U susret Međunarodnom danu ljudskih prava, Odbor za ljudska prava i slobode danas je organizovao Konferenciju na temu „Zaštita podataka o ličnosti u Crnoj Gori- zakonodavstvo i praksa“.

Pored poslanika, na Konferenciji su učestvovali Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore i predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, kao i Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Predstavništva UNDP-ija, UNICEF-a i UNHCR-a u Crnoj Gori i NVO „Građanska alijansa“.

Na Konferenciji su govorili: dr Halil Duković, predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode, Šućko Baković, zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Zora Čizmović, načelnica Odjeljenja za zaštitu podataka o ličnosti i slobodan pristup informacijama u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Muhamed Gjokaj, predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama.

Dr Halil Duković je podsjetio da je Odbor za ljudska prava i slobode u prethodnom periodu u skladu sa planovima aktivnosti posebnu pažnju, između ostalog, posvećivao zaštiti podataka o ličnosti, kako u okviru zakonodavne, tako i u sklopu nadzorne funkcije Skupštine. Ocijenio je da se jedino koordiniranim aktivnostima i multisektorskim pristupom može doprinijeti afirmaciji, promociji, poštovanju i zaštiti ljudskih prava i sloboda. Predsjednik je naglasio da je zaštita ličnih podataka, u smislu zaštite privatnosti, jedno je od osnovnih ljudskih prava i neophodno je za pravilno funkcionisanje svakog demokratskog društva. Osnovni standardi zaštite privatnosti definisani su univerzalnim vrijednostima međunarodne zajednice, kao i ugovorima, sporazumima i konvencijama koje je Crna Gora inkorporirala u svoj pravni sistem.

O značaju zaštite ličnih podataka govori i činjenica da je jedan od bitnih uslova za dobijanje vizne liberalizacije u Crnoj Gori bio usvajanje Zakona o zaštiti podataka o ličnosti i formiranje Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, kao nadzornog organa u ovoj oblasti.

Ukazao je da je potreba za obradom podataka, pa i ličnih, sve veća, a razvoj tehnoloških dostignuća i mogućnosti je gotovo neograničen. Razvoj nauke i tehnologije, posebno savremenih komunikacija i novih informacionih sistema ima nesporno korisne efekte, ali se, istovremeno, stvaraju i pretpostavke za nove oblike ugrožavanja ljudske privatnosti, odnosno zloupotrebe podataka o ličnosti.

Istakao je da se zaštita ličnih podataka u Crnoj Gori obezbjeđuje primjenom normi pravnog okvira koji čine Ustav, ratifikovani međunarodni ugovori i opšte prihvaćena pravila međunarodnog prava, kao i domaće zakonodavstvo.

Predsjednik Duković je saopštio da je u cilju postizanja napretka u oblasti zaštite ličnih podataka i slobodnog pristupa informacijama značajna bila podrška Misije OEBS-a u Crnoj Gori koja je važan partner u sprovođenju reformi i jačanju demokratskog razvoja našeg društva.

Učesnike Konferencije je upoznao sa aktivnostima Odbora za ljudska prava i slobode realizovanim u okviru zakonodavne i nadzorne aktivnosti Skupštine. Podsjetio je da je Odbor pored razmatranja Predloga zakona o zaštiti podataka o ličnosti 2008. godine, u skladu sa Planom aktivnosti za 2012. godinu, a shodno Preporukama iz Analitičkog izvještaja Evropske komisije i Izvještaja Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2011. godinu, 2012. godine u paketu razmotrio Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama i Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tajnosti podataka, koje je kasnije usvojila Skupština Crne Gore čime je preciznije regulisana ova oblast u cilju uspostavljanja ravnoteže između prava građanina i javnosti „da zna“ i  potrebe da se štiti privatnost pojedinca i spriječi nanošenje štetnih posledica po javne interese. Osvrnuo se i na donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti podataka o ličnosti u martu 2017. kojim je decidno propisano da je neophodna saglasnost Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama kada se uvodi video nadzor javnih površina. S tim u vezi, naglasio je da se izmjenama Zakona pristupilo nakon Zaključka koji je Skupština Crne Gore donijela na predlog Odbora za ljudska prava i slobode, povodom razmatranja Izvještaja o stanju zaštite ličnih podataka i stanju u oblasti pristupa informacijama za 2015. godinu kojim je ukazano na problem postavljanja video nadzora od strane fizičkih lica na način da se nadzorom pokrivaju i javne površine i ocijenjeno da je neophodno produbljivanje saradnje između Agencije i drugih nadležnih državnih organa kako bi se uspostavila kontrola i rješavao navedeni problem.

Predsjednik Odbora dr Halil Duković je podsjetio da je u okviru kontrolne i nadzorne uloge Odbor razmotrio osam godišnjih izvještaja o zaštiti ličnih podataka i pet izvještaja o stanju u oblasti pristupa informacijama. Prilikom razmatranja prvog Izvještaja u martu 2011. godine ocijenjeno je da stanje u oblasti zaštite ličnih podataka nije na zadovoljavajućem nivou, dok je prilikom razmatra poslednjeg Izvještaja konstantovan kontinuirani napredak u oblasti zaštite ličnih podataka koji je postignut nadzorom Agencije, ali i brojnim edukacijama, čime se doprinijelo jačanju svijesti i znanja o važnosti zaštite ličnih podataka.

Zaključio je da je Odbor za ljudska prava i slobode u proteklom periodu dao značajan doprinos, ne samo u donošenju propisa iz oblasti zaštite podataka o ličnosti, već i u praćenju njihove implementacije. Ocijenio je da se zaštiti ličnih podataka svakim danom daje sve veći značaj, tako da su pomaci evidentni i mjerljivi, a zajedničko djelovanje svih subjekata je preduslov da se svijest o značaju zaštite ličnih podataka podigne na još viši nivo.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Šućko Baković je saopštio da se pravo na privatnost definiše na različite načine, a najsažetija definicija pod ovim terminom podrazumijeva „pravo da se bude sam“ ili „pravo da budem ostavljen na miru“. Zaštita podataka o ličnosti važna je sa stanovišta zaštite osnovnih ljudskih prava i sloboda i u direktnoj je vezi sa pravom na privatnost, slobodom izražavanja i okupljanja. Ukazao je da zaštitu podataka o ličnosti u Crnoj Gori uređuje više zakona, ali je Zakon o zaštiti podataka o ličnosti temeljni zakon čiji poseban kvalitet je činjenica što je njime, po prvi put u Crnoj Gori, ustanovljena nezavisna Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama. Zakon se temelji na savremenom konceptu prava na privatnost koji naglasak stavlja na tzv. kontrolu informacija od strane građana.

Zaštitnik je istakao da smo svakodnevno svjedoci da se od građana traže različiti podaci, a da se građani ne interesuju da li subjekt koji traži podatke postupa u skladu sa zakonom. Zaštitnik je u dosadašnjem radu imao nekoliko slučajeva u vezi sa pravom na privatnost i zaštitom podataka o ličnosti. Naglasio je da institucija Zaštitnika postupa u segmentu zaštite prava na privatnost, a kada je u pitanju zaštita podataka o ličnosti postupanje  je u nadležnosti Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama. Saopštio je da se građani nerijetko obraćaju Zaštitniku tražeći da provjeri postupanje pojedinih organa, posebno Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost u odnosu na pravo na privatnost i prikupljanje podataka o njima. S obzirom da su ova pitanja uređena posebnim zakonima, Zaštitnik je u nekoliko slučajeva neposredno provjeravao evidencije i vršio uvid u spise i baze podataka organa. U svim obrađenim slučajevima nije utvrđeno nezakonito postupanje organa u odnosu na prikupljanje i obradu podataka o ličnosti, odnosno nije utvrđena povreda prava na privatnost. Ukazao je da Institucija u ovakvim slučajevima primjenjuje standarde ustanovljene u jurisprudenciji Evropskog suda za ljudska prava.

Podsjetio je na slučaj krađe identiteta i zloupotrebe fotografije na internetu jednog lica koji se desio prije nekoliko godina. Kako u tom momentu u Krivičnom zakoniku nije postojala inkriminacija takvog djela, institucija Zaštitnika je uputila preporuku Ministarstvu pravde za dopunu Krivičnog zakonika čime bi se inkriminisala radnja krađa identiteta, što je i realizovano.

Zaštitnik je mišljenja da u ovoj oblasti treba još da se radi i da je pred organima i institucijama još puno izazova, jer se pravo na privatnost svakodnevno krši u različitim oblastima društvenog života. Građani još uvijek nemaju dovoljno znanja kako da zaštite svoju privatnost zbog čega je neophodno više raditi na promociji i mehanizmima zaštite ovog prava.

Zora Čizmović, načelnica Odjeljenja zaštitu podataka o ličnosti i slobodan pristup informacijama u Ministarstvu unutrašnjih poslova je upoznala sa aktivnostima koje Ministarstvo preduzima na pripremi novog zakona o zaštiti podataka o ličnosti za koji očekuje da će biti utvrđen na Vladi u IV kvartalu 2019. Uz podsjećanje da se Crna Gora članom 81 Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju obavezala da uskladi svoje zakonodavstvo u oblasti zaštite podataka o ličnosti sa zakonodavstvom Zajednice i međunarodnim zakonodavstvom o privatnosti, saopštila je da je ratifikovana Konvencija Savjeta Evrope o zaštiti lica u odnosu na automatsku obradu ličnih podataka i usvojen Zakon o potvrđivanju Dodatnog protokola uz Konvenciju za zaštitu pojedinaca u pogledu automatske obrade ličnih podataka. Informisala je da se ovih dana preduzimaju aktivnosti na potpisivanju Protokola kojim se mijenja Konvencija o zaštiti lica u odnosu na automatsku obradu ličnih podataka. Podsjetila je da je Vlada Crne Gore u novembru 2018. utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o graničnoj kontroli gdje je implementirana Direktiva Evropskog parlamenta i Savjeta o upotrebi podataka iz evidencije podataka o putnicima u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istrage i krivičnog gonjenja krivičnih djela terorizma i teških krivičnih djela.

Važećim Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti stvorene su sve pravne pretpostavke za zaštitu ličnih podataka u Crnoj Gori, ali građani nijesu bili dovoljno informisani o istom. Zbog novih regulativa i direktiva na evropskom nivou, potrebno je donijeti novi zakon. Naglasila je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova formiralo Radnu grupu za izradu novog Zakona o zaštiti podataka o ličnosti radi njegovog usaglašavanja sa evropskim zakonodavstvom. Po novom zakonu moći će da postupaju organi koji se bave zaštitom podataka o ličnosti, kako u civilnom sektoru, tako i u bezbjednosnim službama. Izrazila je žaljenje što predstavnici nevladinog sektora, i pored poziva, nijesu iskazali interesovanje za učešće u Radnoj grupi.  Ocijenila je da priprema novog zakona predstavlja veliki izazov za Crnu Goru, jer se na drugačiji način stvaraju obaveze onih koji obrađuju lične podatke, uvodi se obavezni ovlašćeni službenik za zaštitu ličnih podataka koji će biti spona između organa, odnosno privatnog sektora i Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama. Direktivom se posebna pažnja posvećuje upotrebi ličnih podataka maloljetnika, saglasnosti roditelja i staratelja za obradu ličnih podataka njihove djece i upotrebi ličnih podataka djece na internetu. Ocijenila je da su veliki izazovi za Agenciju čija uloga i značaj će biti još veći. Pozvala je poslanike, ali i predstavnike međunarodnih i nevladinih organizacija da se aktivno uključe u javnu raspravu o ovom predlogu zakona kada isti bude pripremljen.

Predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Muhamed Gjokaj je istakao da se podaci o ličnosti ne kriju, već se štite i nigdje u svijetu ne postoji apsolutna zaštita podataka o ličnosti. Riječ je o „dinamičnom“ pravu koje prati razvoj društva. Ocijenio je da je devetogodišnji rad Agencije obilježen mjerljivim rezultatima na unapređenju zaštite ličnih podataka. Agencija je dala doprinos u samoj izmjeni zakonskih propisa kako bi se stepen zaštite podigao na viši nivo, o čemu svjedoči i njihov doprinos izmjeni Zakona o biračkom spisku. Istakao je da je Agencija dala direktan doprinos izmjeni Obrasca za privremenu spriječenost za rad tj. inicirala je brisanje šifre dijagnoze, što predstavlja jedinstven slučaj i u državama Evropske unije. Takođe, Agencija je doprinijela promjeni načina obrade ličnih podataka u bazi katastra, obrade JMBG prilikom formiranja broja transakcionog računa kod jedne poslovne banke, promjeni načina postupanja sa ličnim dokumentima prilikom ulaska u poslovne prostore, načina dostavljanja podataka policiji od strane telekomunikacionih operatera.

Smatra da je Agencija izgradila prepoznatljiv imidž i da se percipira kao institucija koja je, prije svega, servis građana po čijim zahtjevima se i vrši nadzor. Saopštio je da su rijetki subjekti koji ne postupe po nalozima Agencije zbog čega je njihov dosadašnji rad uglavnom baziran na edukativnim i kontrolnim mjerama.

Saopštio je da se u Agenciji ozbiljno bave transponovanjem Opšte uredbe o zaštiti podataka o ličnosti (GDPR) u Zakon o zaštiti ličnih podataka sa tendencijom da građani Crne Gore uživaju zaštitu ličnih podataka, kao i građani Evropske unije. Naglasio je da je u novembra 2018. godine Agencija dobila status posmatrača u Evropskom odboru za zaštitu podataka, nezavisnom tijelu čiji  zadatak je da obezbjeđuju dosljednu primjenu Opšte uredbe o zaštiti podataka o ličnosti. Pojasnio je da je teritorijalna primjena Opšte uredbe o zaštiti podataka šira od područja EU, pa svoje poslovanje sa odredbama ove Uredbe treba da usklade i kompanije iz zemalja koje nijesu članice EU ukoliko se njihova djelatnost bazira na ponudi usluga i roba licima koja se nalaze u EU, bez obzira da li lice čiji se podaci obrađuju treba da izvrši plaćanje ili ukoliko prate ponašanje lica koje se odvija unutar Unije. Novim zakonom o zaštiti podataka o ličnosti biće unaprijeđen stepen zaštite ličnih podataka i uvedena rigoroznija kaznena politika. Naglasio je da period do donošenja novog zakona treba iskoristiti za edukovanje rukovalaca zbirkama ličnih podataka i građana. Pored obaveze imenovanja službenika za zaštitu ličnih podataka, Opštom uredbom o zaštiti podataka o ličnosti definiše se i pravo na zaborav, privatnost po dizajnu i privatnost po pravilu. U 2019. godini Gjokaj očekuje realizaciju četiri projekta koji treba da doprinesu unapređenju rada Agencije.

Tokom diskusije u kojoj su učestvovali članovi Odbora za ljudska prava i slobode ocijenjeno je da u narednom periodu posebnu pažnju treba posvetiti edukaciji građana kako bi bili upoznati sa njihovim pravima, a posebno sa pravom na privatnost. Takođe, akcenat treba da bude na edukaciji djece i mladih kako bi od najranijeg perioda bili oprezni prilikom davanja sopstvenih ličnih podataka. Ocijenjeno je da i mediji sa posebnim senzibilitetom, poštujući lične podatke i pravo na privatnost, treba da izvještavaju o djeci i porodicama koje su u stanju socijalne potrebe.  

Učesnici Konferencije su zaključili da su ljudska prava svih nas pojedinačno, na svakom mjestu i svakog dana, a da je obilježavanje Međunarodnog dana ljudskih prava samo prilika da se svima skrene pažnja na obavezu poštovanja ljudskih prava i sloboda i uvažavanja drugog i drugačijeg.

U Prilogu Informacije su Zaključci sa Konferencije Odbora za ljudska prava i slobode povodom obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava.

ZAKLJUČCI - Konferencija povodom Međunarodnog dana ljudskih prava