Na 53. sjednici Odbora za ljudska prava i slobode, razmotren je Izvještaj o zaštiti od diskriminacije sa stanovišta djelovanja institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za period  od 1. januara do  31. jula  2019. godine.

U uvodnom obrazloženju zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore mr Siniša Bjeković je informisao:

- u prvih sedam mjeseci 2019. bilo je 80 predmeta zbog diskriminacije i povrede načela jednakosti, što je približno broju predmeta u prvih sedam mjeseci 2018.  kada ih je bilo 82;

- predmeti su riješeni na način što je u 17 predmeta utvrđena diskriminacija i/ili povreda drugog prava i date su preporuke jednom ili više organa, u devet nije utvrđena diskriminacija niti povreda drugog prava, u sedam su podnosioci upućeni na druga djelotvorna pravna sredstva zaštite, u jednom je postupak obustavljen jer je povreda prava otklonjena u toku postupanja pred Zaštitnikom, dva su riješena ukazivanjem, u 13 predmeta Zaštitnik nije postupao iz zakonom utvrđenih razloga, u devet predmeta postupak je obustavljen zbog pokretanja sudskog postupka, u jednom je obustavljen jer je podnosilac povukao pritužbu, u jednom je obustavljen zbog nesaradnje podnosioca pritužbe, u osam Zaštitnik nije bio nadležan za postupanje, dok je u trenutku sačinjavanja Izvještaja 12 predmeta bilo u radu;

- u kontekstu razvoja finansijske nezavisnosti Institucije, planiranjem budžeta predviđen je važan mehanizam za stvaranje kontakt tačke koju će činiti i predstavnici civilnog sektora koji se bave zaštitom ljudskih prava i sloboda. Mehanizam će se baviti informisanjem i edukacijom o tome šta je diskriminacija i na koji način je moguće ostvariti zaštitu podnošenjem pritužbe Zaštitniku;

- u Izvještaju su sadržane ocjene pojedinih usvojenih zakona ili propisa koji su u trenutku sačinjavanja Izvještaja bili u formi nacrta/predloga. Novim Zakonom o parničnom postupku sprečava se zloupotreba određenih procesnih ovlašćenja. Zaštitniku su poznati brojni primjeri u kojima se postupak odužio zbog nepojavljivanja stranki pred sudom, jer prethodnim zakonskim rješenjem nije bio predviđen mehanizam lične dostave. Novinu u Zakonu predstavlja i odredba kojom je propisano da troškovi prevođenja na jezike nacionalnih manjina i znakovni jezik padaju na teret sredstava suda. U vezi sa Zakonom o izvršenju i obezbjeđenju, Zaštitnik je zapazio da najčešći izvor konflikta u porodičnim odnosima predstavlja predaja djeteta i održavanje kontakta. U ovom Zakonu fokus je stavljen na sankcije bez prethodne provjere da li je mehanizam sankcionisanja dovoljan za obezbjeđivanje djelotvornog i efikasnog izvršenja sudske odluke. Jedan dio preporuka Zaštitnika je usvojen prilikom donošenja Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti. Zaštitnik očekuje da će se primjenom mjera aktivne politike zapošljavanja doprinijeti većoj zaposlenosti marginalizovanih društvenih grupa. Zakonom o mladima se vodi računa o načelu nediskriminacije prilikom uređivanja načina utvrđivanja i sprovođenja omladinske politike, kao i mjera i aktivnosti koje se preduzimaju u cilju unapređenja društvenog položaja mladih.Međutim, načelo nediskriminacije je u jednom broju zakonskih tekstova na eksplicitan način izostavljeno, prvenstveno u Zakonu o državnim službenicima i namještenicima. Zakonom o detektivskoj djelatnosti je ustanovljen novi mehanizam koji će doprinijeti suzbijanju nasilja u porodici, odnosno partnerskog nasilja koji predviđa obavezu prijavljivanja krivičnog djela prilikom saznanja o postojanju istog bez obzira na odnos povjerljivosti između detektiva i stranke. Zaštitnik je inicirao pokretanje postupka izmjena i dopuna Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, kako bi se povećao nizak iznos osnovne kazne od 150 eura, koji ohrabruje nasilnike da vrše nasilje, a obeshrabruje žrtve da ga prijavljuju. Javna rasprava o ovom pitanju je trajala dvadesetak dana, a sugestije su dostavljene samo od strane Ministarstva unutrašnjih poslova - Operativnog tima za borbu protiv porodičnog nasilja i nasilja nad ženama.

- u Izvještaju Zaštitnik prati realizaciju strateške politike, prvenstveno Strategije manjinske politike 2019-2023, Plana aktivnosti za postizanje rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori 2017–2021 i nekoliko međunarodnih dokumenata;

- na zahtjev Zaštitnika Uprava policije je dostavila informaciju o evidentiranim slučajevima diskriminacije za period prvih šest mjeseci 2019. navodeći da su registrovana 72 slučaja u vezi diskriminacije od kojih 68 po nepoznatom izvršiocu. Od ovog broja, NVO „ LGBT Forum Progres“ podnijela je 69 prijava zbog diskriminacije po osnovu seksualne orijentacije, dok su tri prijave podnešene od strane fizičkih lica zbog diskriminacije po osnovu rasne/nacionalne pripadnosti;

- još uvijek nije uspostavljena elektronska baza podataka shodno čl. 33 Zakona o zabrani diskriminacije kojim su sudovi, državna tužilaštva, organ uprave nadležan za policijske poslove i inspekcijski organi dužni da vode posebnu evidenciju u formi elektronski vođene baze podataka o podnijetim prijavama, pokrenutim postupcima i donijetim odlukama iz svoje nadležnosti u vezi sa diskriminacijom. U saradnji sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava pokrenute su konsultacije sa organima na koje se ova obaveza odnosi, a u proces se putem projekta ''Horizon 2020'' uključio i Savjet Evrope, u cilju formulisanja modela na kojem se temelji statistika u oblasti zaštite od diskriminacije.

Član Odbora dr Budimir Aleksić smatra da se u Crnoj Gori više od 20 godina sprovodi otvorena diskriminacija građana sprskog i identitetski tradicionalnog crnogorskog naroda po nacionalnoj, vjerskoj i političkoj pripadnosti. Diskriminacija je najočiglednija u oblasti zapošljavanja. Smatra da diskriminaciju predstavlja nezakonito i neustavno hapšenje poslanika Skupštine Crne Gore, o čemu je Zaštitnik po sopstvenoj inicijativi pokrenuo postupak ispitivanja povrede ljudskih prava. Prema njegovom mišljenju, Predsjednik Crne Gore poziva na progon građana i u direktnim medijskim nastupima, državnim organima naređuje da se ne drže ustavnih nadležnosti već da rade direktno po njegovim instrukcijama. Konstatovao je da se Crna Gora nalazi u najdubljoj političkoj, institucionalnoj i društvenoj krizi u posljednjih dvadeset godina, koja je dodatno produbljena usvajanjem ''neustavnog i diskriminatorskog'' Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica kojim se nasilno vrši izmjena vlasničkih odnosa i zbog čijeg usvajanja na stotine i hiljade građana Crne Gore izlazi na ulice u znak protesta. Smatra da Nacionalni javni servis Radio Televizija Crne Gore ove građane kriminalizuje, satanizuje i stigmatizuje. Diskriminacija je prisutna i u Skupštini, jer poslanici iz vladajuće koalicije dobijaju kredite za stanove bez konkursa, za razliku od opozicionih poslanika.

Član Odbora dr Suad Numanović i članica Odbora mr Branka Tanasijević su ocijenili da je Izvještaj kvalitetan. Ohrabruju ih činjenice što iz godine u godinu institucija Zaštitnika dobija sve veće povjerenje građana i kadrovski i finansijski jača kapacitete. Poboljšanja u oblasti zapošljavanja osoba sa invaliditetom su nedovoljna, zbog čega, putem edukacije o prednostima zapošljavanja, odnosno profesionalnim doprinosima koje osobe sa invaliditetom mogu dati svakom kolektivu, treba raditi na promjeni svijesti. Podržali su intenzivnu kampanju Zaštitnika na sjeveru Crne Gore kojom građane putem direktnog kontakta informiše o njihovim pravima.

Poslanik Milun Zogović, koji je učestvovao na sjednici u skladu sa članom 55 stav 2 Poslovnika Skupštine Crne Gore, je upitao Zaštitnika kako je moguće da porodice žrtava bombardovanja Murina od 30. aprila 1999, u kojem je stradalo šest lica od čega dvoje djece, ne mogu da dobiju nikakav vid pravnog zadovoljenja, niti pravnu kvalifikaciju uzroka stradanja članova njihove porodice. Smatra da je usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica izvršena diskriminacija dvije trećine građana Crne Gore. Upitao je da li Zaštitnik smatra da je Izvještaj blagovremeno dostavljen Odboru i da li je trebao da reaguje na flagrantne primjere diskriminacije kada je Predsjednik Crne Gore prebrojavao svoje građane navodeći ''da se ne zalijeću, jer nas ima više nego vas'', kada ih je nazivao ''ludačkim pokretom'' ili kada je konstatovao da za one koji ne slušaju njegove naredbe nema mjesta u državnim institucijama i državi. Od Zaštitnika je očekivao da ukaže na diskriminatorsku retoriku i elementarno kršenje ljudskih prava od strane Predsjednika koji bi trebao da predstavlja sve građane. Osvrnuo se na hapšenje poslanika Demokratskog fronta podsjećajući da se prema Poslovniku mjera udaljenja sa sjednice izriče poslaniku kao individualna, a ne kolektivna mjera, dok je u konkretnom slučaju kolektivno uhapšen čitav poslanički klub DF-a. Ukazao je na dodjelu kredita najvišim državnim funkcionerima koja je sprovedena bez javnog konkursa, kada isti nijesu platili porez na dobit iako je Poreska uprava zauzela stav da to moraju učiniti.

Programski direktor NVO „Građanska alijansa“ Milan Radović smatra da diskriminacija postoji u brojnim oblastima. Ocjenjuje značajnim što će institucija Zaštitnika razviti saradnju sa nevladinim sektorom, što je posebno važno za nevladine organizacije na lokalnom nivou, koje su u direktnom kontaktu sa građanima. S obzirom da se iz godine u godinu iste grupe lica identifikuju kao najranjivije, neophodno je utvrditi hitne mjere za suzbijanje diskriminacije prema njima. Mišljenja je da institucija Zaštitnika u narednom periodu više pažnje treba da posveti pitanjima koja se tiču pristupa djece pravdi, izbjeglicama i tražiocima međunarodne zaštite u Crnoj Gori. Raduje ga informacija da će biti preduzete aktivnosti na izradi elektronske baze podataka o postupcima pred nadležnim organima koji se tiču diskriminacije i očekuje da će inicijativa biti konkretizovana tokom ove godine. Kao član Savjeta RTCG, saopštio je da je više puta ukazivao na propuste, ali smatra da ne treba generalizovati stavove o postojanju sistemskog pristupa govora mržnje prema bilo kojoj grupi. U vezi sa ratnim zločinima, podsjetio je na slučajeve Murino, Bukovica, Deportacija, Kaluđerski laz i Morinj uz ocjenu da još uvijek nije vraćeno dostojanstvo žrtvama, nijesu utvrđeni dani sjećanja, nema pravosnažnih sudskih presuda, određene sudske presude su donešene u vezi sa materijalnim nadoknadama za članove porodica stradalih, ali smatra da se Crna Gora još uvijek nije suštinski suočila sa ratnom prošlošću zbog čega se ovim problemima treba sistemski baviti.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda mr Siniša Bjeković je saopštio da ne postoji nijedan predmet po pitanju nacionalne, vjerske ili političke diskriminacije u kojem Zaštitnik nije postupio. Postojali su slučajevi u kojima je utvrđena diskriminacija – u slučaju crkvenog velikodostojnika, predavača na Univerzitetu Crne Gore, utvrđena je diskriminacija po osnovu vjerske pripadnosti i to lice je ostvarilo svoja prava. Pravo na protest, okupljanje i izražavanje stava koje vjernici pravoslavne vjeroispovijesti koriste je legitimno građansko pravo koje se koristi na najracionalniji mogući način. O tome da li su odredbe Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica nije  diskriminatoran, a da li su proizvele određeno pravno dejstvo kršenja važećih Ustavnih principa, izjasniće se Ustavni sud, imajući u vidu da je inicijativa za izjašnjenje već pokrenuta. Prije nego što je Zakon usvojen Zaštitnik se odazvao pozivu Mitropolije crnogorsko-primorske na razgovor i razmijenio stavove o tome kakav bi zakon trebao da bude. Većina stavova Zaštitnika je inkorporirana u Mišljenju Venecijanske komisije. U Zakonu ne postoji ništa što bi proizvelo reakciju Zaštitnika sa stanovišta diskriminacije. Očigledno je da se pravi uvertira za nešto što se možda neće ni desiti. Konačan sud o tome da li je Zakon diskriminatoran ili ne, ipak neće dati Ustavni sud već Evropski sud za ljudska prava, koji će, prema ubjeđenju Zaštitnika, bazirati svoje mišljenje najviše na suštinskom pitanju– pitanju vlasništva imovine pravoslavnih crkava u Crnoj Gori. Ovo pitanje se neće riješiti ni na jedan način osim institucionalno i to u svjetlu prakse Evropskog suda za ljudska prava. Individualna pitanja vjerskih prava i sloboda su dobro riješena ovim Zakonom, ali, sa druge strane, Zaštitnik je ukazao na nedovoljnu jasnoću podsticajnih normi u pogledu afirmativnih akcija vjerskim zajednicama. Podsjetio je da je Zaštitnik konsultovan od strane resornog ministarstva prije nego što je utvrđen Predlog zakona.  Uvjerava da je razgovora o Zakonu bilo, ali nije bilo približavanja stavova.

Reakcija Zaštitnika na izjave Predsjednika Crne Gore je jasna, bilo ko da utiče ili pritiska bilo kojeg nosioca funkcije u Crnoj Gori to ne može raditi ukoliko radi odgovorno, profesionalno i u skladu sa Ustavom. Predsjednik se u istoj izjavi poziva na Ustav Crne Gore, a na instituciji Zaštitnika nije da objasni šta je neko mislio da kaže, a šta je stvarno rekao, već na onom ko je dao izjavu. Ustavom su jasno utvrđene granice nezavisnosti, a ako je predsjednik svjestan nekog prekoračenja, u dužnosti je da na to ukaže. Takođe, odgovornost nije na Zaštitniku da ocjenjuje da li je Predsjednik povrijedio Ustav.

Što se tiče hapšenja poslanika, Zaštitnik će preispitati upotrebu ne samo policijskih ovlašćenja, nego i svih onih koji su involvirani u ovaj postupak. Podsjetio je da ovo nije prvi put da se Zaštitnik bavi pitanjem imuniteta poslanika. Svaka kritika Javnog servisa treba biti proslijeđena Savjetu RTCG, Skupštini, Agenciji za elektronske medije ili Zaštitniku.

Što se tiče kriterijuma stambene politike, da bi se utvrdila diskriminacija potrebno je da se kumulativno ispune tri elementa- lično svojstvo, povreda konkretnog prava u slučaju i uporednik. Zaštitnik je u radu sudova utvrdio diskriminaciju prema jednoj pripadnici srpskog naroda. U vezi pitanja nadoknade štete žrtvama bombardovanja Murina, postoje dvije dijametralno različite odluke Evropskog suda za ljudska prava prema čijoj praksi u slučaju vazdušne intervencije nije utvrđena povreda prava, ali jeste u drugom slučaju kopnene intervencije, zbog čega Zaštitnik nije mogao utvrditi da li se radi o povredi prava žrtava.

Zaštitnik je saopštio da Izvještaj nije kasno dostavljen Odboru, jer je urađen na bazi podataka i inputa koji su Zaštitniku dostavljeni i krajem septembra, a koje su morali dodatno provjeriti. Informisao je da Zaštitnik ovih dana radi na predmetu u kojem se navodi da je djevojka dobila otkaz u buregdžinici jer je pripadnica određene vjerske i nacionalne konfesije.

Generalno, u Crnoj Gori percepcija diskriminacije je na visokom nivou od 73%, ali suštinu diskriminacije poznaje samo 11% građana. Zaključio je da je institucija Zaštitnika spremna na saradnju sa svima.

Predsjednik Odbora dr Halil Duković je istakao da nema države u svijetu u kojoj ne postoji diskriminacija, ali je važno stvoriti adekvatan zakonodavni okvir i institucionalne mehanizme koji će otkriti i sankcionisati sve vidove diskriminacije. Takođe, značajnim smatra postojanje jake i nezavisne institucije Zaštitnika koja će se baviti slučajevima u kojima je ukazano na moguću diskriminaciju i subjektima koji je vrše uputiti preporuke. Pitanje ljudskih prava je jedno od najvažnijih u pristupnim pregovorima Crne Gore sa Evropskom unijom zbog čega su Poglavlja 23 i 24 prva otvorena, a biće posljednja zatvorena. Pored 80 prijavljenih predmeta, postoji značajan broj slučajeva diskriminacije koji se ne prijavljuju nadležnim institucijama. Saglasan je da su osobe sa invaliditetom najviše diskriminisane u društvu, zbog čega im Odbor za ljudska prava i slobode posvećuje dužnu pažnju i preduzima brojne aktivnosti u cilju unapređenja njihovog položaja. S tim u vezi, najavio je da će Odbor, u okviru projekta Vestminsterske fondacije za demokratiju, 18. februara 2020. održati konsultativno saslušanje četiri nadležna ministra na temu „Post-zakonodavni nadzor za Zakon o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom, sa akcentom na primjenu člana 21 ovog Zakona, koji se odnosi na diskriminaciju u oblasti vaspitanja, obrazovanja i stručnog osposobljavanja“. Ocijenio je da je veoma važno ispratiti implementaciju ovog Zakona koji je usaglašen sa međunarodnim standardima. Osvrnuo se i na položaj LGBTI populacije, ukazujući da je bilo oko 70 prijava zbog govora mržnje preko društvenih mreža. Najavio je da će Odbor, u saradnji sa Programskom kancelarijom Savjeta Evrope, početkom marta organizovati konsultativno saslušanje o Predlogu zakona o životnom partnerstva lica istog pola. Mišljenja je da se kontrolni mehanizmi zaduženi za praćenje rada medija nijesu dovoljno oglašavali u proteklom periodu iako je bilo dosta povoda za reakciju. Kada je riječ o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica podsjetio je da su na sjednici ovog Odbora učestvovali svi relevantni subjekti, među kojima i predstavnici svih vjerskih zajednica čime im je omogućeno da u demokratskoj atmosferi iznesu svoje stavove. Zaključio je da se Crna Gora samo radom snažnih i nezavisnih institucija može suočavati sa svim izazovima. 

Nakon dvočasovne rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio da na osnovu podataka sadržanih u Izvještaju o zaštiti od diskriminacije sa stanovišta djelovanja institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za period  1. 01 - 31. 07. 2019. godine i rasprave sa sjednice, sačini Izvještaj sa Zaključkom koji će uputiti Kolegijumu predsjednika Skupštine Crne Gore na upoznavanje i nadležnim institucijama na realizaciju.  

Odbor je jednoglasno usvojio Izvještaj sa Predlogom zaključka o Kontrolnom saslušanju ministra za ljudska i manjinska prava Mehmeda Zenke i ministarke javne uprave Suzane Pribilović na temu “Realizacija Strategije za zaštitu lica sa invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti 2017-2021. i preporuka sadržanih u Analizi usklađenosti zakonodavstva u Crnoj Gori sa Zakonom o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom i Konvencijom UN o pravima lica sa invaliditetom, sa posebnim akcentom na: - Praćenje realizacije Zaključka Skupštine Crne Gore, donesenog povodom usvajanja Zakona o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom, objavljenog u “Službenom listu CG”, broj 35/15 i Zaključka Skupštine Crne Gore, donesenog povodom usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nevladinim organizacijama, objavljenog u “Službenom listu CG”, broj 37/17“, održanom 11. decembra 2019. godine'' i odlučio da isti, shodno članu 77 stav 2 Poslovnika Skupštine, podnese Skupštini. Takođe, Izvještaj će biti dostavljen svim učesnicima 48. sjednice Odbora na kojoj je održano kontrolno saslušanje.

Imajući u vidu da Studijska posjeta Odbora Parlamentu Poljske-Sejmu i drugim nadležnim institucijama za zaštitu  ljudskih prava, koja je bila utvrđena Planom aktivnosti Odbora za 2019. godinu, tokom prethodne godine nije realizovana iz objektivnih razloga, održavanja parlamentarnih izbora u Poljskoj, Odbor je donio Zaključak o realizaciji ove Studijske posjete i utvrdio sastav Delegacije, o čemu će u skladu sa čl. 208, 209 i 210 Poslovnika Skupštine Crne Gore obavijestiti Kolegijum predsjednika Skupštine.

Odbor je o aktivnostima predsjednika i članova Odbora za ljudska prava i slobode, realizovanim u periodu od 1. decembra 2019. do 5. februara 2020. godine usvojio Informacije:

- o učešću članice Odbora za ljudska prava i slobode dr Ljiljane Đurašković na Okruglom stolu „Učešće lica sa invaliditetom u političkom i javnom životu'', održanom u Podgorici 2. decembra 2019. godine;

- o učešću člana Odbora za ljudska prava i slobode Mirsada Murića na Konferenciji „Poštovanje ljudskih prava lica sa intelektualnim smetnjama“, održanoj u Podgorici 10. decembra 2019. godine;

- sa Sastanka predstavnika Odbora za ljudska prava i slobode sa Delegacijom Komiteta eksperata Evropske povelje za regionalne ili manjinske jezike, održanog u Podgorici 13. decembra 2019. godine;

- o Posjeti predstavnika Odbora za ljudska prava i slobode NVO Savez udruženja roditelja djece i omladine sa teškoćama u razvoju „Naša inicijativa“ i lokalnom Udruženju roditelja djece sa teškoćama u razvoju u Podgorici, održanoj 17. decembra 2019. godine;

- sa Sastanka predsjednika Odbora za ljudska prava i slobode dr Halila Dukovića sa Angelom Longo, programskom menadžerkom Odsjeka Savjeta Evrope za borbu protiv diskriminacije i govora mržnje i Ninoslavom Mladenovićem, regionalnim koordinatorom projekta „Promocija različitosti i jednakosti u Crnoj Gori“, održanog u Podgorici 23. januara 2020. godine;

- sa Konferencije Odbora za ljudska prava i slobode i Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport održane povodom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta u Podgorici, 27. januara 2020. godine i

- Izvještaj sa Trećeg sastanka Upravljačkog odbora Mreže odbora za ljudska prava i rodnu ravnopravnost Zapadnog Balkana (HUGEN), održanog u Tirani 4. i 5. februara 2020. godine.

U okviru Tekućih pitanja, predsjednik Odbora dr Halil Duković je upoznao članove Odbora sa Odlukom o određivanju kriterijuma za utvrđivanje opravdanog odsustva poslanika sa sjednice Skupštine i odbora, koju je Administrativni odbor donio na sjednici održanoj 27. januara 2020 i koja je objavljena u „Službenom listu CG“, broj 006/2020. Takođe, članovi Odbora su informisani o sedam Zaključaka Savjeta za građansku kontrolu rada policije, dostavljenih Odboru na upoznavanje.