. Raduje činjenica što je institucija Zaštitnika sve više prepoznata od strane građana, prisutnija u javnosti i što raste povjerenje građana u ovu Instituciju. S druge strane, zabrinjava sve veće prisustvo govora mržnje u Crnoj Gori, čemu su doprinijeli i političari. Predsjednik Duković smatra da je to trenutak u političkom životu koji će se prevazići kao što su riješeni i mnogo veći problemi.
Odbor će na osnovu podataka sadržanih u Informaciji o zaštiti od diskriminacije sa stanovišta djelovanja institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za period 1.01-30.06.2017. godine i izlaganja sa sjednice sačiniti Izvještaj sa zaključkom, koji će uputiti Kolegijumu predsjednika Skupštine Crne Gore na upoznavanje i nadležnim institucijama na realizaciju.
