Na Seminaru koji je organizovan u saradnji Ministarstva za ljudska i manjinska prava i Savjeta Evrope učestvovali su predstavnici državnih institucija, lokalnih samouprava, savjeta manjinskih naroda, nevladinih organizacija, kao i predstavnici Savjetodavnog odbora Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina.

Seminar je otvorio ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka koji je podsjetio na tradicionalno dobre međuetničke odnose u Crnoj Gori u kojoj manjinski narodi i država dijele iste vrijednosti. Naglasio je da su uprkos brojnim izazovima u Crnoj Gori očuvane vrijednosti suživota i tolerancije. Svi subjekti su posvećeni jačanju svijesti o značaju različitih kulturnih, etničkih i vjerskih zajednica koje dijele zajednički prostor na kojem održavaju otvorenu interakciju i uzajamno poštovanje. Zahvaljujući bogatstvu svoje kulturne baštine i zavidnom mozaiku raznovrsnosti Crna Gora se može smatrati velikom zemljom, pošto je u demografskom smislu karakteriše prisustvo različitih etničkih zajednica na relativno malom prostoru. Crna Gora je posvećena unapređenju i zaštiti prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica i konstantno ulaže napore u promovisanju zaštite ovih prava. Ministar Zenka je zaključio da je nacionalna politika usmjerena ka razumijevanju složenosti multikulturalnog društva, uz uvažavanje činjenice da je raznolikost unutar takvog društva moguće očuvati samo udruženim snagama, putem uzajamnog razumijevanja i poštovanja.

Uvodna izlaganja imali su predsjednica Savjetodavnog odbora Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina Petra Roter i generalni direktor Direktorata za unapređenje i zaštitu prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica Leon Gjokaj.

Petra Roter, predsjednica Savjetodavnog odbora Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina je pozvala učesnike događaja na otvoren dijalog i diskusiju po svim pitanjima u vezi sa zaštitom nacionalnih manjina, s obzirom da je cilj Seminara da se razmotre preostale preporuke i pruže smjernice za rješavanje određenih pitanja. Podsjetila je da je članstvo Crne Gore u Okvirnoj konvenciji priznato 6. juna 2006. godine i da je Savjetodavni odbor usvojio Drugo mišljenje za Crnu Goru u junu 2013. godine, dok je Komitet ministara usvojio Rezoluciju u martu 2015. Ocijenila je da je saradnja Savjetodavnog odbora sa crnogorskim vlastima na izuzetnom nivou i da je u drugim državama ističu kao primjer dobre prakse.

Leon Gjokaj iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava je predstavio normativni i institucionalni okvir za zaštitu prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Crnoj Gori. Istakao je da je jedan od osnovnih ciljeva Crne Gore puna integracija manjinskih naroda, uz očuvanje njihove nacionalne posebnosti i zaštite njihovih prava, kao i unapređenje manjinskih prava i sloboda kroz jačanje rada postojećih institucija. U pojedinim oblastima društvenog života značajnim za manjinske narode preduzete mjere rezultiraju punim poštovanjem međunarodnih standarda i dostignuća modernih demokratija, a težnja je da se u onim oblastima u kojima nijesu postignuti željeni rezultati dostignu nivoi koji će legitimisati Crnu Goru i njenu posvećenost daljem unapređenju tradicionalno dobrih odnosa. Zaključio je da u narednom periodu, kroz multidiciplinarni pristup, treba aktivno raditi na smanjenju etničke distance i poboljšanju srazmjerne zastupljenosti pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u državnim organima,  organima lokalnih samouprava i javnim službama, a sve u cilju njihove pune integracije u crnogorsko društvo. 

Predsjednica i potpredsjednica Savjetodavnog odbora Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina Petra Roter i Brigita Buš predstavile su Treći i Četvrti tematski komentar Savjetodavnog odbora, koji se odnose na upotrebu jezika nacionalnih manjina i opseg primjene Okvirne konvencije.

Brigita Buš je ukazala da je jezik suštinski element na osnovu kog se osobe identifikuju i da razumijevanje jezičkih prava podrazumijeva uzimanje u obzir multidimenzionalnosti jezika. Tri su važne perspektive sa kojih treba sagledati upotrebu jezika: identifikacija, instrumentalizacija i interakcija. Pojasnila je da identifikacija podrazumijeva pravo na izražavanje, instrumentalizacija se odnosi na pravo nacionalnih manjina da dobiju informacije pod istim uslovima kao i drugi članovi društva, dok interakcija podrazumijeva socijalnu dimenziju, odnosno komunikaciju uprkos razlikama. Zaključila je da je jezik sredstvo za uživanje drugih prava i da je potrebno razvijati inkluzivne politike koje se zasnivaju na izražavanju različitosti, jednakom pristupu pravima i omogućavanju socijalne interakcije i inkluzije.

Petra Roter je saopštila da su u Četvrtom tematskom komentaru predstavljeni glavni ciljevi Okvirne konvencije i pružena objašnjenja za tumačenje pojedinih odredbi. Naglasila je da Okvirna konvencija ne sadrži definiciju nacionalne manjine, jer njen cilj nije da odgovori na pitanje koga treba zaštititi, već da pomogne u upravljanju različitostima. Pojasnila je da je sloboda samoizjašnjavanja ključna i da ima dvije dimenzije - multidimenzionalni aspekt, koji podrazumijeva da pojedinac istovremeno može da ima više identiteta i situacioni aspekt, po kojem pojedinac ima pravo da se u određenim situacijama izjasni kao manjina, ukoliko to želi, a u drugim da se tako ne identifikuje.

U okviru tematske rasprave o suzbijanju netrpeljivosti, rasizma i ksenofobije, naročito protiv Roma govorili su Sokolj Beganaj, samostalni savjetnik u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i Samir Jaha, predsjednik NVO „Mladi Romi“. Bilo je riječi o potrebi obezbjeđivanja autentične zastupljenosti Roma, sticanju ličnih dokumenata od strane interno raseljenih lica, zatvaranju kampa Konik, integraciji stanovnika kampa, kao i o pravu na obrazovanje za romsku djecu. Sokolj Beganaj je ocijenio da je u Crnoj Gori dosta urađeno po pitanju poboljšanja položaja Roma, ali da treba preduzeti aktivnosti za rješavanje problema sa kojima se suočavaju domicilni Romi. Ukazao je da Romi u Crnoj Gori nemaju svoju političku partiju, a da bi njihovo istupanje na političku scenu bilo veoma važno za potpunu integraciju. Istakao je da je protekloj deceniji broj romske i egipćanske djece u osnovnom obrazovanju značajno povećan, a sve je više đaka u srednjim školama i na fakultetima, podsjećajući da 2005. godine nije bilo pripadnika RE populacije na fakultetima. Saopštio je da je 10 Roma zasnovalo radni odnos u državnim organima. Značajna pažnja je posvećena rješavanju stambenih problema Roma. U Kampu Konik je izgrađeno 48 stambenih jedinica i zatvoren je Kamp Konik II, u Nikšiću su dodijeljene 62 stambene jedinice, od čega 16 za romske porodice, a planirana je izgradnja 94 stambene jedinice u Beranama. I pored unaprijeđenog položaja RE zajednice u Crnoj Gori i dalje su najdiskriminisaniji, zbog čega je u narednom periodu neophodno preduzeti dodatne aktivnosti.

Samir Jaha je predstavio projekte NVO „Mladi Romi“ usmjerene na smanjenje predrasuda prema romskoj populaciji, jačanje zapošljivosti žena i suzbijanje ugovorenih brakova. Saopštio je da su u februaru 2016. godine, uz podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, pokrenuli projekat u cilju jačanja sindikalnog i političkog aktivizma Roma. Naveo je da postoje inicijative za formiranje političke partije Roma i izrazio nadu da će ista biti formirana tokom ove ili naredne godine. Zaključio je da romska zajednica polaže nade za unapređenje svog položaja u novu generaciju mladih Roma.

U popodnevnoj sesiji održana su dva panela. Na panelu „Obrazovanje i jezička prava nacionalnih manjina“ izlaganja su imali Marash Dukaj, generalni direktor Direktorata za obrazovanje pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Ministarstvu prosvjete i Genci Nimanbegu, predsjednik Nacionalnog savjeta Albanaca. U okviru ovog panela razmotrena su pitanja postavljena u Rezoluciji Komiteta ministara o Crnoj Gori iz 2015. godine, koja su se odnosila na uključivanje pitanja od interesa za nacionalne manjine u nastavne planove i programe, kvalitet udžbenika na jezicima manjina i napore za otklanjanje nedostataka sa kojima se romska djeca suočavaju u obrazovanju. Takođe, bilo je riječi o uvođenju dvojezičnih topografskih znakova, upotrebi manjinskih jezika u komunikaciji sa organima uprave u opštinama u kojima žive pripadnici nacionalnih manjina.

Marash Dukaj je istakao da su sistemski zakoni u oblasti obrazovanja uvažili koncept opšte ustavne garancije o obrazovanju manjina, jer je sistem usmjeren na integraciju manjina, uz očuvanje njihovog identiteta. Učenici manjinskih zajednica imaju pravo na obrazovanje na maternjem jeziku. Akcenat je na nastavnom planu i programu koji uključuje teme iz domena maternjeg jezika i književnosti, istorije, umjetnosti i kulture manjina, kao i druge sadržaje koji promovišu međusobnu toleranciju i suživot. Pored sadržaja uključenih u redovne predmetne programe, na raspolaganju je mogućnost da kroz 20% otvorenog sadržaja prepoznaju specifičnosti u smislu nacionalne kulture, istorije i umjetnosti. Nastavni predmet Građansko vaspitanje uveden je kao obavezni predmet u osnovnoj školi, dok je Građansko obrazovanje izborni predmet u gimnaziji. Dukaj je najavio izmjene zakona iz oblasti obrazovanja i pozvao predstavnike savjeta manjinskih naroda da dostave svoje sugestije u cilju poboljšanja normativnog okvira koji se tiče obrazovanja pripadnika manjina.

Genci Nimanbegu je naglasio da Nacionalni savjet Albanaca u svom drugom mandatu, od 2013. godine, posebnu pažnju posvećuje obrazovanju, pa su u tom smislu organizovani pripremni saastanci sa roditeljima i zaposlenima u obrazovnom sistemu, kao i seminar na kojem su identifikovani problemi u oblasti obrazovanja albanske zajednice i donešeni konkretni zaključci. Naveo je da se u Crnoj Gori nastava na albanskom jeziku odvija u 12 osnovnih i četiri srednje škole, kao i da na Filozofskom fakultetu postoji studijski program za obrazovanje učitelja na albanskom jeziku. Ukazao je da se zakonska mogućnost korišćenja albanskog jezika u upravnim i sudskim postupcima nedovoljno primjenjuje. Imajući u vidu važnost jezika na koju je ukazano u prethodnom panelu, Nimanbegu je mišljenja da bi u sredinama gdje je albanska zajednica zastupljena u značajnom procentu bilo dobro uvesti obavezu učenja albanskog jezika za svu djecu.

U okviru panel diskusije na temu „Konsultativni mehanizmi: funkcionisanje savjeta nacionalnih manjina“ učesnicima Seminara su se obratili Gazmend Cuca, samostalni savjetnik u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i Momčilo Vuksanović, predsjednik Srpskog nacionalnog savjeta. Gazmend Cuca je podsjetio na odredbe Zakona o manjinskim pravima i slobodama kojima se uređuje način osnivanja i funkcionisanje savjeta manjinskih naroda. Ukazao je da drugi mandat za šest nacionalnih savjeta koji djeluju u Crnoj Gori ističe ove godine, zbog čega će do kraja godine biti održane elektorske skupštine. Momčilo Vuksanović je govorio o aktivnostima Srpskog nacionalnog savjeta i predstavio njihovu ocjenu položaja srpskog naroda u Crnoj Gori. Saopštio je da realizuju značajne aktivnosti u oblasti medija i izdavačke djelatnosti i da su zahvaljujući sredstvima Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava realizovali značajne projekte koji su doprinijeli očuvanju identiteta srpskog naroda u Crnoj Gori. 

Na Seminaru je zaključeno da u Crnoj Gori vlada klima dobrih međuetničkih odnosa, tolerancije i razumijevanja. Izraženo je očekivanje da će saopštene informacije biti korisne za pripremu Trećeg izvještaja o primjeni Okvirne konvencije Savjeta Evrope za zaštitu nacionalnih manjina, koji Crna Gora treba da podnese do 6. juna 2017. godine.