U veoma konstruktivnoj raspravi predstavljeni su ključni nalazi, zaključci i preporuke evaluacije, sačinjene u svjetlu planiranog pristupa Vlade Crne Gore i UNICEF-a jačanju sistema praćenja stanja dječjih prava u okviru Programskog dokumenta za Crnu Goru za period 2017-2021, koju je naručilo Predstavništvo UNICEF-a u Crnoj Gori u saradnji sa ad hoc Nadzornim odborom.
Evaluacija je sprovedena kako bi UNICEF i ključni nacionalni akteri, među kojima su Vlada Crne Gore, Skupština Crne Gore, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, organizacije civilnog društva i akademska zajednica koristili preporuke, znanja i uvide iz evaluacije i dobili informacije za razvoj daljih programa rada svih partnera u javnom i civilnom sektoru u oblasti praćenja stanja dječjih prava u Crnoj Gori.
Šef Predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Osama Makavi Kogali je saopštio da je Konvencija UN o pravima djeteta međunarodni ugovor sa najviše potpisnica koji djeci garantuje brojna prava čije uživanje je odgovornost svake od država potpisnica. Smatra da analiza koju je pripremio Coram International dolazi u pravo vrijeme kad se razmišlja o strateškom pravcu za unapređenje praćenja prava djeteta, potrebi osnaživanja Savjeta za prava djeteta i donošenju novog nacionalnog akcionog plana za djecu. Posebno značajnim smatra što je u evaluaciji učestvovalo oko 100 djece iz različitih krajeva Crne Gore. Zaključio je da postoji velika korelacija između preporuka upućenih Crnoj Gori u okviru dijaloga u trećem ciklusu Univerzalno periodičnog pregleda i preporuka u Nacrtu izvještaja pripremljenog od strane evaluatorki Karolin Hamilton i Avaz Rauf.
Šef Predstavništva UNICEF-a je čestitao Crnoj Gori na posvećenosti unapređenju stanja u oblasti dječjih prava.
Evaluatorke sistema nadgledanja dječjih prava u Crnoj Gori Karolin Hamilton i Avaz Rauf su predstavile Nacrt izvještaja, sa posebnim osvrtom na ključne nalaze i preporuke. Informisale su o metodologiji izrade navodeći da su koristile pet OECD kriterijuma: relevatnost, efektivnost, efikasnost, održivost i očekivani efekat, uz dodatna dva kriterijuma koji se odnose na međusektorsku saradnju i integrisanje rodnih i drugih horizontalnih pitanja pravičnosti.
Nakon sveobuhvatne analize stanja, ocijenile su da je zakonodavni okvir u ovoj oblasti dobar, postoje strukture za praćenje stanja dječjih prava i jasna svijest da je za praćenje stanja u ovoj oblasti odgovorna država, Vlada, nezavisna instiucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, drugi državni organi i aktivan nevladin sektor.
S druge strane, ocijenjeno je da:
- sistem za praćenje stanja dječjih prava još uvijek ne funkcioniše u punom kapacitetu,
- postoje ograničenja koja potiču iz smanjene spoznaje pojedinih aktera o njihovoj obavezi u praćenju stanja,
- proširenje mandata Zamjenice Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za prava djeteta na oblasti socijalne zaštite i mladih može dovesti do slabljenja njene uloge u zaštiti prava djeteta,
- evidentna je nedovoljna efikasnost Savjeta za prava djeteta,
- neophodno je poboljšanje saradnje sa civilnim društvom i institucijama na lokalnom nivou,
- postoje ograničeni finansijski i ljudski resursi za praćenje stanja dječjih prava i
- prikupljanje podataka je najčešće samo statističke, a ne kvalitativne prirode.
Učesnicima Radionice su predstavljene četiri ključne preporuke koje se odnose na Savjet za prava djeteta, skupštinske odbore, Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore i prikupljanje podataka.
Smatraju da treba izvršiti reformu institucionalne strukture Savjeta za prava djeteta pripajanjem istog Kabinetu potpredsjednika Vlade. Savjetom treba da predsjedava potpredsjednik Vlade i da se u njegovom sastavu nalaze predstavnici svih resornih ministarstava koja se bave dječijim pitanjima. Savjet bi trebalo da ima svoj Sekretarijat od četiri državna službenika, a u saradnji sa građanskim društvom, angažovati i petog člana Sekretarijata privremeno raspoređenog iz NVO koja se bavi dječjim pitanjima, po sistemu rotacije. Takođe, Vlada treba da pripremi novi Nacionalni plan akcije za djecu koji će sadržati i procjenu troškova. Potrebno je razmotri mogućnost osnivanja „lokalnih savjeta za prava djeteta" u svakoj opštini koji bi preslikali ulogu nacionalnog Savjeta za prava djeteta.
U vezi sa skupštinskim odborima, evaluatorke je interesovalo da li odbori dobijaju sve informacije koje su im potrebne za rad, da li mogu da koriste sva zakonska i poslovnička ovlašćenja i da li su im podaci i informacije kojima raspolažu dovoljni za kvalitetno praćenje dječjih prava.
Kada je riječ o instituciji Zaštitnika, mišljenja su da se treba zalagati za imenovanje zamjenika Zaštitnika čiji bi se rad fokusirao samo na prava djeteta, razviti radne protokole za poboljšanje procesa istraživanja pojedinačnih pritužbi, skratiti trajanje postupka po pritužbama za kršenje prava djeteta i nastaviti aktivnosti na podizanju nivoa svijesti o pravima djeteta i ulozi Ombudsmana u tome.
Ocijenjeno je da su podaci o djeci nedovoljno razvrstani po polu, starosti, nacionalnosti, invaliditetu, geografskoj lokaciji ili drugom statusu koji bi omogućio efikasno praćenje stanja dječjih prava marginalizovanih i ranjivih grupa djece. Iako zainteresovane strane razumiju potrebu prikupljanja podataka, postoji jaz u razumijevanju zašto se prikupljaju i kako se mogu koristiti.
Predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode dr Halil Duković je iskazao zadovoljstvo ocjenom da je zakonodavni okvir u oblasti prava djeteta dobar. Predstavio je način rada Odbora, naglašavajući multisektorski pristup i kvalitetnu saradnju sa Zaštitnikom ljudskih prava i sloboda Crne Gore, nadležnim državnim organima, međunarodnim organizacijama i nevladinim sektorom. Ukazao je da Odbor koristi mogućnosti utvrđene Poslovnikom Skupštine Crne Gore u nadgledanju stanja dječjih prava. Pored razmatranja izvještaja koje nadležni organi dostavljaju Skupštini i ovom Odboru u skladu sa zakonom, razmatranja informacija koje nadležni organi dostavljaju na zahtjev Odbora, u skladu sa članom 68 Poslovnika Skupštine, organizovanja kontrolnih i konsultativnih saslušanja, ovo radno tijelo je prepoznato po aktivnostima koje realizuje izvan zgrade Skupštine. Informisao je o organizovanju javnih tribina i posjeta brojnim ustanovama zatvorenog tipa, kao i institucijama u kojima borave djeca. Zahvaljujući takvim aktivnostima i stalnom monitoringu Odbor je, u saradnji sa nadležnim subjektima, značajno doprinio unapređenju stanja ljudskih prava. Naglasio je da povodom razmatranja Izvještaja o radu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Skupština Crne Gore, na predlog Odbora za ljudska prava i slobode, donosi zaključke koji sadrže ocjene stanja i preporuke za njegovo unapređenje. Istakao je da Odbor kontinuirano prati stepen realizacije donesenih Zaključaka.
Osvrnuo se i na informacije koje skupštinski odbori dobijaju u svom radu, navodeći da Odbor kojim predsjedava posebnu pažnju poklanja analizi informacija sadržanih u godišnjim izvještajima nadležnih institucija i organa, izvještajima Evropske komisije o Crnoj Gori i podacima prikupljenim od nevladinih organizacija.
Kada je riječ o finansijskim sredstvima neophodnim za unapređenje stanja ljudskih prava, smatra da ih je važno pravilno koristiti i nastojati da se što veći broj aktivnosti kvalitetno realizuje u okviru raspoloživih materijalnih i kadrovskih kapaciteta.
Dr Halil Duković smatra da je posebnu pažnju trebalo posvetiti analizi načina na koji mediji izvještavaju o djeci, navodeći primjer medijskog izvještavanja o vakcinaciji djece, što je doprinijelo stanju u kojem zbog medijskih dezinformacija značajan broj roditelja nije želio to da uradi, pa se zemlje u okruženju suočavaju sa epidemijom zaraznih bolesti.
Pored predstavnika Skupštine, na Radionici su učestvovali predstavnici ad hoc Nadzornog odbora za praćenje evaluacije sistema nadgledanja dječjih prava u Crnoj Gori, institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, resornih ministarstava, pravosudnih organa, nevladinih organizacija, akademske zajednice i UNICEF- a.
Učesnici su zahvalili Predstavništvu UNICEF-a u Crnoj Gori na pomoći i podršci u afirmaciji i zaštiti prava djeteta, a pripremljeni Nacrt izvještaja ocijenili značajnim za planiranje daljih aktivnosti u ovoj oblasti. Saglasni su da je u narednom periodu potrebno unaprijediti i produbiti međusektorsku saradnju i iskoristiti resurse kojima raspolažemo.
U veoma otvorenoj i sadržajnoj diskusiji učesnici Radionice su iznijeli konkretne predloge, sugestije i komentare na Nacrt izvještaja, uz očekivanje da će isti biti pažljivo razmotreni od strane evaluatorki sistema nadgledanja dječjih prava u Crnoj Gori kako bi Izvještaj bio što kvalitetniji i sadržao informacije i preporuke koje bi trebalo da doprinesu razvoju kvalitetnih programa u oblasti praćenja dječjih prava.
