Odbor za ljudska prava i slobode je na 25. sjednici, održanoj 19. novembra 2018. godine, razmotrio Izvještaj o zaštiti od diskriminacije sa stanovišta djelovanja institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za period 1. 01. - 31. 07. 2018. godine.

Zamjenik Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore mr Siniša Bjeković je saopštio da je Izvještaj sačinjen po prethodno utvrđenoj metodologiji i prikazuje rad institucije Zaštitnika, način postupanja po pritužbama građana i statističke podatke o predmetima i preporukama Zaštitnika u oblasti zaštite od diskriminacije.

Naglasio je da je Zaštitnik, u skladu sa Zakonom o zabrani diskriminacije, nadležan ne samo za zaštitu od diskriminacije, već i za promociju jednakosti. Podsjetio je da u prvih sedam mjeseci 2018. nije bilo izmjena zakona koje bi značajnije uticale na sistem zaštite od diskriminacije, osim donošenja Zakona o državnim službenicima i namještenicima u kojem je izostavljena važna odredba iz prethodnog Zakona koja se odnosila na mjere afirmativne akcije u zapošljavanju, radi obezbjeđivanja srazmjerne zastupljenosti pripadnika manjinskih naroda, rodno balansirane zastupljenosti i zapošljavanja lica sa invaliditetom. Takođe, podsjetio je na suštinu izmjena Zakona o zabrani diskriminacije, Zakona o manjinskim pravima i slobodama i Krivičnog zakonika Crne Gore iz 2017. godine.

Kada je riječ o institucionalnom okviru, institucija Zaštitnika djeluje kao jedinstvena cjelina koja sadrži četiri sektora. S obzirom da su inspekcijski organi “prva linija borbe protiv diskriminacije”, ali da tome ne odgovara broj predmeta u vezi sa diskriminacijom pred inspekcijama, neophodno je dodatno osnažiti i obučiti zaposlene u ovim organima.

Građani u aktuelnom trenutku percipiraju diskriminaciju kao pojavu koja je manje prisutna u odnosu na 2017. godinu,  ali je taj stepen i dalje visok, jer 80% građana smatra da trpi neki oblik diskriminacije ili ovu pojavu uočavaju u pojedinim oblastima. U poređenju sa sličnim institucijama iz okruženja, broj predmeta u oblasti zaštite od diskriminacije i zabilježenih slučajeva diskriminacije pred institucijom Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore je veći u odnosu na broj predmeta pred tim institucijama. Naglasio je da pritužbe Zaštitniku podnose uglavnom neuke stranke koje nemaju dovoljno pravnog znanja i iskustva u kontaktu sa državnim institucijama. Mali je broj predmeta u kojima stranku upućuju na zaštitu pred drugim organima.

Kada je riječ o poštovanju preporuka Zaštitnika, prisutna su dva oblika postupanja. Saopštio je da državni organi često samo djelimično realizuju preporuke Zaštitnika i u tim okolnostima Institucija prati preporuke u kontinuitetu, sve do njihove potpune realizacije. Drugi oblik su preporuke koje se daju u kontinuitetu, jer u slučaju kad se utvrdi povreda načela jednakosti u određenom predmetu u postupku koji je okončan pred nadležnim organom, Zaštitnik donosi preporuku kako bi upozorio da se u svakom narednom, sličnom predmetu mora ispoštovati načelo jednakosti. Zaključio je da se nepoštovanje preporuka Zaštitnika ne može smatrati kvalitetom u radu organa javne vlasti.

Predstavljajući statističke podatke, saopštio je da su u radu imali 82 predmeta, a pritužbe su se odnosile na diskriminaciju u sledećim područjima: rad i zapošljavanje (24 predmeta), postupci pred organima javne vlasti (18 predmeta), socijalna zaštita (12 predmeta), zdravstvena zaštita (šest predmeta), postupanje policije/unutrašnji poslovi (pet predmeta), postupci pred pravosudnim organima (četiri predmeta), pristup dobrima i uslugama (četiri predmeta), dok je u područjima penzijsko-invalidsko osiguranje, obrazovanje, porodično-pravni odnosi, mediji i javno informisanje zabilježen indikativno mali broj pritužbi (po jedna).  Kada je u pitanju rodno zasnovano nasilje, Zaštitnik je u radu imao dva predmeta u kojima je utvrđena povreda prava i date su preporuke i jedan predmet nasilja u porodici u kojem je, takođe, utvrđena povreda prava. Ukupno, u ovom izvještajnom periodu u 15 predmeta utvrđena je diskriminacija i/ili povreda drugog prava i date su preporuke.

Zamjenik Zaštitnika je naglasio da sudovi, državna tužilaštva, organ uprave nadležan za policijske poslove i inspekcijski organi još uvijek nijesu ustanovili evidenciju u formi elektronski vođene baze podataka o podnijetim prijavama, pokrenutim postupcima i donijetim odlukama iz svoje nadležnosti u vezi sa diskriminacijom. Istakao je da su, na zahtjev Zaštitnika, najsadržajnije podatke dobili od sudova za prekršaje i Uprave policije. U prvih šest mjeseci 2018. godine, sudovi za prekršaje imali su u radu 36 predmeta sa elementima diskriminacije koji su procesuirani kao prekršaji iz oblasti Zakona o javnom redu i miru i 1.117 predmeta iz oblasti rodno zasnovanog nasilja, odnosno nasilja u porodici.

Istakao je da je međunarodna saradnja za instituciju Ombudsmana veoma važna, a posebno učešće u mrežama sličnih tijela sa kojima razmjenjuju iskustva. Uz podsjećanje na Generalnu preporuku ECRI-ja broj 2 i Preporuku Evropske komisije o standardima za tijela za jednakost, smatra da je neophodno sagledati perspektivu Sektora za zaštitu od diskriminacije kako bi se obezbijedila adekvatna sredstva za poboljšanje njihovih kapaciteta.

On je najavio da će izrada Studije “Istine i zablude o diskriminaciji” biti završena do kraja godine i iskazao posebnu zahvalnost Odboru za ljudska prava i slobode uz čiju podršku Institucija Zaštitnika bilježi dobre rezultate u radu.

Članovi Odbora za ljudska prava i slobode su ocijenili da je Izvještaj kvalitetan, sistematičan, pregledan i analitički dobro pripremljen, ali i dali određene sugestije za poboljšanje izvještavanja u narednom periodu.

Poslanik mr Mihailo Anđušić je mišljenja da izvještaji institucija i drugih državnih organa koji se razmatraju u Skupštini Crne Gore treba da budu jasniji i pregledniji, sa konkretnijom formom. Smatra da bi bilo korisno da je Izvještaj sažetiji i sa konkretnim podacima kako bi poslanici, mediji i šira javnost bili u mogućnosti da sagledaju napredak i novitete u periodu između izvještavanja. Mišljenja je da je Zaštitniku neophodno obezbijediti dodatnu podršku u jačanju administrativnih kapaciteta kako bi u narednom periodu imali više aktivnosti i još bolje rezultate.

Poslanik dr Suad Numanović je saglasan sa ocjenom da je potrebno raditi na kadrovskom jačanju Institucije, a posebno Sektora za zaštitu djece. S obzirom da je nasilje u porodici i dalje veoma izražena pojava, neophodno je preduzeti dodatne mjere na prevenciji, kampanjama i promjeni svijesti, jer je u ovoj oblasti neophodna nulta stopa tolerancije. Ukazao je na porast povjerenja građana u Instituciju Zaštitnika, uz uvjerenje da će dobar rad ove Institucije i međusektorska saradnja doprinijeti da nadležni organi postupaju po svim preporukama Zaštitnika.

Poslanik Mirsad Murić smatra da je institucija Zaštititnika sve vidljivija za građane, ali ih treba informisati o konkretnim predmetima i ishodima postupaka pred Zaštitnikom kako bi tzv. neuke stranke stekle određeno predznanje o vođenju postupaka pred Zaštitnikom i državnim organima.

Predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode dr Halil Duković je ocijenio da Izvještaj predstavlja realnu sliku stanja ljudskih prava u oblasti zaštite od diskriminacije. Ohrabruje povezivanje svih institucija u borbi protiv diskriminacije, jer bez multisektorskog pristupa u ovoj oblasti nije moguće postići dobre rezultate. Smatra da ne postoji država u kojoj nema diskriminacije, ali je odlika demokratski uređenih država da se diskriminacija prepoznaje, a institucije sistema odmah reaguju.

Prema rezultatima istraživanja „Oblici, obrasci i stepen diskriminacije u Crnoj Gori - trendovi i analize” koje je NVO „CEDEM” sproveo u martu 2018. godine, najveći stepen percepcije diskriminacije građani imaju u odnosu na političko uvjerenje, visok stepen percepcije diskriminacije izražen je prema osobama sa invaliditetom, dok je niži kada je riječ o diskriminaciji po osnovu nacionalne pripadnosti, godina starosti i vjeroispovijesti. Diskriminacija je najmanje izražena prema seksualnim manjinama i po osnovu pola. Građani smatraju da obrazovne institucije daju najveći, a političke partije najmanji doprinos u borbi protiv diskriminacije. 

Predsjednik Odbora je saopštio da ohrabruje što Institucija Zaštitnika, kao nacionalni mehanizam za borbu protiv diskriminacije, radi kvalitetno, ojačani su njihovi kadrovski kapaciteti i u kontinuitetu se sprovode obuke stručnog kadra, što je prepoznato i od strane Evropske komisije. Ohrabrujućim smatra činjenicu da je veliki broj predmeta u oblasti zaštite od diskriminacije riješen u toku postupka pred Zaštitnikom. Mišljenja je da Zaštitnik, kao nacionalni mehanizam za zaštitu od diskriminacije, mora imati najveću ulogu u ovoj oblasti, ali i u ostalim državnim organima treba organizovati dodatne obuke o diskriminaciji. Osvrnuo se i na podatak da postoji porast nasilja u porodici  ističući da se ne zna je li u pitanju porast nasilja ili je prisutan bolji mehanizam njegovog prijavljivanja. Zaključio je da je važno da imamo razvijene institucije koje će znati da prepoznaju svaki vid diskriminacije i isti efikasno rješavaju.

Nakon sadržajne i konstruktivne rasprave, Odbor je, većinom glasova, podržao Izvještaj o zaštiti od diskriminacije sa stanovišta djelovanja institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za period 1. 01. - 31. 07. 2018. godine, o čemu će sačiniti Izvještaj sa Zaključkom koji će uputiti Kolegijumu Predsjednika Skupštine Crne Gore na upoznavanje i nadležnim institucijama na realizaciju 

Odbor je jednoglasno donio Odluku o Kontrolnom saslušanju koordinatora Koordinacionog odbora za praćenje implementacije Strategije za trajno rješavanje pitanja raseljenih i interno-raseljenih lica u Crnoj Gori, sa posebnim osvrtom na oblast Konik 2017-2019  na temu „Sumiranje rezultata implementacije Strategije za trajno rješavanje pitanja raseljenih i interno-raseljenih lica u Crnoj Gori, sa posebnim osvrtom na oblast Konik“. Kontrolno saslušanje će se održati 17. decembra 2018. godine, sa početkom u 13 sati, čime će se realizovati još jedna aktivnost utvrđena Planom aktivnosti Odbora za 2018. godinu.

Takođe, u skladu sa Planom aktivnosti za 2018. godinu, Odbor je jednoglasno odlučio da u periodu od 20. do 24. decembra 2018. održi Konsultativno saslušanje ministra pravde, ministra unutrašnjih poslova i direktora Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija na temu „Stanje u zatvorskom i pritvorskom sistemu Crne Gore“.

U okviru Tekućih pitanja, predsjednik Odbora je informisao članove Odbora o tri dopisa Savjeta za građansku kontrolu rada policije.

Povodom Poziva Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za učešće predstavnika Odbora na Konferenciji „Mentalno zdravlje djece u Crnoj Gori“, zakazanoj za 20. novembar 2018. godine, odlučeno je da ovom događaju prisustvuje član Odbora mr Mihailo Anđušić.