Članica Odbora za ljudska prava i slobode dr Ljiljana Đurašković učestvovala je na okruglom stolu ''Učešće lica sa invaliditetom u političkom i javnom životu'', održanom u Podgorici 2. decembra 2019. godine. Na okruglom stolu je učestvovala i poslanica Anka Vukićević.
Na okruglom stolu koji je, u susret Međunarodnom danu osoba sa invaliditetom, organizovalo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava učestvovali su predstavnici Skupštine Crne Gore, institicije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Ministarstva održivog razvoja i turizma, NVO sektora, lokalnih samouprava i međunarodnih organizacija.
Uvodno obraćanje imala je generalna direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu za ljudskih prava Blanka Radošević-Marović koja je podsjetila da je Vlada Crne Gore usvojila Analizu usklađenosti zakonodavstva u Crnoj Gori sa Zakonom o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom i Konvencijom UN o pravima osoba sa invaliditetom. Analizom je obuhvaćeno 59 najvažnijih zakona i date su preporuke za usklađivanje 34 zakona. Ciljevima Strategije za zaštitu lica sa invaliditetom od diskriminacije i promociju njihove jednakosti za period 2017-2021. godine prepoznata je potreba usklađivanja pravnog okvira sa međunarodnim standardima.
Takođe, podsjetila je da je Ministarstvo za ljudska i manjinska prava u saradnji sa Savezom slijepih Crne Gore, Udruženjem mladih sa hendikepom Crne Gore i Državnom izbornom komisijom Crne Gore, sprovelo pilot-projekat kojim je slabovidim i slijepim licima omogućeno da samostalno i tajno glasaju putem glasačkog šablona na predsjedničkim izborima, održanim 7. aprila 2013.
Zaključila je da je stvaranje mogućnosti za aktivno uključivanje svih građana u politički i javni život jedna od najvažnijih pretpostavki demokratije.
Član Komiteta UN za prava lica sa invaliditetom dr Damjan Tatić je putem video linka predstavio međunarodne standarde i obaveze iz Konvencije UN o pravima lica sa invaliditetom i izazove u ovoj oblasti. Istakao je da osobama sa invaliditetom pripadaju sva ljudska prava i slobode kao i ostalim ljudskim bićima. Naglasio je da je članom 21 Univerzalne deklaracije UN o pravima čovjeka svakom pojedincu garantovano pravo da učestvuje u upravljanju javnim poslovima u svojoj državi. Uprkos tome, osobe sa invaliditetom suočavaju se sa diskriminacijom, marginalizacijom i obespravljenošću. Istakao je da osobe sa senzornim invaliditetom često ne mogu da dođu do relevantnih informacija, a korisnicima invalidskih kolica nepristupačna su biračka mjesta.
Zaključio je da Konvencija UN o pravima osoba sa invaliditetom garantuje ovim osobama politička prava i njihovo uživanje na osnovu jednakosti, a sve u cilju ostvarivanja punog i efektivnog učešća u političkom i javnom životu, bilo neposredno ili preko slobodno izabranih predstavnika.
Članica Odbora za ljudska prava i slobode dr Ljiljana Đurašković je ocijenila da je aktivnošću nadležnih državnih organa postignut izvjestan napredak, prvenstveno u usklađivanju zakonodavstva sa relevantnim međunarodnim standardima u ovoj oblasti. Međutim, u narednom periodu posebnu pažnju treba posvetiti implementaciji zakona i rješavanju izazova sa kojima se lica sa invaliditetom suočavaju u svakodnevnom životu, kao i njihovom učešću u političkom i javnom životu.
Podsjetila je da je na zakonodavnom planu Skupština Crne Gore donijela Zakon o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom, koji je u potpunosti usklađen sa svim direktivama i međunarodnim zakonodavstvom u ovoj oblasti. Takođe, Skupština je na predlog Odbora za ljudska prava i slobode donijela Zaključak kojim je obavezala Vladu Crne Gore da uradi analizu svih propisa koji definišu prava osoba s invaliditetom u oblastima koje definiše Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima osoba s invaliditetom, a koje su obuhvaćene i Zakonom o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom.
Poručila je da je obezbjeđivanje pristupačnosti za lica sa invaliditetom važan preduslov za ostvarivanje njihovih prava i uključivanje u društvene tokove. Završetkom izgradnje pristupnih rampi u martu 2016. Skupština Crne Gore je postala pristupačna licima sa invaliditetom - korisnicima invalidskih kolica. Osobama sa ograničenom pokretljivošću omogućen je pristup svakom spratu u Skupštini, uključujući i plenarnu salu, što predstavlja važan iskorak ka njihovom uključivanju u politički život Crne Gore, čime se jača i odgovornost Skupštine prema građanima i šalje snažna poruka da Skupština podržava i poštuje ljudska i demokratska prava osoba sa invaliditetom.
Jednakost i nediskriminacija svih ljudi bez obzira na bilo koje lično svojstvo pojedinca je suština ljudskih prava i sloboda. Da bi osobe sa invaliditetom lično ili izborom predstavnika ili političkih organizacija imale uticaj i učestvovale u donošenju odluka relevantnih za njihovu populaciju, mora im se omogućiti da uživaju i koriste prava učešća u javnom i političkom životu, što je propisano članom 29 Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom. Takođe, osobama sa invaliditetom se mora omogućiti samostalno ostvarivanje biračkog prava i aktivno učešće u javnom i političkom životu.
Poslanica dr Ljiljana Đurašković je podsjetila da je Skupština Crne Gore na Drugoj sjednici Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2019. godini, dana 22. novembra 2019. godine donijela Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vanparničnom postupku, kojim su obezbijeđene dodatne procesne garancije za zaštitu prava i interesa lica prema kojima je pokrenut postupak za oduzimanje poslovne sposobnosti definisanjem odredbe da sud može, nakon što se u prisustvu vještaka neposredno uvjeri u stanje zdravlja lica prema kome se postupak vodi, odustati od saslušanja tog lica, samo ako bi, po usmenom izjašnjenju vještaka, to moglo da bude štetno po njegovo zdravlje ili ako saslušanje uopšte nije moguće, s obzirom na duševno stanje tog lica. Takođe, propisano je da u rješenju o oduzimanju poslovne sposobnosti sud određuje rok koji ne može biti duži od tri godine u slučaju djelimičnog oduzimanja poslovne sposobnosti, odnosno pet godina u slučaju potpunog oduzimanja poslovne sposobnosti, nakon čijeg isteka se utvrđuje da li i dalje postoje razlozi za oduzimanje poslovne sposobnosti. U rješenju o oduzimanju psolovne sposobnosti sud je dužan da odredi vrstu poslova koje lice, kome je djelimično oduzeta poslovna sposobnost može samostalno da preduzima. Periodično preispitivanje odluka o oduzimanju poslovne sposobnosti pokreće sud po službenoj dužnosti.
Informisala je učesnike okruglog stola da u sadašnjem sazivu Skupštine ne postoji nijedan poslanik koji se javno deklariše kao osoba sa invaliditetom i smatra da će parlamentarni izbori u Crnoj Gori 2020. godine biti dobra prilika za promjenu takvog stanja.
Članica Odbora dr Ljiljana Đurašković je najavila da Odbor za ljudska prava i slobode u skladu sa Planom aktivnosti za 2019. godinu, povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, planira da održi Kontrolno saslušanje predstavnika nadležnih institucija na temu “Realizacija Strategije za zaštitu lica sa invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti 2017 - 2021. i Preporuka sadržanih u Analizi usklađenosti zakonodavstva u Crnoj Gori sa Zakonom o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom i Konvencijom UN o pravima lica sa invaliditetom, sa posebnim akcentom na: Praćenje realizacije Zaključka Skupštine Crne Gore, donesenog povodom usvajanja Zakona o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom, objavljenog u “Službenom listu CG”, broj 35/15 i Zaključka Skupštine Crne Gore, donesenog povodom usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nevladinim organizacijama, objavljenog u “Službenom listu CG”, broj 37/17”.
Uvjerena je da su svi saglasni da se za lica sa invaliditetom mora obezbijediti kvalitetniji život i jednake šanse i da je neophodno raditi na promjeni svijesti građana o osobama sa invaliditetom, kao ravnopravnim članovima društva, čime će se obezbijediti potpuna inkluzija ovih lica. Zaključila je da je unapređenje stanja u oblasti ljudskih prava dugotrajan proces, ali vjeruje da će se multisektorskim pristupom doprinijeti daljem unapređenju stanja i poboljšanju kvaliteta života svih naših građana.
Na okruglom stolu je zaključeno da veliki izazov ostaje implementacija pravnih propisa, te pitanje kako da donosioci odluka podstaknu lica sa invaliditetom da se uključe u politički i javni život. Ocijenjeno je da u Crnoj Gori postoje brojni problemi i nedostaci koji su vezani za: nedovoljnu pristupačnost državnih institucija osobama sa invaliditetom, oduzimanje i vraćanje poslovne sposobnosti, personalnu asistenciju, ostvarivanje biračkog prava, primjenu medicinskog modela pristupa invaliditetu, nedovoljnu pristupačnost političkih kampanja osobama sa oštećenim vidom i sluhom i nedovoljnu spremnost političkih partija da uključe osobe sa invaliditetom u politički i javni život Crne Gore.
