utorak, 03 decembar 2019 21:59

Održana 46. sjednica Odbora za ljudska prava i slobode

Odbor za ljudska prava i slobode je na 46. sjednici razmotrio Strategiju za borbu protiv trgovine ljudima za period 2019 - 2024. godine i Akcioni plan za implementaciju Strategije za borbu protiv trgovine ljudima za 2019. godinu.

Posebna pažnja je bila usmjerena na:
- aktivnosti preduzete u prevenciji, identifikaciji, zaštiti, pomoći i praćenju žrtava trgovine ljudima, sa fokusom na djecu, kao i krivičnom gonjenju i adekvatnom kažnjavanju učinilaca ovog krivičnog djela, u skladu sa nacionalnim krivičnim zakonodavstvom i prihvaćenim međunarodnim standardima;
- aktivnosti na unapređenju partnerstva, koordinacije i međunarodne saradnje u oblasti borbe protiv trgovine ljudima;
- rad Operativnog tima za borbu protiv trgovine ljudima;
- potpisivanje Protokola o postupanju sa djecom uključenom u život i rad na ulici na području Crne Gore i dosadašnje aktivnosti preduzete u borbi protiv dječjeg prosjačenja i
- aktivnosti koje nadležni organi preduzimaju na implementaciji preliminarnih preporuka specijalne izvjestiteljke UN za trgovinu ljudima, posebno ženama i djecom Marije Gracije Đamarinaro, saopštenih u Izjavi po završetku njene posjete Crnoj Gori, održane od 1. do 8. novembra 2019.

Načelnik Odjeljenja za borbu protiv trgovine ljudima u Ministarstvu unutrašnjih poslova doc. dr Željko Spalević je saopštio sledeće informacije:
- nova Strategija za borbu protiv trgovine ljudima je usvojena u februaru 2019. i fokus stavlja na uzrast i rodne specifičnosti samog zločina, obezbjeđujući adekvatan odgovor na njihovu ranjivost;
- Strategija je izrađena na osnovu rezultata analize sprovođenja prethodnih strategija i preporuka za dalje unapređenje stanja, pri čemu su uzeli u obzir međunarodna dokumenta i izvještaje relevantnih međunarodnih partnera;
- akcenat je usmjeren na preventivno djelovanje putem praćenja i sprovođenja aktivnosti koje će doprinijeti senzibilizaciji i jačanju stručnih kapaciteta predstavnika institucija za bolje prepoznavanje žrtava i potencijalnih žrtava trgovine ljudima, kao i jačanju svijesti šire javnosti u odnosu na ovaj fenomen;
- realizacijom Strategije unapređuje se efikasnost i funkcionalnost sistema prevencije, identifikacije, zaštite, pomoći i praćenja žrtava trgovine ljudima sa posebnim fokusom na djecu, kao i efikasnost istraga, krivičnog gonjenja i adekvatnog kažnjavanja u skladu sa krivičnim zakonodavstvom Crne Gore;
- formirano je Koordinaciono tijelo u kojem su predstavnici 16 državnih organa i zaduženo je za praćenje implementacije Strategije i pojedinačnih jednogodišnjih akcionih planova;
- od 55 aktivnosti iz Akcionog plana za 2019. godinu, 62% je u direktnoj nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova ili je MUP partner u njihovoj realizaciji, a ukupan stepen realizacije ovog Akcionog plana iznosi 97%.

Doc. dr Željko Spalević je takodje informisao o realizovanim aktivnostima, navodeći sljedeće:
- u oblasti prevencije fokus aktivnosti bio je na jačanju stručnih kapaciteta predstavnika institucija za rano prepoznavanje potencijalnih i žrtava trgovine ljudima, o čemu svjedoči veliki broj obuka realizovanih u saradnji MUP-a sa institucijama primarno zaduženim za edukacije predstavnika državnih organa i uz podršku međunarodnih organizacija. Na obukama je posebna pažnja poklonjena senzibilizaciji predstavnika institucija i službi koje dolaze u kontakt sa žrtvama o prepoznavanju veće osjetljivosti žena i djevojčica u odnosu na opasnosti od trgovine ljudima;
- u kontinuitetu realizuju medijske kampanje i u 2019. godini emitovan je spot sa košarkaškim reprezentativcem Nikolom Ivanovićem, a u okviru projekta koji organizacija „Terres de Hommes“ realizuje u Crnoj Gori i zemljama regiona izrađen je novi spot za promovisanje SOS linije za borbu protiv trgovine ljudima (broj 116666), koji je distribuiran medijskim kućama. Operater na ovom broju je NVO „Crnogorski ženski lobi“, a u periodu od 1. januara do 1. decembra 2019. godine bilo je 346 raznih poziva, koji su u jednom slučaju rezultirali zbrinjavanjem dva muškarca kao potencijalne žrtve, dok je u drugom slučaju policijskom provjerom nadležnog Odsjeka u Upravi policije utvrđeno da nema elemenata krivičnog djela, jer je jedno dijete u igri zahtijevalo pomoć, što su vlasnici turističkog objekta na primorju okarakterisali kao trgovina ljudima;
- u oblasti zaštite žrtava trgovine ljudima koja je u primarnoj nadležnosti Ministarstva rada i socijalnog staranja, Ministarstvo unutrašnjih poslova je formiralo Tim za formalnu identifikaciju žrtava trgovine ljudima koji je zadužen za postupanje po Standardnim operativnim procedurama za identifikaciju žrtava trgovine ljudima izrađenim uz podršku Međunarodne organizacije za migracije. Takođe, ovaj Tim je zadužen za analiziranje slučajeva sa ciljem da se težište formalne identifikacije žrtava trgovine ljudima s aspekta zasnovanog na krivičnom gonjenju pomjeri na aspekt zasnovan na ljudskim pravima. Status žrtve se može dobiti i na osnovu ugrožavanja ljudskih prava, a ne samo ako su predmet krivičnog djela ili u sudskom postupku;
- u oblasti partnerstva, koordinacije i međunarodne saradnje unaprijeđena je saradnja sa organizacijama civilnog društva, obezbjeđivanjem sredstava za finansiranje projekata nevladinih organizacija u čijem fokusu je borba protiv trgovine ljudima. U skladu sa Odlukom o utvrđivanju prioritetnih oblasti od javnog interesa i visine sredstava za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija u 2019. godini, MUP je za podršku realizaciji ovih projekata opredijelio 80.000 eura i donio Odluku o finansiranju 12 projekata i to: šest projekata u oblasti zaštite i promovisanja ljudskih i manjinskih prava po osnovu dva javna konkursa i šest projekata u oblasti društvene brige o djeci i mladima na osnovu javnog konkursa „Sprovođenje kampanje za smanjenje potražnje za uslugama žrtava trgovine ljudima“;
- predstavnici MUP-a učestvuju u realizaciji svih zajedničkih inicijativa i aktivnosti koje doprinose jačem povezivanju predstavnika organa zaduženih za sprovođenje zakona u državama regiona i unapređenju mehanizama razmjene podataka u ovoj oblasti. Nastavljena je saradnja sa Sekretarijatom Konvencije Savjeta Evrope za borbu protiv trgovine ljudima i ekspertskim tijelom GRETA koja prati implementaciju Konvencije. Treći krug evaluacije implementacije Konvencije Savjeta Evrope u odnosu na Crnu Goru otpočeo je slanjem Upitnika koji je Crnoj Gori dostavljen 21. juna 2019. godine, nakon čega je Vlada Crne Gore na sjednici održanoj 24. oktobra 2019. usvojila Predlog odgovora na Upitnik GRETA-e i isti dostavila Izvršnom sekretarijatu GRETA-e.

Doc. dr Željko Spalević se osvrnuo i na Preporuke specijalne izvjestiteljke UN za trgovinu ljudima, posebno ženama i djecom Marije Gracije Đamarinaro. Istakao je da su jednu preporuku već realizovali formiranjem Tima za formalnu identifikaciju žrtava trgovine ljudima. Kako bi povećali proaktivno djelovanje u oblasti identifikacije potencijalnih žrtava trgovine ljudima i stvorili bolje uslove za pružanje sveobuhvatne zaštite žrtava trgovine ljudima, Ministarstvo unutrašnjih poslova je formiralo Tim za formalnu identifikaciju žrtava trgovine ljudima koji je održao kostitutivni sastanak. Planirane su obuke za članove Tima koji čine predsjednik, sekretar i tri člana, kao i dalji rad na uspostavljanju mini timova u lokalnim sredinama. Predsjednik Tima je doktor medicine, članovi su psiholog iz Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu, predstavnik Uprave policije, socijalni radnik iz mjesno nadležnog Centra za socijalni rad, a sekretar Tima je predstavnica Odjeljenja za borbu protiv trgovine ljudima. Predsjednik ima pravo da u rad Tima uključi i predstavnike drugih relevantnih organa ili organizacija civilnog društva koji mogu imati podatke o određenom licu koje je predmet formalne identifikacije.

U vezi sa Preporukom koja se odnosi na organizacijski položaj Odjeljenja za borbu protiv trgovine ljudima i razmišljanje da li će se njegovim izmještanjem sa nivoa Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore u sastav MUP-a smanji posvećenost i politička volja u borbi protiv trgovine ljudima, Spalević je naglasio da je MUP, zajedno sa Odborom za rodnu ravnopravnost Skupštine Crne Gore i NATO Sekretarijatom za žene, mir i bezbjednost, 27. i 28. novembra 2019. uspješno organizovao Konferenciju „Borba protiv trgovine ljudima na Zapadnom Balkanu“, čime je potvrđena odlučnost i spremnost države Crne Gore za dalje unapređenje stanja.
Najavio je da će MUP i Odjeljenje za borbu protiv trgovine ljudima u narednoj godini posvećeno raditi na realizaciji mjera i aktivnosti iz Akcionog plana za 2020. godinu.

Predstavnici nadležnih institucija, međunarodnih organizacija i nevladinog sektora su informisali o ključnim aktivnostima realizovanim u borbi protiv trgovine ljudima.

Zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore Snežana Mijušković je informisala da je Protokol o postupanju sa djecom uključenom u život i rad na ulici na području Crne Gore potpisan od strane svih relevantnih institucija koje će učestvovati u njegovoj primjeni. Protokolom se jasno definišu ovlašćenja državnih službenika da brzim i koordinisanim sprovođenjem postupka i boljom međusektorskom saradnjom doprinesu prevenciji i suzbijanju svih aspekata dječjeg rada i života na ulici, kao i da obezbijede adekvatnu zaštitu i rehabilitaciju eksploatisane djece. U implementaciji Protokola učestvovaće predstavnici: Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva rada i socijalnog staranja, Ministarstva pravde, Ministarstva zdravlja, Ministarstva prosvjete, Uprave policije i nevladine organizacije. Uvjerenja je da će se formiranjem Koordinacionog tijela za praćenje implementacije Protokola brzo osjetiti poboljšanja u ovoj oblasti. Nakon formiranja Koordinacionog tijela institucija Zaštitnika će, u saradnji sa organizacijom "Save the Children", raditi na edukaciji profesionalaca koji će primjenjivati Protokol.

Ocijenila je da je prosjačenje žena sa djecom, ali i odraslih osoba na javnim mjestima svakodnevica u Crnoj Gori i regionu. Problem prosjačenja je aktivan tokom cijele godine, a naročito tokom turističke sezone. Djeca su primorana da prose i donose novac svojim roditeljima, a zabrinjavajuće je što ova djeca najčešće nijesu uključena u redovni obrazovni sistem, nemaju zdravstveno osiguranje i nijesu upisana u matične knjige. Za djecu koja su primorana na prosjačenje smještaj je predviđen u JU Centar "Ljubović“.

Generalni direktor Direktorata za socijalno staranje i dječju zaštitu Goran Kuševija je istakao da se Ministarstvo rada i socijalnog staranja bavi zaštitom žrtava trgovine ljudima i zaštitom svih ranjivih kategorija, prepoznatih Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti. Zakonom je definisana usluga skloništa/prihvatilišta kako za žrtve nasilja, tako i za druge ranjive kategorije, a da bi sklonište/prihvatilište funkcionisalo mora da posjeduje licencu. U Crnoj Gori postoje četiri licencirana prihvatilišta/skloništa za žrtve nasilja u porodici i to: SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja u Nikšiću, Sigurna ženska kuća u Podgorici, JU “Centar za podršku djeci i porodici” u Bijelom Polju u kojima su odrasla i stara lica, odnosno odrasla lica sa djecom, dok je u okviru JU Dječji dom “Mladost” u Bijeloj izgrađeno sklonište za djecu do 18 godina. Ova skloništa/ prihvatilišta imaju licence za rad, što znači da zadovoljavaju normative i minimalne standarde propisane Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti. Pružalac usluge smještaja u prihvatilištu/skloništu dužan je da obezbijedi odgovarajući stambeni prostor, materijalne uslove, smještaj u skladu sa uzrastom i polom korisnika, ishranu i dostupnost zdravstvenih usluga, održavanje lične higijene i higijene prostora, sigurno okruženje i razvoj potencijala korisnika i njihovo osnaživanje. Socijalna inspekcija može da vrši neposredan uvid u rad skloništa. Kuševija je podsjetio da je Specijalna izvjestiteljka UN za trgovinu ljudima, posebno ženama i djecom posjetila Sklonište SOS telefona za žene i djecu žrtve nasilja u Nikšiću i ocijenila da se ovo Sklonište može koristiti i za smještaj žrtava trgovine ljudima, osim u slučaju kada postoji strah od moguće odmazde. Trenutno u Crnoj Gori su dvije žrtve trgovine ljudima koje su u prihvatilištu/skloništu gdje im se pruža neophodna zaštita. Zavod za socijalnu i dječju zaštitu akreditovao je dva programa obuka koje se odnose na sprečavanje trgovine djecom i suzbijanje dječjih ugovorenih brakova i do sada su realizovane četiri obuke.

Generalna direktorica Direktorata za organizaciju pravosuđa, krivično zakonodavstvo i nadzor u Ministarstvu pravde Marijana Laković- Drašković je podsjetila da je Specijalna izvjestiteljka UN za trgovinu ljudima, posebno ženama i djecom imala pozitivan stav o inovativnim zakonskim propisima koji će omogućiti da Crna Gora preuzme vodeću ulogu u borbi protiv trgovine ljudima. Naglasila je da Vlada Crne Gore odgovorno i intenzivno radi na pronalaženju adekvatnog i održivog rješenja za Sklonište za žrtve trgovine ljudima koje će država u potpunosti finansirati, bilo da se odluči za izgradnju novog ili adaptaciju postojećeg objekta koji moraju ispuniti neophodne standarde. Očekuje da će neka nevladina organizacija preuzeti rad u skloništu, ali uz prisustvo svih lica zaduženih i specijalizovanih za podršku samoj žrtvi. Napomenula je da se dio Poglavlja 24 odnosi na trgovinu ljudima i da je imala sastanke sa predstavnicima OEBS-a, NATO-a i Specijalnom izvjestiteljkom UN za trgovinu ljudima, posebno ženama i djecom koji su ukazali na dva moguća pristupa u rješavanju ovog problema- formiranje zajedničkog skloništa za sve žrtve ili specijalizovanih skloništa. Zaključila je da se Vlada Crne Gore opredijelila za specijalizovano licencirano sklonište za žrtve trgovine ljudima, kao jedino održivo rješenje.

Pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor kriminalističke policije Enis Baković je istakao da je u periodu od 1. januara do 1. oktobra 2019. procesuirano 60 lica za nedozvoljeni prelazak državne granice, odnosno za krijumačarenje ljudi. Kada se to uporedi sa podacima iz 2018, zaključuje se da je stopa procesuiranih lica veća za 40%, što govori o posvećenom radu Uprave policije na otkrivanju ovih krivičnih djela. Analizirali su Izvještaj State Departmenta i Izvještaj Specijalne izvjestiteljke UN za trgovinu ljudima, posebno ženama i djecom i konstatovali napredak u otkrivanju ovih krivičnih djela. Takođe, prepoznali su slabosti i sačinili plan aktivnosti za naredni period, koji bi trebao da doprinese konkretnim rezultatima na suzbijanju ovih krivičnih djela, a prije svega otkrivanju kriminalnih grupa koje se bave trgovinom ljudima.
Rukovoditeljka Operativnog tima za borbu protiv trgovine ljudima Vesna Jovićević, državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu, je informisala da se Operativni tim sastoji od osam članova na čijem čelu je rukovoditeljka sa zamjenikom rukovoditeljke koji su iz Višeg državnog tužilaštva u Podgorici. U Timu su predstavnici Odsjeka za suzbijanje krivičnih djela krijumčarenja i trgovine ljudima i ilegalnih migracija iz Sektora kriminalističke policije Uprave policije, Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministarstva pravde. Odluka o osnivanju Operativnog tima je donijeta 2018. i Tim je već ostvario dobre rezultate. Svi značajniji organizacioni i međusektorski problemi koji su postojali u prošlosti riješeni su formiranjem Operativnog tima.

Operativni tim je formirao 11 predmeta, od čega je za sada u jednom predmetu donešena pravosnažna presuda u Višem sudu u Podgorici, a dvije osobe koje su optužene za krivično djelo trgovine ljudima dobile su 15 i 17 godina zatvora. U drugom postupku u toku je glavni pretres, takođe pred Višim sudom u Podgorici. Radom Operativnog tima procesuirana su dva predmeta istrage u Višem državnom tužilaštvu, a još četiri predmeta nalaze se u izviđaju.

Ocijenila je da bi se u budućem periodu moglo razmišljati o profesionalizaciji Operativnog tima, kao i eventualnoj izmjeni njegovog sastava, kako bi se stvorili uslovi za postizanje odličnih rezultata.

Sudija Apelacionog suda Milenka Žižić je saglasna da trgovina ljudima predstavlja jedan od najgrubljih oblika kršenja ljudskih prava. U svim sudovima u Crnoj Gori formirana je služba za podršku žrtvama trgovine ljudima i nasilja u porodici i pripremljen je Informator koji služi za upoznavanje žrtava sa samim postupkom. U saradnji sa Ambasadom Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori, EUROL-om i Centrom za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu realizuju se obuke za predstavnike policije, sudstva, tužilaštva kako bi jasno mogli prepoznati žrtve trgovine ljudima i napraviti razliku između krivičnih djela trgovine ljudima, posredovanja u vršenju prostitucije i krijumčarenja migranata. Po zvaničnim statističkim podacima, svaki sedmi migrant postaje žrtva trgovine ljudima. Prije nekoliko dana presudom su dva lica pravosnažno proglašena krivim i dobili su visoke zatvorske kazne. U Presudi su se pozvali na praksu Evropskog suda za ljudska prava i odbijen je predlog odbrane da se ponovo vrši saslušanje žrtava kako se ne bi vršila njihova dodatna viktimizacija. Saglasna je da žrtve trgovine ljudima treba posmatrati odvojeno od žrtava nasilja u porodici. Veoma je važno da se žrtvama pruži podrška nakon završetka krivičnog postupka kako bi se vratili u normalne tokove života.

Šefica Kancelarije Međunarodne organizacije za migracije u Crnoj Gori Dušica Živković je pozdravila formiranje Tima za formalnu identifikaciju žrtava trgovine ljudima. Podsjetila je da je Crna Gora 2006. godine preuzela od Međunarodne organizacije za migracije finansiranje Skloništa za žrtve trgovine ljudima. Od tada do početka 2019. Crna Gora u izvještajima međunarodnih organizacija nije kritikovana po ovom pitanju. Podsjetila je da je Specijalna izvjestiteljka UN za trgovinu ljudima, posebno ženama i djecom ocijenila lošim ukoliko se skloništa finansiraju od donatorskih sredstava i ukazala da sklonište za žrtve trgovine ljudima mora biti specijalizovano. Međunarodna organizacija za migracije je finansirala Sklonište za žrtve trgovine ljudima od 2001. do 2006. za šta su izdvajali 60.000 eura na godišnjem nivou, a nakon toga isti iznos je izdvajan od strane države Crne Gore. S obzirom da je država Crna Gora od 2006. do 2019. mogla da finansira Sklonište, Živković ne vidi razlog zašto ne bi mogla i ubuduće. Činjenica je da su žrtve trgovine ljudima specifična kategorija, jer nije isto obezbjeđivanje smještaja i tretmana za žrtve radne eksploatacije, žrtve seksualne eksploatacije i žrtve trgovine ljudima. Država mora da finansira cijeli proces, jer je to jedino održivo rješenje.
Ukazala je da je u Crnoj Gori zabilježen porast migranata u odnosu na prošlu godinu, jer je prošle godine prosjek bio 500-600 registrovanih migranata na mjesečnom nivou, dok ih je u oktobru ove godine bilo oko 1000. Kratko se zadržavaju u Crnoj Gori nakon čega odlaze u Bosnu i Hercegovinu, ali bi izazov za Crnu Goru nastao ukoliko bi Bosna i Hercegovina čvršće zatvorila svoje granice kada bi se migranti duže zadržavali u našoj državi. U cijelom migratornom lancu postoji eksploatacija, ali se to otkriva na kraju lanca u državi krajnjeg odredišta, a ne u tranzitnoj zemlji.

Izvršna direktorica NVO „Crnogorski ženski lobi“ Aida Petrović je informisala da je Sklonište za žrtve trgovine ljudima funkcionisalo od 2004-2006. uz finansijsku podršku Međunarodne organizacije za migracije. U periodu od 2006. do 2018. Vlada Crne Gore je preuzela Sklonište, dok je NVO „Crnogorski ženski lobi“ zadržana kao partnerska organizacija za rad sa žrtvama trgovine ljudima. Istakla je da je ovo bio jedini primjer u regionu, ali i šire da je jedna organizacija civilnog sektora postala potpuno samostalni pravni subjekt u projektima sa Vladom. Informisala je da je Vlada od NVO „Crnogorski ženski lobi“ 2009. godine preuzela vođenje SOS linije za antitrafiking, koja je prethodno vođena od strane NVO „Crnogorski ženski lobi“ uz podršku OEBS-a. Smatra da je partnerski odnos koji su imali sa Vladom zasluživao mnogo više pažnje i da je trebalo više pričati o ovom pozitivnom primjeru.
Podsjetila je da se u Izjavi specijalne izvjestiteljke UN za trgovinu ljudima, posebno ženama i djecom navodi da je Sklonište zatvoreno jer NVO, zadužena za vođenje istog, nije dobila licencu. Prema toj konstataciji može se zaključiti da NVO „Crnogorski ženski lobi“ nije ispunila uslove za dobijanje licence, te da je Sklonište zatvoreno iz tog razloga, što prema njenom mišljenju nije tačno. Istakla je da je sva dokumentacija za dobijanje licence bila spremna, ali im nije pružena šansa, jer je postojao problem sa kapacitetom smještaja u Skloništu. Saglasna je sa ocjenom specijalne izvjestiteljke da posebno treba vrednovati njihova iskustva stečena radom u Skloništu. Podržava licenciranje ustanova koje pružaju usluge socijalne i dječje zaštite.
Izvršni direktor Romske organizacije mladih „Phiren Amenca“ Elvis Beriša je izrazio zabrinutost oko podjele nadležnosti institucija u sprovođenju Protokola o postupanju sa djecom uključenom u život i rad na ulici na području Crne Gore. Smatra da u ovom trenutku ne postoji adekvatna institucija za zbrinjavanje djece koju su roditelji navodili na prosjačenje. Takođe, istakao je da ovu djecu treba posmatrati kao žrtve i da oni ne zaslužuju isti tretman kao djeca koja na drugi način krše zakon. Mišljenja je da djeca koja su žrtve eksploatacije od strane roditelja ne smiju biti vraćena u svoje porodice sve dok iste ne budu u stanju da adekvatno brinu o njima. Smatra neophodnim definisanje načina funkcionisanja nevladinog sektora u Koordinacionom tijelu za praćenje implementacije Protokola i obezbjeđivanje adekvatnog prihvatilišta za djecu žrtve prosjačenja.

Članovi Odbora su se interesovali:
- Da li postoji podatak koliko je evidentirano maloljetnih lica koja su žrtve trgovine ljudima u proteklih godinu dana i da li za njih u skloništu postoji posebno odjeljenje ili su smještena zajedno sa odraslim licima?
- Kakva je saradnja sa zemljama u regionu i šire u oblasti otkrivanja i suzbijanja trgovine ljudima?
Članovi Odbora su iskazali podršku Operativnom timu za borbu protiv trgovine ljudima i Timu za formalnu identifikaciju žrtava trgovine ljudima u koji bi, po mišljenju poslanika dr Suada Numanovića, trebalo uključiti i predstavnike lokalnih samouprava. Takođe bi trebalo razmisliti o profesionalizaciji Operativnog tima za borbu protiv trgovine ljudima. Naglašena je važnost preventivnog djelovanja kojim bi se najefikasnije rješavali problemi trgovine ljudima.

Dušica Živković je ocijenila da je regionalna saradnja mnogo razvijenija, nego u prethodnom periodu. Enis Baković je saopštio da Uprava policije u kontinuitetu sprovodi akciju “Prosjak” usmjerenu na suzbijanje prosjačenja u okviru koje su za prvih šest mjeseci ove godine izveli 29 akcija i kontrolisali 92 lica, od čega je 77 zatečeno u prosjačenju, među kojima je osmoro djece i 43 maloljetnika. U sklopu tih akcija podnijeto je 34 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka pred nadležnim sudovima. Sudija Milenka Žižić je saopštila da je pred Višim sudom u Podgorici u toku jedan krivični postupak za krivično djelo trgovine ljudima na štetu četiri žrtve, od čega su dva maloljetna lica. Rukovoditeljka Operativnog tima za borbu protiv trgovine ljudima je saopštila da su u 2019. evidentirane tri žrtve- djevojčice i u jednom slučaju se radi o seksualnoj eksploataciji, u drugom o prosjačenju i radnoj eksploataciji, a u trećem slučaju radi se o sklapanju nedozvoljenog braka. Pored njih, kao žrtve evidentirana su i dva dječaka. U vezi sa brojem djece žrtava trafikinga u 2019. godini Aida Petrović je saopšila da nema podatak za ovu godinu, jer „Crnogorski ženski lobi“ više nije zadužen za vođenje Skloništa. U 2018. u Skloništu je bilo pet djevojčica romske i egipćanske populacije. Što se tiče boravka u nekadašnjem Skloništu, postojala je dječja soba, a sve ostale prostorije su bile zajedničke.

Predsjednik Odbora dr Halil Duković je zaključio da Crna Gora preduzima brojne aktivnosti u oblasti borbe protiv trgovine ljudima. Od 2012. do 2018. procesuirano je šest slučajeva, a ove godine čak 11 slučajeva trgovine ljudima, što ukazuje na rezultate rada Operativnog tima za borbu protiv trgovine ljudima. Ohrabruje informacija da će Crna Gora uskoro preduzeti aktivnosti na otvaranju specijalizovanog skloništa za žrtve trgovine ljudima. Predsjednik Odbora je pozvao nadležne institucije da u tom procesu iskoriste znanja i iskustva nevladinih organizacija koje su se bavile ovom oblašću dugi niz godina.
Nakon sadržajne, dvosatne rasprave, odlučeno je da Odbor sačini Izvještaj sa zaključkom koji će dostaviti Kolegijumu Predsjednika Skupštine na upoznavanje i nadležnim institucijama na realizaciju.
Odbor je jednoglasno donio Odluku o kontrolnom saslušanju ministra za ljudska i manjinska prava Mehmeda Zenke i ministarke javne uprave Suzane Pribilović na temu „Realizacija Strategije za zaštitu lica sa invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti 2017-2021. i Preporuka sadržanih u Analizi usklađenosti zakonodavstva u Crnoj Gori sa Zakonom o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom i Konvencijom UN o pravima lica sa invaliditetom, sa posebnim akcentom na: Praćenje realizacije Zaključka Skupštine Crne Gore, donesenog povodom usvajanja Zakona o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom, objavljenog u „Službenom listu CG“, broj 35/15 i Zaključka Skupštine Crne Gore, donesenog povodom usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nevladinim organizacijama, objavljenog u „Službenom listu CG“, broj 37/17“. Odlučeno je da se Kontrolno saslušanje održi 11. decembra 2019.

Članovi Odbora su upoznati sa Izvještajem i Preporukama sa Seminara na temu ''Parlamentarno uključenje na planu ljudskih prava: prepoznavanje dobrih praksi i novih prilika za djelovanje“, koji je organizovala Interparlamentarna unija u saradnji sa Kancelarijom Visokog komesara UN za ljudska prava u Ženevi, od 24. do 26. juna 2019. godine na kojem Delegacija ovog Odbora nije učestvovala, jer Kolegijum Predsjednika Skupštine Crne Gore nije odobrio učešće. S obzirom da je Seminar bio važan sa stanovišta razmjene iskustava sa predstavnicima institucija koje se na međunarodnom nivou bave zaštitom ljudskih prava i sloboda, Odboru je, na njegov zahtjev, dostavljen Izvještaj koji sadrži dobre parlamentarne prakse za zaštitu i unapređenje ljudskih prava, kao i Preporuke za djelovanje. Odlučeno je da se Izvještaj sa Preporukama dostavi Predsjedniku Vlade Crne Gore, na dalje postupanje i instituciji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, radi informisanja.

Odbor je usvojio Izvještaj i pet Informacija o aktivnostima predsjednika i članova Odbora za ljudska prava i slobode, realizovanim u periodu od 24. oktobra do 1. decembra 2019. godine i to:
- Informaciju o učešću predsjednika Odbora za ljudska prava i slobode dr Halila Dukovića na Radionici o parlamentarnom nadzoru nad sektorom bezbjednosti, koju je organizovala Misija OEBS-a u Crnoj Gori, u Podgorici 24. i 25. oktobra 2019. godine;
- Informaciju o učešću predsjednika Odbora za ljudska prava i slobode dr Halila Dukovića na Četvrtoj regionalnoj konferenciji tijela za jednakost, održanoj u Podgorici 28. i 29. oktobra 2019. godine;
- Informaciju sa Sastanka predsjednika Odbora za ljudska prava i slobode dr Halila Dukovića sa specijalnom izvjestiteljkom UN za trgovinu ljudima, posebnom ženama i djecom Marijom Gracijom Đamarinaro, održanog u Podgorici 6. novembra 2019. godine;
- Informaciju o učešću predsjednika Odbora za ljudska prava i slobode dr Halila Dukovića na Konferenciji na kojoj je predstavljena Analiza podrške i multisektorskog odgovora na potrebe djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori, održanoj u Podgorici 7. novembra 2019. godine;
- Informaciju o učešću članice Odbora za ljudska prava i slobode mr Branke Tanasijević na Sastanku Referentne grupe za evaluaciju Programa saradnje između Vlade Crne Gore i UNICEF-a (2017-2021), održanom u Podgorici 8. novembra 2019. godine i
- Izvještaj o učešću Delegcije Odbora za ljudska prava i slobode i Odbora za rodnu ravnopravnost na Kursu o post-zakonodavnom nadzoru, održanom u Beogradu od 18. do 20. novembra 2019. godine.