Odbor za ljudska prava i slobode na 39. sjednici, održanoj 15. maja 2019. razmotrio je Izvještaj o razvoju i zaštiti prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u 2018. godini sa Izvještajima o radu i finansijskom poslovanju, zajedno sa izvještajima nezavisnih revizora savjeta manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica za 2018. godinu.
Uvodne napomene o Izvještaju o razvoju i zaštiti prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u 2018. godini dao je Leon Gjokaj, generalni direktor Direktorata za unapređenje i zaštitu prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, navodeći da je osnovni cilj Izvještaja da pruži prikaz politike zaštite manjina, kako u normativnom dijelu, tako i u pojedinim oblastima društvenog života. U prethodnoj godini stvoreni su dobri uslovi za dalje jačanje kapaciteta Ministarstva za ljudska i manjinska prava, Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina, manjinskih savjeta, ali i nevladinih organizacija koje se bave unapređenjem manjinskih prava i sloboda. U Ministarstvu za ljudska i manjinska prava je povećan broj zaposlenih, pa su u toku 2018. poslove iz nadležnosti Ministarstva, pored ministra, obavljali još 29 službenika i namještenika, jedan pripravnik, tri lica po ugovoru i jedno lice na određeno vrijeme. Ministarstvo je nastavilo kontinuiranu saradnju sa predstavnicima manjinskih savjeta i drugim institucijama zaduženim za zaštitu ljudskih prava i sloboda. Izmjenama i dopunama Zakona o manjinskim pravima i slobodama iz 2017. godine omogućeno je da savjeti manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica i u 2018. dobiju više finansijskih sredstava iz Budžeta Crne Gore, a opredijeljeno im je 600.000 eura. Gjokaj je ocijenio da su izvještavanje, monitoring i evaluacija aktivnosti manjinskih savjeta unaprijeđeni i nada se da će savjeti realizovati preporuke Ministarstva za ljudska i manjinska prava upućene povodom njihovih godišnjih izvještaja.
Naglasio je da su u prethodnoj godini za rad nevladinih organizacija koje se bave zaštitom manjinskih prava i sloboda opredijelili više od 160.000 eura, dok je za nevladine organizacije koje se bave unapređenjem položaja romske i egipćanske populacije izdvojeno 130.000 eura. Ove godine sredstva su uvećana za 200.000 eura, pa će Ministarstvo za realizaciju aktivnosti nevladinih organizacija koje se bave zaštitom manjinskih prava i prava romske populacije raspodijeliti preko 500.000 eura.
Pripremljen je Nacrt strategije manjinske politike 2019-2023. sa Akcionim planom za 2019/2020. godinu, a u skupštinskoj proceduri uskoro će biti Predog zakona o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola. Informisao je o rezultatima CEDEM-ovog istraživanja koji ukazuju na pad trenda diskriminacije po etničkoj osnovi, odnosno na sve veću naklonjenost građana Crne Gore politikama koje se tiču integracije manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u crnogorsko društvo.
Naglasio je da se značajna pažnja posvećuje zastupljenosti i djelotvornom učešću manjinskih naroda u državnoj upravi, političkom životu i u lokalnim samoupravama i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava u saradnji sa Upravom za kadrove u kontinuitetu sprovodi istraživanja u ovoj oblasti. Zaključio je da je u narednom periodu neophodno raditi na efikasnijem sprovođenju Ustavnih i zakonskih normi, posebno u dijelu koji se odnosi na srazmjernu zastupljenost pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u javnim službama, organima državne i lokalne uprave.
Članovi Odbora za ljudska prava i slobode su ocijenili da je Izvještaj kvalitetan, sistematičan, sadržajan i pregledan, sa detaljnim prikazom svih aktivnosti realizovanih na afirmaciji i očuvanju prava manjinskih naroda u Crnoj Gori.
Poslanik mr Mihailo Anđušić vjeruje da je jačanje kapaciteta Ministarstva za ljudska i manjinska prava doprinijelo ne samo poboljšanju njihovog rada, nego i kvalitetnijem funkcionisanju drugih institucija sa kojima imaju kontinuiranu saradnju što je u krajnjem uticalo i na poboljšanje stanja u ovoj oblasti.
S druge strane, poslanik Mirsad Murić smatra da ima mogućnosti za dalje jačanje kadrovskih kapaciteta Ministarstva kako bi se na najbolji mogući način realizovale aktivnosti koje doprinose unapređenju položaja manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica. Imajući u vidu da je u Izvještaju navedeno da je 2018. godine sprovedeno istraživanje o zastupljenosti pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u državnim organima, organima državne uprave, organima lokalnih uprava, sudovima i Državnom tužilaštvu, smatra da je trebalo prikazati njegove rezultate ili iste predstaviti u narednom Izvještaju. Iako je vidljiv napredak u poboljšanju položaja romske i egipćanske populacije u Crnoj Gori, mišljenja je da u narednom periodu treba uložiti dodatne napore u cilju povećanja broja romskih učenika u srednjim školama i na fakultetima.
Član Odbora Momčilo Martinović je ocijenio da međusektorska saradnja doprinosi kvalitetu realizovanih aktivnosti i poboljšanju stanja u ovoj oblasti. Istakao je da je romska populacija i dalje najmarginalizovanija grupa, iako je u prethodnoj deceniji ostvaren značajan napredak u ovoj oblasti. Od velikog broja nepismenih pripadnika romske populacije došli smo da situacije da je sve veći broj romske djece koja pohađaju obrazovanje na svim nivoima. Učestvujući na na međunarodnim skupovima, i sam je bio u prilici da sa relevantnih međunarodnih adresa čuje ocjene da Crna Gora u pogledu zaštite romske populacije može biti primjer dobre prakse. Interesovao se za buduće planove Ministarstva za ljudska i manjinska prava u oblasti stanovanja, zdravstvene zaštite i obrazovanja pripadnika romske populacije.
Člana Odbora dr Suada Numanovića ohrabruje kadrovsko jačanje Ministarstva za ljudska i manjinska prava, ali je upitno da li i sa trenutnim kadrom mogu kvalitetno odgovoriti svim radnim obavezama i izazovima. Problem nedovoljne popunjenosti kadra imaju i druge institucije, poput Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina, Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava i manjinskih savjeta. Pored povećanja broja zaposlenih, pažnju treba posvetiti kvalitetu, odnosno njihovim znanjima i vještinama. Pozvao je sve građane koji se prijavljuju na oglase za zapošljavanje u državnim institucijama da se slobodno izjasne o svojoj nacionalnosti, onako kako se osjećaju i kako se izjašnjavaju na popisu stanovništva. Ocijenio je da je odnos građanske države Crne Gore prema nacionalnim manjinama na zavidnom nivou.
Predsjednik Hrvatskog savjeta u Crnoj Gori Zvonimir Deković se osvrnuo na nemili događaj iz Berana koji je zadesio porodicu Tomkić. Prilikom posjete tom gradu i sam se iznenadio neumjesnim grafitima na mjestima kojima su članovi te porodice svakodnevno prolazili i podsjetili su ga na loša vremena iz devedesetih godina. Ipak, obradovala ga je brza reakcija svih nadležnih institucija, od policije do Premijera i Skupštine zahvaljujući čemu je porodica Tomkić zbrinuta i zaštićena. Uprkos pomenutom incidentu, ohrabruje ga položaj hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori.
Ukazao je na višegodišnji problem osporavanja prava hrvatske manjinske zajednice na baštinjenje Bokeljske mornarice, kao nematerijalnog kulturnog dobra. Izjavio je da postoje preporuke Međuvladinog mješovitog odbora crnogorskoj i hrvatskoj strani da se Bokeljska mornarica zaštiti zajednički, jer da bi se tim činom pokazalo da je Crna Gora multietnička, multinacionalna i multikonfesionalna država. Zvanični stav Hrvatskog savjeta u Crnoj Gori je da je Bokeljska mornarica nematerijalno kulturno dobro države Crne Gore, koje baštine crnogorski građani hrvatske nacionalnosti. Ocijenio je da je u cilju potvrde hrvatskog identiteta Bokeljske mornarice Hrvatski savjet u Crnoj Gori prisiljen da reaguje prema UNESCO-u kako bi se osporio dokument o zaštiti nematerijalnog kulturnog dobra koji je uputila Crna Gora. Smatra da ovo treba riješiti na zadovoljavajući način, u interesu države Crne Gore, ali i da se potvrdi hrvatski identitet Bokeljske mornarice.
Predsjednik dr Halil Duković smatra da narednom periodu treba dodatno raditi na edukaciji zaposlenih u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava o međunarodnim standardima u oblasti ljudskih prava, što je preporučeno i od Evropske komisije. Takođe, nije dobro da funkcionisanje medija manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica zavisi od projekata kod Fonda za manjine, jer po međunarodnim standardima, manjinski mediji ne mogu zavisiti od fondova čija sredstva se periodično raspodjeljuju i njihovo finansiranje mora biti sistemski postavljeno i trajno riješeno. Trenutno, samo se nedjeljnik „Koha Javore“ finansira iz budžeta Skupštine Crne Gore.
Leon Gjokaj je podsjetio da je Crna Gora među rijetkim državama koje vrše redovna istraživanja o srazmjernoj zastupljenosti pripadnika manjinskih naroda u javnim službama. Izvještaj koji sadrži statističke podatke iz prošlogodišnjeg istraživanja još nije usvojen na Vladi i zato podaci nijesu sadržani u ovom Izvještaju, ali će biti objavljeni nakon usvajanja od strane Vlade Crne Gore. Uputio je pohvale Odboru za ljudska prava i slobode na kvalitetnoj organizaciji Javne tribine posvećene položaju Roma u Crnoj Gori kada je predstavljen Izvještaj o realizaciji Akcionog plana za implementaciju Strategije za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana u Crnoj Gori za 2018. Vidljiv je napredak u svim oblastima koje se tiču romske populacije. Obezbjeđuju se besplatni kompleti udžbenika za RE učenike I, II i III razreda osnovne škole, svim srednjoškolcima romske i egipćanske populacije isplaćuju se stipendije od 60 eura mjesečno, a studentima 150 eura. Istakao je da je u 2018. godini 80% učenika romske populacije koji su završili osnovnu školu, upisalo srednju. Od ove školske godine 18 medijatora u oblasti obrazovanja finansiraju se iz državnog budžeta, Romskoj populaciji je obezbijeđena zdravstvena zaštita kao i svim građanima, a za njih se dodatno organizuju radionice i preventivni zdravstveni pregledi kojim je prošle godine obuhvaćeno više od 100 lica. Kroz Regionalni stambeni program za Crnu Goru izgrađene su 62 stambene jedinice u Nikšiću, 171 stambena jedinica za stanovnike Kampa Konik i 94 stambene jedinice u Beranama, iako one nijesu samo za Rome, već za sva raseljena i interno raseljena lica. Pozvao je lokalne samouprave da ulože dodatne napore na rješavanju pitanja stanovanja lica koja su u stanju socijalne potrebe. Takođe, u narednom periodu poseban fokus treba da bude na poboljšanju položaja domicilnog romskog stanovništva. Gjokaj je istakao da se obuke zaposlenih u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, u saradnji sa Upravom za kadrove, realizuju redovno. Zaključio je da Crna Gora može da bude primjer, ne samo u regionu, nego i šire, jer je od strane Savjeta Evrope i Ujedinjenih nacija ocijenjeno da je položaj pripadnika manjinskih naroda u Crnoj Gori svakim danom bolji i da se od Crne Gore može učiti zato što, pored dobrog zakonodavnog i institucionalnog okvira, ima i dobru praksu.
Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno podržao Izvještaj o razvoju i zaštiti prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u 2018. godini sa Izvještajima o radu i finansijskom poslovanju, zajedno sa izvještajima nezavisnih revizora savjeta manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica za 2018. godinu, o čemu će Skupštini podnijeti Izvještaj sa Predlogom zaključka.
U okviru Tekućih pitanja članovi Odbora su se upoznali sa Dopisom predsjednika Matice muslimanske Crne Gore, dr Avdula Kurpejovića u kojem iznosi stavove i ocjene o položaju Muslimana u Crnoj Gori, što je detaljno predstavio u autorskoj knjizi „Ko smo mi Muslimani Crne Gore“ koja je, takođe, dostavljena Odboru.
