Konferenciju su otvorili državna sekretarka u Ministarstvu rada i socijalnog staranja Vukica Jelić i šef Predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Osama Makavi Kogali.
Državna sekretarka Vukica Jelić je istakla da je cilj Analize da pruži informacije i podatke profesionalcima i donosiocima odlukama iz različitih sektora o primjeni konsolidovane intervencije i multisektorske sistemske podrške za potrebe djece sa smetnjama u razvoju. Takođe, Analiza treba da pomogne Vladi Crne Gore, odnosno Savjetu za prava djeteta i relevantnim organizacijama civilnog društva u:
- unapređenju politike i pravnog okvira za djecu sa smetnjama u razvoju u svim sektorima;
- unapređenju sistema prikupljanja i analize podataka u svim sektorima i
- poboljšanju multisektorske koordinacije u radu sa djecom sa smetnjama u razvoju kroz konsolidaciju multisektorskih napora i pružanje integrisane podrške djeci sa smetnjama u razvoju tokom cijelog životnog ciklusa.
Preporuke sadržane u Analizi su u skladu sa politikom koju Ministarstvo rada i socijalnog staranja sprovodi u procesu reforme zaštite djece sa smetnjama u razvoju. S obzirom da su djeca sa smetnjama u razvoju i dalje previše zastupljena u insitucionalnoj zaštiti, ulažu se dodatni napori u razvoju novih i poboljšanju kvaliteta postojećih usluga. Kontinuirano rade na razvoju programa podrške za djecu i njihove porodice, pa je broj dnevnih centara povećan sa jednog u 2009. na 13 u 2019. godini. U Maloj grupnoj zajednici u Bijelom Polju trenutno je deset lica. Planirano je povećanje raznolikosti mnogih servisa socijalne i dječje zaštite u skladu sa potrebama svake opštine. Jelić je zaključila da je Crna Gora uradila mnogo na unapređenju položaja djece sa smetnjama u razvoju i unapređenju sistema usluga u svim oblastima u skladu sa evropskim standardima.
Šef Predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Osama Makavi Kogali je saglasan da je Crna Gora učinila mnogo na poboljšanju prava djece i adolescenata sa smetnjama u razvoju, jer se broj djece sa smetnjama u razvoju u redovnom obrazovanju povećao za više od deset puta u periodu od 2008. do 2018. Znatno je porastao broj usluga podrške djeci sa smetnjama u razvoju i njihovim porodicama. Stavovi prema djeci i osobama sa invaliditetom takođe se mijenjaju i crnogorsko društvo postaje inkluzivnije.
S druge strane, Kogali je naglasio da su djeca sa smetnjama u razvoju i dalje među najmarginalizovanijim i socijalno isključenijim grupama u Crnoj Gori. Pozvao je na unapređenje sistema prikupljanja i analize podataka o djeci sa smetnjama u razvoju, jer se mora znati sve o individualnim potrebama ove djece. Neophodna je bolja koordinacija među sektorima kako bi se djeci sa smetnjama u razvoju pružila integrisana podrška tokom cijelog životnog ciklusa. Danas u Crnoj Gori dijete sa smetnjama u razvoju prolazi niz procedura i sastanaka sa stručnjacima i komisijama kako bi steklo pravo na materijalna davanja i usluge, što ih iscrpljuje i dovodi do uskraćivanja određenih prava, sukobljenih preporuka i dupliranja usluga. Kogali je ukazao da postoji jasna potreba za većim ulaganjima u rano otkrivanje smetnji u razvoju i razvoj u ranom djetinjstvu. Neophodno je poboljšanje kvaliteta obrazovanja za djecu sa smetnjama u razvoju kako ne bi boravili samo u školi, već sticali druga znanja i bili uključeni u društvo. Istakao je da preveliki broj djece sa smetnjama u razvoju ostaje u ustanovama zbog čega na lokalnom nivou treba razviti više usluga za podršku djeci i porodici, uključujući i uslugu hraniteljstva za djecu sa smetnjama u razvoju.
Šef Predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori je zaključio da je dužnost svih da se obezbijede ista prava i mogućnosti za svu djecu u Crnoj Gori, državi koja je pokazala snažnu posvećenost ispunjavanju obaveza iz Konvencije UN o pravima djeteta i Konvencije UN o pravima osoba sa invaliditetom.
Učesnicima se obratila i višestruka šampionka u plivanju na takmičenjima Specijalne Olimpijade i ambasodorka partnerstva između UNICEF-a iz Sjedinjenih Američkih Država i Specijalne Olimpijade, Lusi Majer koja je govorila o ličnim iskustvima. Ocijenila je da djeca sa smetnjama nemaju iste prilike kao ostala djeca i naglasila da je njena želja da pomogne djeci sa smetnjama u razvoju, jer zaslužuju ista prava kao i njihovi vršnjaci.
Analizu podrške i multisektorskog odgovora na potrebe djece sa smetnjama u razvoju, koju je pripremilo Predstavništvo UNICEF-a u Crnoj Gori, na zahtjev Savjeta za prava djeteta, predstavila je Nela Krnić, koordinatorka Programa dječje zaštite u Predstavništvu UNICEF-a u Crnoj Gori. Naglasila je da Savjet za prava djeteta na prvoj narednoj sjednici treba da validira Analizu kako bi nakon toga bila poslata svim nadležnim subjektima.
Upoznala je učesnike sa ključnim Preporukama sadržanim u Analizi, navodeći:
- postoji prostor za unapređenje zakonodavstva, posebno u dijelu koji se odnosi na antidiskriminaciju i obrazovanje, jer postojanje specifičnog zakonodavstva koje se tiče inkluzije djece sa posebnim obrazovnim potrebama nije u duhu inkluzivnog obrazovanja;
- trebalo bi da se postigne konsenzus o jedinstvenoj definiciji invaliditeta i primjeni bio-psiho-socijalnog modela procjene invaliditeta, kako bi svi sektori govorili jednim jezikom;
- uspostaviti pojednostavljeni strateški i pravni okvir u cilju bolje koordinacije, odgovornosti i monitoringa krajnjih rezultata;
- jasno definisati obaveze lokalnih samouprava i pružanja usluga na nivou lokalnih zajednica, jer je nejasna podjela nadležnosti;
- uspostaviti konsolidovanu bazu podataka o djeci sa smetnjama u razvoju i nastaviti sa modernizacijom i povezivanjem postojećih sistema, jer se mora znati koliko je djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori;
- unaprijediti praćenje ciljeva politika, indikatora i izvora podataka kako bi se napredak mogao mjeriti;
- obezbijediti multisektorsko finansiranje servisa za djecu sa smetnjama u razvoju na svim nivoima;
– povećati obim javnog finansiranja kako bi se obezbijedio pluralizam pružanja usluga;
- ulagati u profesionalne kvalifikacije i unapređenje kapaciteta stručnih radnika koji rade s djecom i mladima sa smetnjama u razvoju;
- podržati Savjet za prava djeteta u uspostavljanju jasnih međusektorskih veza i procedura u cilju unapređenja međusektorske koordinacije;
- primijeniti integrisani pristup ranom razvoju i ranom obrazovanju djece i kontinuirano ulagati u unapređenje međusektorske saradnje u ovoj fazi života djeteta;
- unaprijediti podršku ranom razvoju i inkluzivnom obrazovanju, jer djeca sa smetnjama u razvoju imaju pravo da budu u školama u skladu sa Konvencijom UN o pravima djeteta;
- uspostaviti jedan centar na opštinskom nivou gdje djeca sa smetnjama u razvoju i njihove porodice mogu da dobiju sve potrebne informacije;
- obezbijediti što veću mobilnost stručnjaka kako bi se svim uslugama obuhvatila i djeca iz ruralnih područja.
Takođe, predstavila je pojedinačne preporuke u oblasti zdravstva, obrazovanja, socijalne i dječje zaštite i pravosuđa. Ključne preporuke podrazumijevaju ulaganje u rani razvoj djeteta, jačanje uloge savjetovališta za djecu sa smetnjama u razvoju u domovima zdravlja, uvođenje specijalizovanih nastavnih planova za novo zanimanje - specijalista za ranu intervenciju i rehabilitaciju djece sa smetnjama u razvoju, raditi na transformaciji resursnih centara koji sa direktnog rada sa korisnicima treba da prelaze na centre stručnih znanja i resursa za profesionalce koji rade na inkluzivnom obrazovanju, kontinuirano jačati podrške porodici i primarne usluge u zajednici. Takođe, potrebno je jačati centre za socijalni rad, razviti specijalizovano hraniteljstvo uz intenzivnu podršku i profesionalno hraniteljstvo za djecu sa smetnjama u razvoju, koja su bez roditeljskog staranja. U oblasti pravosuđa, potrebno je osigurati nesmetan pristup pravdi i pravosuđu po mjeri potreba djeteta i prilagoditi pravosudne postupke i institucije specifičnim potrebama djece sa smetnjama u razvoju.
Tokom diskusije, predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode dr Halil Duković je istakao da je u proteklih deset godina Crna Gora ostvarila značajan napredak u zaštiti i ostvarivanju ljudskih prava svih građana. Ukazao je na važnost multisektorskog pristupa i saradnje u rješavanju svih uočenih problema, čemu Odbor za ljudska prava i slobode posvećuje posebnu pažnju. Ohrabruje snažna posvećenost Vlade, Skupštine Crne Gore i nevladinog sektora kome treba dati mnogo veći značaj u budućem djelovanju, kako bi zajednički unaprijedili položaj i prava djece sa invaliditetom i njihovih porodica, a u tom procesu značajna je nesebična pomoć i podrška UNICEF-a.
Učesnici Konferencije su saglasni da će im Analiza koristiti u budućem radu zbog čega će preduzeti sve aktivnosti na realizaciji Preporuka kako bi integrisanim, holističkim pristupom doprinijeli daljem unapređenju stanja u ovoj oblasti. Zaključeno je da Preporuke iz Analize treba da budu osnov za unapređenje politika i sistemsku podršku kako bi se osiguralo da sva djeca sa smetnjama u razvoju mogu da ostvare svoja prava.