petak, 28 februar 2020 18:12

Predsjednica Zakonodavnog odbora učestvovala na okruglom stolu o izvršenju presuda Evropskog suda za ljudska prava

Tema: “Izvršenje presuda Evropskog suda za ljudska prava u odnosu na Crnu Goru”

Predsjednica Zakonodavnog odbora Jovanka Laličić učestvovala je na okruglom stolu na temu “Izvršenje presuda Evropskog suda za ljudska prava u odnosu na Crnu Goru”, koji je danas organizovao Vrhovni sud Crne Gore u saradnji sa AIRE centrom iz Londona.

Predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode dr Halil Duković, iako najavljen, zbog neodložnih službenih obaveza nije bio u mogućnosti da učestvuje na ovom događaju.

Na okruglom stolu je predstavljena “Analiza presuda Evropskog suda za ljudska prava u odnosu na Crnu Goru za 2018. i 2019. godinu” koja je rezultat saradnje Vrhovnog suda Crne Gore i Kancelarije zastupnice Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava, uz podršku AIRE centra u projektu koji je počeo 2018. godine.

Uvodna obraćanja imali su: Miraš Radović, sudija Vrhovnog suda Crne Gore i Biljana Brejtvejt (Biljana Braithwaite), programska menadžerka AIRE centra za Zapadni Balkan.

Sudija Miraš Radović je istakao da je autorima Analize namjera da doprinesu dijalogu na nacionalnom nivou, ali i dijalogu sa pravosudnim organima drugih država članica Savjeta Evrope i dijalogu sa Evropskim sudom za ljudska prava. Takođe, namjera im je da ova Analiza posluži za programsko osmišljavanje obuka za nosioce pravosudne funkcije i sve druge subjekte koji se bave zaštitom ljudskih prava, kao najveće civilizacijske vrijednosti.

Biljana Brejtvejt, programska menadžerka AIRE centra za Zapadni Balkan je naglasila da Evropski sud za ljudska prava ima dvostruku ulogu - da izriče pravdu u pojedinačnim predmetima i da razjasni, očuva i razvije pravila uvedena Konvencijom, čime će doprinijeti da države poštuju svoje obaveze koje su preuzele kao strane ugovornice. Od domaćih vlasti se traži da slijede i primjenjuju praksu Evropskog suda za ljudska prava koja se tiče drugih država budući da ta sudska praksa daje jasnije značenje određenih normi Konvencije, čime se stvaraju de facto obaveze za sve države ugovornice Konvencije. Ocijenila je da crnogorski sudovi to rade u sve većoj mjeri. Zajednički cilj je da se osigura da prava propisana Konvencijom budu praktična i djelotvorna.

“Analizu presuda Evropskog suda za ljudska prava u odnosu na Crnu Goru” predstavili su: Miraš Radović, sudija Vrhovnog suda Crne Gore, Dušanka Radović, sudija Vrhovnog suda Crne Gore, Valentina Pavličić, zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava i Nebojša Vučinić, raniji sudija Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava.

Sudija Vrhovnog suda Miraš Radović je govorio o uticaju presuda Evropskog suda za ljudska prava na nacionalnu sudsku praksu u krivičnoj materiji, dok je sudija Dušanka Radović predstavila uticaj presuda na nacionalnu sudsku praksu u građansko-pravnoj materiji. Naglasio je da presude Evropskog suda treba smatrati dobronamjernim, jer doprinose  poštovanju minimuma standarda u oblasti ljudskih prava i inspirišu kreatore pravnog sistema da kontinuirano rade na razvoju nacionalnog pravnog poretka. U ovoj Analizi otišli su korak dalje u odnosu na Analizu iz 2018. smatrajući da treba predstaviti i neke odluke u kojima su predstavke proglašene neprihvatljivim, jer iste mogu biti značajne za sudsku praksu.

Sudija Vrhovnog suda Dušanka Radović se osvrnula na Odluku Ivanović i DOO Daily Press protiv Crne Gore koja je pokazatelj uspješne primjene Konvencije i standarda razvijenih kroz praksu Evropskog suda od strane crnogorskih sudova u pogledu slobode izražavanja. Podsjetila je da su ranije presude u predmetima Šabanović protiv Crne Gore i Koprivica protiv Crne Gore imale uticaj na izmjenu Krivičnog zakonika Crne Gore i dekriminalizaciju klevete i uvrede. Sudovi su upoznati da primjena člana 10 Konvencije podrazumijeva sprovođenje “trodjelnog testa”, kao i da je u takvim predmetima potrebno vršiti balans između prava na poštovanje privatnosti, sadržanog u članu 8 Konvencije i slobode izražavanja, utvrđene članom 10 Konvencije. Podsjetila je da u presudi Petrović i drugi protiv Crne Gore nije utvrđena povreda člana 6 Konvencije, a u odnosu na povredu člana 1 Protokola broj 1 predstavka je proglašena neprihvatljivom.  Posebno se osvrnula na presudu u predmetu KIPS DOO i Drekalović protiv Crne Gore koja se odnosi na povredu člana 1 Protokola 1. Podnosioci predstavke su se žalili na povredu čl. 6, 8 i 13 Konvencije i člana 1 Protokola 1, zbog miješanja u njihova imovinska prava, a naročito zbog toga što im opštinski organi nijesu izdali građevinsku dozvolu za izgradnju tržnog centra. Žalili su se i na dužinu trajanja upravnih postupaka za dokompletiranje urbanističke parcele i nedostatak djelotvornog pravnog lijeka, dužinu trajanja izvršnih postupaka po osnovu presude Privrednog suda i nedostatak djelotvornog pravnog lijeka. Evropski sud je izrazio ozbiljnu sumnju u to da li je miješanje u pravo podnosilaca predstavke na mirno uživanje imovine bilo u skladu sa zakonom, ali je ipak smatrao da miješanje nije bilo proporcionalno, zbog toga što državni organi nijesu postupali blagovremeno i krajnje dosledno, čime su učinili nemogućim da podnosioci predstavke ispune uslove za dobijanje građevinske dozvole. S tim u vezi, u presudi je naglašeno da su se podnosioci predstavke suočavali sa nesigurnošću koja je proistekla iz prakse koju su organi vlasti primjenjivali, a koja se ogledala u stalnim izmjenama DUP-a, uvođenjem novih uslova i nezakonitim odbijanjem da se izvrši obračun naknada koje su podnosioci predstavke bili dužni da plate. Presudom o pravičnom zadovoljenju Evropski sud je privrednom društvu dosudio iznos od 4.535.595,20 eura. U ovoj presudi su navedeni standardi za tri veoma važna pitanja: stvarnu legitimaciju za pokretanje postupka pred sudovima i državnim organima kada se radi o privrednim društvima kapitala, odnosno akcionarskim ili društvima sa ograničenom odgovornošću, pomenuta presuda je značajna sa stanovišta pitanja da li se zahtjev za dobijanje građevinske dozvole, odnosno prema važećem zakonodavstvu, prijave za građenje, može smatrati legitimnim očekivanjem u smislu značenja imovine iz člana 1 Protokola 1 i treće, meritorno odlučivanje u pogledu toga da li je došlo do povrede prava na mirno uživanje imovine.

Zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava, Valentina Pavličić je istakla da Crna Gora, kao zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, posebnu pažnju mora da usmjeri na implementaciju standarda međunarodnog prava, a naročito standarda koje je Evropski sud za ljudska prava ustanovio kroz svoju bogatu praksu. Analiza predstavlja osvrt ne samo na standarde koje je Evropski sud ustanovio kroz presude i odluke, donijete u odnosu na Crnu Goru u periodu od početka 2018. do kraja 2019. godine, već je prikazan i način na koji su ti standardi implementirani na nacionalnom nivou. Takođe, saopštila je da je u Analizi dat i komparativni pregled rezultata koje su postigle druge visoke strane ugovornice kada je u pitanju izvršnje presuda Evropskog suda za ljudska prava. Navedeni rezultati mogu poslužiti kao edukativne smjernice crnogorskim nacionalnim organima u smislu preventivnog djelovanja i jačanja mehanizma zaštite ljudskih prava i sloboda na nacionalnom nivou, posebno kod činjenice što presude Evropskog suda imaju deklaratornu prirodu, čime se državi ostavlja širok prostor da sanira, odnosno ispravi nastale povrede ustanovljene presudom. Svaka odluka Evropskog suda za ljudska prava treba da posluži kao dragocjen putokaz na putu usaglašavanja sudske prakse na nacionalnom nivou, čime će se ojačati povjerenje javnosti u pravosuđe i pravni sistem.  Bez obzira da li se utvrdi povreda prava ili se predstavka odbaci, na državi je da iskoristi standarde u budućim postupcima, kako bi oni formalno i suštinski postali dio crnogorske jurisprudencije. Kada je u pitanju postupak izvršenja presuda koje Evropski sud donosi u odnosu na Crnu Goru, istakla je da je naša država nastavila da postiže zavidne rezultate. Naglasila je da Crna Gora nema nijedan predmet koji je pod pojačanim nadzorom od strane Komiteta ministara. Sve donešene presude se izvršavaju u propisanim rokovima. Kada su u pitanju starije presude, uz izuzetak predmeta „Siništaj i drugi protiv Crne Gore“, svi predmeti su uspješno zatvoreni. Konstatovala je da Crna Gora nema problema sa sprovođenjem individualnih i generalnih mjera koje se od nje traže, a sve sa ciljem ispravljanja utvrđenih konvencijskih povreda. Saopštila je da je kancelarija Zastupnika koordinator ovog procesa, ali ovakvi rezultati su proizvod zajedničkih napora svih relevantnih nadležnih institucija.

Nebojša Vučinić, raniji sudija Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava je naglasio da je dijalog najbolji metod da se Konvencija primijeni u različitim pravnim tradicijama 47 država članica Savjeta Evrope. Analiza je kratka, ali sveobuhvatna i sažeta. Ukazao je na nove kvalitete i vrijednosti Analize, navodeći da bi mogao da se transformiše u Priručnik za sudije o primjeni Konvencije. U Analizi su obrađeni svi značajni slučajevi za sudsku praksu, ne samo oni u kojima je utvrđeno kršenje ljudskih prava. Drugo, dokument sadrži analizu sudske prakse nakon usvajanja odluka i presuda Evropskog suda za ljudska prava, što pokazuje spremnost sistema kao cjeline, ali i pojedinačnih sudija da prihvate i primjenjuju standarde Konvencije. Sud presudama ne želi da “kazni” državu, već da je natjera da primjenjuje Konvenciju. Svi su dužni da u svom djelovanju i postupanju primjenjuju Konvenciju. Treće, dokument otvoreno otkriva slabosti i probleme u sistemu, s tim što ističe da nije bilo sistemskih problema. Kvalitet Analize je i u njenom preventivnom karakteru.

Ksenija Turković, sudija Evropskog suda za ljudska prava iz Hrvatske je saopštila da postoji velika vjerovatnoća da su neke stvari o kojima se vode postupci pred nacionalnim sudovima već riješene pred Evropskim sudom za ljudska prava. Stoga, treba pratiti praksu Evropskog suda i drugih država, posebno država iz regiona, koje takođe objavljuju prevedene presude Evropskog suda za ljudska prava. Takođe, Sud će za šest do 12 mjeseci početi sa „dijeljenjem znanja“, time što će objavljivati svoju praksu na engleskom i francuskom jeziku. Važno je poznavati presude protiv drugih država kako bi se mogle prevenirati povrede prava.

O značaju analize o izvršenju presuda Evropskog suda za ljudska prava za pravni poredak u Crnoj Gori govorili su: Vesna Medenica, predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, Zoran Pažin, potpredsjednik Vlade i ministar pravde, Nj.E. Alison Kemp, britanska ambasadorka u Crnoj Gori i Ivana Jelić, sudija Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava.

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica je ukazala da su autori Analize pažljivo odabrali predmete iz nacionalne sudske prakse u kojima je primijećen uticaj prakse Evropskog suda i uspješno su ukazali na zaključke koji proizilaze iz stavova Evropskog suda zauzetih u presudama u odnosu na Crnu Goru. Cilj Analize je da sistematizuje sudsku praksu Evropskog suda u posljednje dvije godine, da se kroz analizu tih presuda ukaže na uočene nedostatke i prikaže njihov uticaj na domaću sudsku praksu. Autori Analize su težili da dokument posluži poput priručnika koji će doprinijeti kvalitetu obučavanja sudija i unapređenju i ujednačavanju sudske prakse u Crnoj Gori.

Potpredsjednik Vlade i ministar pravde Zoran Pažin je poručio da su vladavina prava i zaštita ljudskih prava i sloboda temelji istinske demokratije, koji zajednički predstavljaju potporne stubove Savjeta Evrope. Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda predstavlja najefikasniji i najsofisticiraniji međunarodno-pravni mehanizam za zaštitu ljudskih prava i sloboda i ona je ''živi instrument'' koji se ne može tumačiti ad literam, već je neophodno poznavati i bogatu sudsku praksu Evropskog suda za ljudska prava. Građani Crne Gore imaju veliko povjerenje u Evropski sud za ljudska prava, ali ga često pogrešno doživljavaju kao sud četvrte instance ili kao instituciju koja može da mijenja zakone. Crna Gora spada u države koje u visokoj mjeri izvršavaju i poštuju presude Evropskog suda za ljudska prava, a pred Komitetom ministara ne postoji ni jedan predmet koji je razmatran po ''osnaženoj'' proceduri, koja se koristi kada Komitet primijeti neke posebne probleme u okviru pravnog poretka neke države.

Nj. E. britanska ambasadorka u Crnoj Gori Alison Kemp je istakla da su na okruglom stolu predstavljeni krucijalni koraci za djelotvorniju primjenu Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. Analiza predstavlja važan alat koji će osigurati implementaciju prakse Evropskog suda za ljudska prava, jer su prikazanom analizom 15 presuda iz 2018. i 2019. godine na efektivan način dati primjeri generalnog poznavanja principa Konvencije koji će nadležnim organima pomoći u naporima za usavršavanje sudske prakse.

Sudija Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Ivana Jelić je istakla da je ostalo mnogo posla za postizanje potpune harmonizacije sudske prakse sa evropskim standardima. Međutim, Crna Gora se vodi u skladu sa obavezom prihvatanja prakse Evropskog suda za ljudska prava kao izvor prava i veoma je zadovoljna saradnjom sudova u Crnoj Gori sa Evropskim sudom za ljudska prava. Tokom prošle godine pristiglo je mnogo više predstavki iz Crne Gore nego ranijih godina, od kojih je 90% odbačeno od strane sudija pojedinaca budući da nijesu ispunjeni uslovi prihvatljivosti prema članu 35 Konvencije. U određenom broju slučajeva primijećeno je da podnosioci pritužbi nijesu imali status žrtve i da nijesu iscrpili sva pravna sredstva, što nam ukazuje da građani imaju asertivnost, odnosno želju da zaštite svoje ili pravo drugoga, ali ne poznaju standarde u dovoljnoj mjeri.

Na samom kraju događaja ućesnicima se obratio prava Linos Aleksandre Siciljanos (Linos-Alexandre Sicilianos), predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.

Predsjednik Evropskog suda za ljudska prava Linos Aleksandre Siciljanos ocijenio je da Analiza predstavlja vrlo važan alat za rad sudova u Crnoj Gori. Ukazao je da je proces izvršenja presuda Evropskog suda za ljudska prava veoma složen i na nivou samog Evropskog suda, kao i na nacionalnom nivou. Komitet ministara ima zaduženje da prati izvršenje individualnih i generalnih mjera, kao i promjena u nacionalnim zakonodavstvima, a balans moći koji postoji između Komiteta i nacionalnih sudova treba poštovati. Najavio je da će tokom iduće nedjelje održati sastanke radi pronalaženja načina za podsticanje saradnje i sinergije između subjekata uključenih u izvršenje presuda. Poslanici Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope su jedni od ključnih igrača, jer imaju dvojaku funkciju: prva funkcija je da vrše parlamentarnu kontrolu Komiteta ministara putem traženja od nacionalnih skupština da se uradi više, a druga funkcija se ogleda u tome što su članovi nacionalnih parlamenata. Podsjetio je da je komesarka Savjeta Evrope za ljudska prava Dunja Mijatović pokrenula pitanje preispitivanja izvršenja sudskih presuda nekoliko puta do sada, radi intervencije na nacionalnom nivou. Uloga zastupnika države je veoma važna – oni predstavljaju zemlju pred Evropskim sudom za ljudska prava, ali i Evropski sud za ljudska prava pred nacionalnim vlastima. Vlada takođe ima bitnu ulogu, a naročito Skupština, jer jedan broj presuda zahtijeva strukturne promjene. Naglasio je da je uloga parlamenata u svim našim državama jako bitna. Kod pravosudnog sistema je naglasio da je ponovno otvaranje jednog broja slučajeva bitno za izvršenje presuda Evropskog suda. Uloga Ombudsmana u sprovođenju presuda je takođe važna. Najavio je da će u junu 2020. imati sastanak sa članovima Mreže predsjednika vrhovnih sudova država Evropske unije u vezi sa unapređenjem instrumenata saradnje između 91 vrhovnog  suda i Evropskog suda za ljudska prava.