Odbor za ljudska prava i slobode na 41. sjednici razmotrio je Predlog etičkog kodeksa poslanika, koji su Skupštini Crne Gore podnijeli/e poslanici/e: Branka Tanasijević, Jovanka Laličić, Daliborka Pejović, Aleksandra Vuković, Marta Šćepanović, Nikola Rakočević,  Boris Mugoša, Genci Nimanbegu, Ervin Ibrahimović, Adrijan Vuksanović i Andrija Popović.

U uvodnom obrazloženju, predstavnice predlagača, poslanice Jovanka Laličić i Branka Tanasijević su saopštile:

- Etički kodeks poslanika predstavlja skup etičkih pravila i standarda ponašanja poslanika u Skupštini Crne Gore koji postavlja zahtjeve i pravila, utvrđuje principe i standarde poželjnog i očekivanog ponašanja poslanika radi obezbjeđivanja uslova za izgradnju povjerenja i stvaranje političkog ambijenta u kojem će se vrednovati učinak svakog poslanika;

- Etički kodeks poslanika treba da predstavlja efikasan mehanizam u borbi protiv korupcije;

- smisao donošenja Etičkog kodeksa poslanika nije da bude sam sebi cilj, već da postane sredstvo za uspostavljanje kredibiliteta svakog poslanika i Parlamenta u cjelini;

- opredjeljenje je da se poslanici pridržavaju određenih pravila koja su zajednički formulisali, pa Etički kodeks treba da predstavlja čin slobodnog izbora svakog poslanika, a ne čin prinude ili pritiska;

- Etički kodeks je više upućen na čovjeka, a ne na poslanika, jer neće usloviti zbližavanje političkih stavova, već ljudi, što treba da mu bude misija i suština;

- sve što pravno nije kažnjivo ne znači da je moralno, pa Etički kodeks služi kao moralni „filter“ koji propušta samo prikladno ponašanje, a o ponašanju ne sudi, već na njega utiče;

- pozivanje na korektnost, savjest i odgovornost doprinosi političkoj kulturi koja trenutno u Skupštini Crne Gore nije na zavidnom nivou, a normama Etičkog kodeksa  se stvaraju odnosi povjerenja od strane građana i među samim poslanicima i

- cilj svakog etičkog kodeksa je da bude preventivnog karaktera, odnosno da utiče da se određene pojave ne dese, a nikako da služi sankcionisanju ili disciplinovanju bilo koga.

Takođe, članovi Odbora za ljudska prava i slobode su informisani o sledećem:

- razlog donošenja novog Etičkog kodeksa poslanika je obaveza implementacije GRECO preporuka,  datih u Četvrtoj rundi evaluacije – Sprječavanje korupcije u odnosu na poslanike, sudije i tužioce od 18. oktobra 2017. godine, kojima je preporučeno da se: predvidi davanje ad hoc izjave od strane poslanika o mogućem sukobu javnog i privatnog interesa do kojeg može doći prilikom razmatranja, odnosno odlučivanja o određenim pitanjima i  da se donese Godišnji plan obuka poslanika po pitanju poštovanja i primjene Etičkog kodeksa, kao i da se više aktivnosti preduzme na promociji Etičkog kodeksa poslanika;

- podnosiocima Predloga etičkog kodeksa poslanika veoma je dobro poznata odredba člana 8 Zakona o sprječavanju korupcije kojom su poslanici i odbornici izuzeti od obaveze davanja izjave o postojanju privatnog interesa, ali da Etički kodeks dopunjuje pravna pravila i norme i da je moralno da poslanik da izjavu o mogućem sukobu interesa kako bi javnost bila upoznata sa tom situacijom;

- Predlogom etičkog kodeksa poslanika u većini su zadržane odredbe važećeg Etičkog kodeksa poslanika, posebno u dijelu koji se tiče nadležnosti Odbora za ljudska prava i slobode za nadzor nad primjenom i praćenjem poštovanja Etičkog kodeksa;

- opomena i javna opomena su predložene kao mjere za povredu Kodeksa i uz mjere utvrđene Poslovnikom Skupštine Crne Gore, koje se izriču zbog nedoličnog ponašanja i nepoštovanja reda na sjednici, treba da utiču na ponašanje svakog poslanika;

- javna opomena kao oblik moralne sankcije u crnogorskom kulturnom modelu bi trebalo da ima veću težinu od pravne sankcije, jer se duže pamti i duže traje nego kazna za kršenje pravne norme koju čovjek mora da poštuje, dok moralnu normu treba da poštuje;

- nakon usvajanja  Etičkog kodeksa poslanika treba upriličiti potpisivanje Svečane izjave kojom se poslanici obavezuju da će se pridržavati njegovih odredaba, a ukoliko se desi da poslanik ne želi da potpiše Izjavu, to će govoriti o njegovoj ličnosti i etičkom profilu. 

 Tokom rasprave o Predlogu etičkog kodeksa poslanika ukazano je:

- da je prvi Nacrt etičkog kodeksa poslanika pripremljen 2014. godine od strane Radne grupe koju su činili potpredsjednik Skupštine i predstavnici svih klubova poslanika, a koja je pola godine radila i pripremila je akt koji bi bio u potpunosti primjenjiv. Rad je nastavljen na Kolegijumu Predsjednika Skupštine i zbog postizanja kompromisa i konsenzuza, što je uobičajeno za ovakve akte, usaglašena su određena rješenja koje su kasnije dovela do njegove neprimjenjivosti. Iz razloga što je promijenjen tekst u odnosu na tekst Radne grupe, od 67 prisutnih poslanika koji su glasali u decembru 2014. godine, šest poslanika je bilo „uzdržano“, ostali su glasali „za“ , a niko nije glasao „protiv“.

- važeći Etički kodeks poslanika je donešen u decembru 2014. godine u skladu sa obavezom propisanom Akcionim planom za jačanje zakonodavne i kontrolne uloge Skupštine iz marta 2013. i njime je utvrđeno da nadzor nad primjenom i praćenjem poštovanja Kodeksa vrši Odbor za ljudska prava i slobode;

- Odbor je od početka primjene, tokom svih prethodnih godina, uočavao manjkavost normi, nedjelotvornost i nemogućnost primjene Etičkog kodeksa poslanika i, s tim u vezi, predlagao njegovu izmjenu, o čemu je obavještavao Kolegijum Predsjednika Skupštine Crne Gore;

- Odbor je ukazivao da je probleme u primjeni Kodeksa prouzrokovao član 14 stav 2 Kodeksa kojim je propisano da zamjenik predsjednika Odbora koji je iz opozicije saziva na sjednicu Odbor i predlaže dnevni red sa aktima koji se odnose na povredu Kodeksa; da su mjere za povredu Kodeksa neadekvatne, nedovoljno rigorozne, zbog čega ih je potrebno pooštriti i da je potrebno preispitati  nadležnosti radnog tijela, odnosno,  da li nadzorom nad primjenom Etičkog kodeksa poslanika treba da se bavi Odbor za ljudska prava i slobode ili neko drugo radno tijelo kome to proizilazi iz Poslovnikom  Skupštine utvrđene nadležnosti;

- da je mjesto zamjenika/ce predsjednika Odbora u 25. sazivu Skupštine CG pripadalo opoziciji i da nijednom nije sazvana sjednica Odbora povodom pet prijava za kršenje Kodeksa, koje nikad nijesu razmotrene. Prvu sjednicu Odbora posvećenu kršenju Etičkog kodeksa poslanika, shodno odredbama Poslovnika Skupštine, sazvao je tadašnji predsjednik Skupštine. Međutim, sjednica, zbog nedostatka kvoruma prouzrokovanog prelaskom jedne političke strukture iz vlasti u opoziciju, nije održana;

- u 26. sazivu Skupštine Crne Gore zbog bojkota rada radnih tijela Skupštine CG od strane opozicije, zamjenik predsjednika Odbora za ljudska prava i slobode nije ni imenovan;

- ohrabrujuće je što je Predlogom etičkog kodeksa poslanika propisan „deblokirajući mehanizam“ - ukoliko zamjenik predsjednika ne sazove sjednicu Odbora, Odbor će sazvati Predsjednik Skupštine;

- Predlogom etičkog kodeksa poslanika propisano je da Skupština jednom godišnje razmatra Izvještaj o radu, dok je važećim Etičkim kodeksom propisano da Skupština može jednom godišnje da razmatra Izvještaj o radu Odbora za ljudska prava i slobode, kao radnog tijela nadležnog za nadzor nad primjenom i praćenjem poštovanja Etičkog kodeksa i

- izraženo je očekivanje da će Predlog etičkog kodeksa poslanika biti usvojen konsenzusom na plenumu Skupštine i da će isti, u slučaju potrebe, biti primjenjiv.

Nakon uvodnih napomena predstavnica predlagača i rasprave, Odbor je jednoglasno podržao Predlog etičkog kodeksa poslanika i predlaže Skupštini da ga usvoji, sa Amandmanom koji je Odbor podnio.

Predstavnica predlagača je saopštila da je saglasna sa Amandmanom iz razloga što se Etički kodeks poslanika dijelom tiče i korupcije, pa predlog godišnjeg plana obuka poslanika po pitanju poštovanja i primjene Etičkog kodeksa, treba da priprema služba Skupštine Crne Gore nadležna za upravljanje ljudskim resursima u saradnji sa Sekretarijatom Odbora za antikorupciju, u skladu sa njihovim nadležnostima i isti dostavlja Odboru za ljudska prava i slobode u januaru tekuće godine.  

Iz predloženih rješenja jasno je da obuke neće sprovoditi Odbor za ljudska prava i slobode, već će se angažovati  stručne institucije - Agencija za sprječavanje korupcije i druge slične institucije.

Predstavnica predlagača je najavila da će poslanici, koji su pripremali Predlog etičkog kodeksa poslanika, biti na raspolaganju i prilikom pripreme Godišnjeg plana obuka poslanika.

Takođe, saglasna je sa mišljenjem predsjednika Odbora za ljudska prava i slobode da ovaj Odbor možda nije najbolje rješenje za propisane obaveze koje se tiču Etičkog kodeksa poslanika, ali su to predložili uvažavajući date okolnosti i činjenicu da je u politici kompromis moguć.

Takođe, na sjednici Odbora je dogovorena realizacija dvije aktivnosti utvrđene Planom aktivnosti Odbora za 2019. godinu. S obzirom da je Planom aktivnosti Odbora za III kvartal utvrđena Studijska posjeta Parlamentu Poljske (Sejmu) - Komisiji za pravdu i ljudska prava, Komisiji za nacionalne i etničke manjine i Komisiji za predstavke i drugim nadležnim institucijama Poljske koje se bave zaštitom ljudskih i manjinskih prava, Odbor je donio Zaključak da u delegaciji Odbora budu četiri člana i da se posjeta realizuje u drugoj polovini septembra, o čemu će, shodno Poslovniku Skupštine, informisati Kolegijum Predsjednika Skupštine i nadležne u poljskom Parlamentu.

Predsjednik Odbora dr Halil Duković je obavijestio da su preduzete aktivnosti na organizaciji Međunarodne radionice Odbora na temu: ''Saradnja evropskih parlamentaraca u borbi protiv trgovine ljudima u zemljama Zapadnog Balkana - Povodom obilježavanja 30 godina od usvajanja Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima djeteta'', koja će se održati 9/10. oktobra 2019. u Skupštini Crne Gore. Tim povodom, Odbor je stupio u kontakt sa predsjedavajućim ''Human Trafficking Foundation'' iz Ujedinjenog Kraljevstva i Predstavništvom UNICEF-a u Crnoj Gori, koji su izrazili spremnost za partnerstvo u ovoj aktivnosti i pružanje finansijske podrške. Na događaju je planirano učešće parlamentaraca iz Velike Britanije, Bugarske, Rumunije, Slovenije, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Republike Kosovo, Albanije i Crne Gore. S obzirom da su konsultacije sa partnerima u završnoj fazi, inicijalno Pozivno pismo i Nacrt agende biće poslati svim pozvanim subjektima do kraja jula 2019.

Na sjednici je usvojena Informacija sa sastanka predsjednika Odbora za ljudska prava i slobode dr Halila Dukovića sa počasnim konzulom Crne Gore u Izraelu Rinotom Nimrodom i predstavnikom OrCam kompanije za Evropu Doronom Sagijem, održanog u Podgorici 22. jula 2019. Predsjednik Odbora je informisao članove Odbora da je na Sastanku predstavljen uređaj „OrCam MyEye 2.0“ za pomoć slijepim, slabovidim licima i osobama sa disleksijom.

Prepoznajući značaj ovog projekta za poboljšanje kvaliteta života slijepih, slabovidih i osoba sa disleksijom, unapređenje njihove samostalnosti u obavljanju svakodnevnih aktivnosti i potrebu participacije države, svi učesnici su iskazali spremnost za saradnju i partnerski odnos u nastavku ovog procesa, uz nadu da će se uskoro u Crnoj Gori stvoriti uslovi za nabavku ''OrCam MyEye 2.0'' uređaja slijepim, slabovidim i osobama sa disleksijom, čime bi se omogućio, ne samo veći stepen njihove samostalnosti u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, nego i mogućnost edukacije koja bi bila put za njihovu potpunu inkluziju, ravnopravno s ostalim članovima društvene zajednice.

Imajući u vidu potrebu preduzimanja daljih aktivnosti na stvaranju mogućnosti da se pomenutim licima obezbijedi nabavka ovog uređaja, Odbor za ljudska prava i slobode je donio Zaključak koji će se uputiti nadležnim institucijama: Ministarstvu zdravlja, Ministarstvu prosvjete, Ministarstvu nauke, Ministarstvu kulture, Ministarstvu rada i socijalnog staranja, Ministarstvu finansija, Fondu za zdravstveno osiguranje, Agenciji za ljekove i medicinska sredstva, Zavodu za zapošljavanje Crne Gore sa preporukom da u skladu sa njihovim nadležnostima:

- preduzmu aktivnosti koje se odnose na normativno regulisanje administrativnih procedura koje bi doprinijele registraciji ovog uređaja u Crnoj Gori kao medicinskog pomagala,

- u pripremi predloga budžeta za 2020. godinu, u okviru njihovih resora i u skladu sa politikama koje sprovode, identifikuju sredstva potrebna za nabavku ovog aparata prioritetnim ciljnim grupama, a da sa takvom praksom nastave i u narednom petogodišnjem periodu kako bi se uz pomoć države ovaj uređaj obezbijedio što većem broju lica, crnogorskih osiguranika,

- da svi poslanici u Skupštini Crne Gore prilikom razmatranja predloga zakona o budžetu Crne Gore za 2020. godinu treba da pokažu solidarnost i odgovornost prema osobama sa oštećenjem vida i doprinesu obezbjeđivanju sredstava za nabavku najsavremenijeg aparata koji će olakšati život ovim licima i njihovim porodicama i

- da NVO „Savez slijepih Crne Gore“ dostavi statističke podatke o broju slijepih i slabovidih lica u Crnoj Gori koji bi poslužili kao polazna osnova za definisanje konkretnih politika u ovoj oblasti, jer je izvršni direktor Saveza iskazao spremnost da kao partner doprinese realizaciji planiranog programa pomoći slijepim i slabovidim licima.

Takođe, članovi Odbora su usvojili Informaciju sa Konferencije „Zaštita osoba s invaliditetom od diskriminacije- trenutno stanje i izazovi“, održane u Podgorici 12. jula 2019. godine.