U uvodnom obrazloženju Izvještaja predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Muhamed Gjokaj je informisao da je evidentan napredak ostvaren ispunjenjem svih mjera iz Akcionog plana za Poglavlje 23 u 2018. godini, što je konstatovano i Radnim dokumentom Evropske komisije o stanju u poglavljima 23 i 24 u kojem se, po prvi put od osnivanja Agencije, potvrđuje pozitivan stav o postignutom napretku na podizanju svijesti o zaštiti ličnih podataka u Crnoj Gori.

Predstavio je statističke podatke u oblasti zaštite ličnih podataka za 2018. godinu:
- izvršeno je 99 nadzora, od čega 68 vanrednih (16 po zahtjevima za zaštitu prava i 52 po osnovu inicijative za vršenje nadzora),
- Agencija je donijela 36 rješenja, izdala jednu saglasnost za iznošenje podataka van zemlje i primila 35 zahtjeva za davanje mišljenja i
- dostavljene su joj 54 evidencije o zbirkama ličnih podataka od strane 14 rukovalaca čime je ažuriran registar zbirki ličnih podataka koji sadrži 625 rukovalaca i 1.867 evidencija zbirki ličnih podataka.
Podsjetio je da je Opšta uredba o zaštiti ličnih podataka (GDPR) u Evropskoj uniji u primjeni od 25. maja 2018. i najavio da će Crna Gora uskladiti Zakon o zaštiti podataka o ličnosti sa odredbama Uredbe donošenjem novog Zakona u koji će transponovati njene odredbe i time građanima Crne Gore omogućiti nivo zaštite ličnih podataka koji imaju građani EU. S tim u vezi, Agencija je preduzela aktivnosti na usaglašavanju Zakona sa odredbama GDPR-a i bila je korisnik projekta Njemačke organizacije za međunarodnu saradnju „Support drafting GDPR Law in Montenegro“.

U dijelu koji se odnosi na slobodan pristup informacijama u 2018. godini, Gjokaj je obavijestio:
- da je organima vlasti podnešeno 6.089 zahtjeva za slobodan pristup informacijama koji su dostavljeni Agenciji,
- odlučili su po 3.284 žalbe upućene Agenciji kao drugostepenom organu, od čega je usvojeno 1.077 (658 usvojenih žalbi kojima je poništeno rješenje prvostepenog organa i 419 usvojenih žalbi zbog povrede pravila postupka, odnosno ćutanja administracije), dok je 1.466 žalbi odbijeno, 740 postupaka obustavljeno i jedan okončan zbog nenadležnosti,
- izvršen je 41 inspekcijski nadzor, a tri predmeta su proslijeđena Ministarstvu javne uprave.

Vršenjem inspekcijskog nadzora utvrđeno je da su ministarstva objavila 91,38% informacija propisanih članom 12 Zakona o slobodnom pristupu informacijama, što je posebno važno jer javnim objavljivanjem informacija postaje dostupna širem krugu potencijalnih korisnika čime državna uprava postaje otvorena. Od 3.909 izjavljenih žalbi u kojima je Savjet Agencije donio odluku u zakonskom roku, u 3.284 slučaja razdužili su pisani otpravak rješenja.

Predsjednik Savjeta Agencije je istakao da se 2018. godina izdvaja realizacijom šestomjesečnog Twinning light projekta „Jačanje kapaciteta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama“ koji je Evropska unija finansirala sa 250.000 eura, a sproveli su ga Povjerenik za informiranje Republike Hrvatske u saradnji sa Agencijom. Njegov cilj bio je smanjenje broja slučajeva ćutanja uprave od strane prvostepenih organa i broja poništenih odluka Savjeta Agencije od strane Upravnog suda. Izrađen je Priručnik za prvostepene organe i drugostepeni organ za pomoć pri odlučivanju o zahtjevima za slobodan pristup informacijama, a podrška je pružena u uspostavljanju registra javnih organa prvog stepena radi olakšavanja podnošenja zahtjeva od strane građana i kroz elaborat sistema sa ciljem identifikovanja i ograničavanja zloupotrebe slobodnog pristupa informacijama. Po prvi put u Crnoj Gori uspostavljen je registar javnih organa u kojem je ih za sada oko 1.300. Najavio je da će Agencija raditi na proaktivnoj objavi informacija i podataka prvostepenih organa na njihovim internet stranicama i Portalu otvorenih podataka data.gov.me na kome je objavljeno 55 data set-ova, a koji, u ovom trenutku, druge države nemaju. Pripremljeni su pravilnici i podzakonski akti za primjenu Portala otvorenih podataka i ponovne upotrebe podataka, pa će Agencija, kao nadzorni organ od 2020. pratiti primjenu navedenih data set-ova od strane Ministarstva javne uprave i drugih organa državne uprave. Takođe, Agencija od novembra 2018. ima status posmatrača u okviru Evropskog odbora za zaštitu podataka.

Gjokaj je naglasio da je Agencija uspjela da ostvari sve indikatore propisane Strategijom reforme javne uprave 2016-2020. sa posebnim osvrtom na smanjenje broja slučajeva ćutanja administracije za skoro 50%, sa 941 predmeta u 2017. na 419 predmeta u 2018. godini. Najveći napredak zabilježen je u smanjenju broja poništenih odluka od strane Upravnog suda Crne Gore, o čemu svjedoči podatak da je u 2018. godini poništeno svega 16% odluka Savjeta Agencije. Ovakav uspjeh rezultat je sprovođenja Twinning light projekta, edukacije zaposlenih i posvećenosti svih ostvarivanju rezultata kojima bi se državna uprava učinila efikasnom i servisom građana.

Na samom kraju, predsjednik Savjeta Agencije je posebno naglasio da su postojeća loša zakonska rješenja omogućila da za devet mjeseci državni budžet u 2018. od strane samo jednog podnosioca zahtjeva za slobodan pristup informacijama bude umanjen za 110.477,14 eura. Zloupotreba prava na slobodan pristup informacijama tokom avgusta 2018. poprimila je zabrinjavajući karakter, jer je samo jedno fizičko lice koristilo pravo na pristup informacijama sa ciljem blokade prvostepenog organa, a samim tim i Agencije zbog nemogućnosti da u roku od 15 dana donese odluku u 1.700 predmeta. Apelovao je na što hitnije izmjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama kojim bi se propisale odredbe o uvođenju instituta zloupotrebe prava, produžavanje rokova odlučivanja i oslobađanje od troškova postupka na svim nivoima, jer bi se na taj način advokatima i svima koji vrše zloupotrebu ovog prava onemogućilo pribavljanje materijalnih koristi na štetu budžeta Crne Gore.

Državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova mr Dragan Pejanović je podsjetio da se Crna Gora članom 81 Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju obavezala da uskladi svoje zakonodavstvo u oblasti zaštite podataka o ličnosti sa zakonodavstvom Zajednice i međunarodnim zakonodavstvom o privatnosti. Saopštio je da je ratifikovana Konvencija Savjeta Evrope o zaštiti lica u odnosu na automatsku obradu ličnih podataka i usvojen Zakon o potvrđivanju Dodatnog protokola uz Konvenciju za zaštitu pojedinaca u pogledu automatske obrade ličnih podataka u vezi sa nadzornim organima i prekograničnim protokom podataka. U toku su pripreme za potpisivanje Protokola kojim se mijenja Konvencija o zaštiti lica u odnosu na automatsku obradu ličnih podataka. Napomenuo je da su 27. aprila 2016. Evropski parlament i Savjet donijeli niz dokumenata za zaštitu ličnih podataka u zemljama Evropske unije, uz obavezu da i zemlje kandidati inkorporiraju te norme u svoje nacionalno zakonodavstvo.
Informisao je da je ministar unutrašnjih poslova početkom 2018. formirao mješovitu Radnu grupu koja je pripremila tekst Nacrta zakona o zaštiti podataka o ličnosti, koji je na javnoj raspravi do 20. maja 2019. nakon čega će pripremiti Izvještaj sa Javne rasprave i tekst Nacrta zakona poslati Evropskoj komisiji na mišljenje. Izvjesno je da će Predlog zakona biti utvrđen u IV kvartalu 2019.
Naglasio je da su sve zbirke ličnih podataka koje se vode u MUP-u prijavljene Agenciji, doneseni su podzakonski akti za sprovođenje Zakona o zaštiti podataka o ličnosti i Uputstvo za službenike MUP-a koji vrše obradu ličnih podataka. U informacionom sistemu MUP-a bilježe se podaci o izvršenim promjenama, ko je i kada obradio nečije lične podatke i po kom pravnom osnovu, a ocjene o kvalitetu informacionog sistema MUP-a dali su Interpol i Europol, što je rezultiralo i potpisivanjem sporazuma sa ovim organizacijama.
Zaključio je da Ministarstvo unutrašnjih poslova posebno vodi računa o primjeni Zakona o slobodnom pristupu informacijama redovnim objavljivanjem svih informacija koje posjeduju, pa je prema istraživanju nevladinih organizacija prepoznato kao jedno od najtransparentnijih ministarstava u Vladi Crne Gore.

Programski direktor NVO ''Građanska alijansa'' Milan Radović smatra da su u praksi prisutni brojni primjeri kršenja zaštite ličnih podataka od strane pružalaca javnih usluga. Mišljenja je da Agencija treba da djeluje u dva pravca: jačanjem promotivnih aktivnosti radi upoznavanje pružalaca javnih usluga sa obavezama utvrđenim Zakonom, pokretanjem većeg broja postupaka za utvrđivanje prava, kao i većim informisanjem građana o zloupotrebi ličnih podataka do kojih dolazi gotovo svakodnevno. Potrebno je, pored istaknutog napretka, ukazati i na izazove, jer ponekad kršenje prava na privatnost može više da “boli” od torture i fizičkog zlostavljanja.
Članovi Odbora su pohvalili Izvještaj o stanju zaštite ličnih podataka i stanju u oblasti pristupa informacijama za 2018. godinu i ocijenili da je kvalitetan, detaljan, analitičan i sveobuhvatan, kao i da je rad Agencije iz godine u godinu sve bolji.

Poslanik mr Mihailo Andušić je izrazio zadovoljstvo povećanjem svijesti građana u ovoj oblasti, što je rezultiralo porastom broja zahtjeva, ali i žalbi građana. Očekuje da će biti pripremljen kvalitetan Predlog zakona o zaštiti podataka o ličnosti, u plau za IV kvartal 2019. Evidentno je da Agencija vrši pojačan nadzor u oblasti slobodnog pristupa informacijama. Mišljenja je da Odbor u narednom periodu treba da doprinese uvećanju budžeta Agencije što bi doprinijelo jačanju kadrovskih kapaciteta i kvalitetnijem obavljanju njihovih zadataka.

Uz podsjećanje da je u 2018. smanjen broj predmeta u kojima je utvrđeno ćutanje administracije za skoro 50%, poslanik dr Suad Numanović je ukazao da i dalje treba ulagati napore na smanjenju broja predmeta u kojima se bilježi ćutanje uprave. Ocijenio je da je u posljednjih nekoliko godina vidan napredak u radu Agencije i pohvalio uvođenje elektronske baze podataka i portala otvorenih podataka. Smatra da je potrebno intenzivirati edukaciju zaposlenih u pravosudnim organima, posebno sudija, ali i pripadnika drugih grana vlasti, kao i da treba uložiti dodatne napore na upoznavanju građana sa njihovim pravima.

Predsjednik Odbora dr Halil Duković je naglasio da je Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama pokazala kako se i sa umanjenim budžetskim sredstvima mogu postići bolji rezultati rada. Pohvalio je Agenciju zbog sprovođenja edukacija ne samo za svoje, već i druge državne službenike. S obzirom da proaktivno objavljivanje informacija koje su u posjedu organa vlasti nije na očekivanom nivou, što je ocijenjeno i od Evropske komisije, mišljenja je da treba raditi na dodatnoj edukaciji građana i zaposlenih u organima javne vlasti što će doprinijeti proaktivnom objavljivanju informacija.

Praćenjem realizacije Zaključka Skupštine Crne Gore, donesenog povodom Izvještaja o stanju zaštite ličnih podataka i stanju u oblasti pristupa informacijama za 2017. godinu, utvrđeno je da su realizovane sve tačke Zaključka. Posebno je važno što je Agencija postupila po tački 8 Zaključka Skupštine i u 2018. godini u većem obimu vršila inspekcijski nadzor nad primjenom Zakona o slobodnom pristupu informacijama u odnosu na sačinjavanje i ažuriranje vodiča za pristup informacijama, proaktivno objavljivanje informacija i dostavljanje akata i podataka za potrebe vođenja informacionog sistema pristupa informacijama. U prethodnoj godini, inspekcijskim nadzorom Agencija je obuhvatila ne samo 17 ministarstava, već i 24 druga organa vlasti. Predsjednik Odbora je podsjetio da je u Izvještaju predstavljeno nekoliko interesantnih primjera u kojima je Agencija dala svoja mišljenja o zaštiti ličnih podataka građana.

U završnoj riječi, predsjednik Savjeta Agencije je saopštio da zbog nedovoljnih administrativnih kapaciteta teško mogu ispratiti korišćenje video nadzora u cijeloj državi, ali u svim slučajevima o kojima su upoznati od medija ili su dobili zahtjev za zaštitu prava, postupili su blagovremeno. I pored toga što su predstavnici Agencije članovi Radne grupe MUP-a za izradu Nacrta zakona o zaštiti podataka o ličnosti koji sadrži dosta dobrih rješenja, Gjokaj je obavijestio prisutne da priprema sopstveni Nacrt zakona o zaštiti podataka o ličnosti, jer smatra da mu devetogodišnje iskustvo u neposrednoj primjeni Zakona i drugačije shvatanje pojedinih rješenja od resornog ministarstva omogućava da pripremi verziju Nacrta zakona u koji će transponovati Opštu uredbu o zaštiti ličnih podatka koja je pisana šest godina i o kojoj je Agencija organizovala brojne obuke. Najavio je da će 26. maja 2019. organizovati sastanak na kojem će okupiti nadležne institucije iz oblasti zaštite ličnih podatka iz država bivše Jugoslavije kako bi pomogli Agenciji u utvrđivanju najboljih modela koji se odnose na primjenu GDPR-a.

Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno podržao Izvještaj o stanju zaštite ličnih podataka i stanju u oblasti pristupa informacijama za 2018. godinu, o čemu će Skupštini podnijeti Izvještaj sa Predlogom zaključka.

U nastavku rada predsjednik Odbora dr Halil Duković je informisao članove Odbora o Pozivu generalnog sekretara Interparlamentarne unije Martina Chungonga i visokog komesara UN-a za ljudska prava Michelle Bacheleta za učešće članova Odbora za ljudska prava i slobode na Seminaru “Parlamentarna uključenost u oblast ljudskih prava: Identifikovanje dobrih praksi i novih mogućnosti za djelovanje” koji će se održati u Ženevi od 24. do 26. juna 2019. Ovaj seminar namijenjen članovima parlamentarnih odbora za ljudska prava ima za cilj da identifikuje, prikaže i radi na interesantnim primjerima parlamentarnog angažmana o ljudskim pravima, prikazujući uključivanje parlamenata u rad UN mehanizama za ljudska prava, uključujući Opšti periodični pregled (UPR) i ugovorna tijela. Imajući u vidu brojne obaveze koje predsjednik i članovi Odbora imaju u predstojećem periodu, odlučeno je da se u narednih nekoliko dana utvrdi sastav Delegacije Odbora i uputi Dopis Kolegijumu predsjednika Skupštine radi odobrenja učešća na Seminaru.

Odbor je jednoglasno usvojio Informaciju sa predstvljanja Podregionalne inicijative „Jednak pristup pravdi za djecu u zemljama Zapadnog Balkana“ održanog u Podgorici 24. aprila 2019. godine.
U okviru tekućih pitanja, predsjednik Odbora dr Halil Duković je upoznao članove Odbora sa Pozivom šefa Predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori za učešće predstavnika Odbora na Radionici vezanoj za multidimenzionalno siromaštvo djece, koja će se održati u Podgorici 17. maja 2019. godine i sa Pozivom izvršne direktorice NVO “Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore” za prisustvo predstavnika Odbora na

Događaju povodom obilježavanja Evropskog dana samostalnog življenja koji će se održati 15. maja 2019. Odlučeno je da na Radionici UNICEF-a učestvuje poslanik Momčilo Martinović, a na događaju Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore poslanik mr Mihailo Anđušić.
Član Odbora Mirsad Murić predložio je da predsjednik i članovi Odbora tokom godine posjete Dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju i osobe sa invaliditetom u Rožajama, što su članovi Odbora prihvatili.