Odbor za ljudska prava i slobode Skupštine Crne Gore, u partnerstvu sa Jedinicom za borbu protiv govora mržnje i saradnju Savjeta Evrope i Delegacijom Evropske unije u Crnoj Gori, održao je 56. Tematsku sjednicu na temu: „Jednakost pred zakonom i zabrana diskriminacije u cilju poštovanja različitosti“ o Predlogu zakona o životnom partnerstvu lica istog pola.
Ova aktivnost je bila dio Akcije za promociju različitosti i jednakosti u Crnoj Gori koja se odvija u okviru Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku - II faza, koji kofinansiraju Evropska unija i Savjet Evrope, a sprovodi Savjet Evrope.
Uvodne govore su imali: Ivan Brajović, predsjednik Skupštine Crne Gore, dr Halil Duković, predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode, mr Siniša Bjeković, zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, NJ.E. Aivo Orav, šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori i Angela Longo, predstavnica Jedinice za borbu protiv govora mržnje i saradnju Savjeta Evrope.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović je istakao da podržava rad Odbora za ljudska prava i slobode koji u kontinuitetu organizuje tematske sjednice i događaje koji se odnose na zaštitu i unapređenje ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori. Od obnove državnosti Crna Gora je uredila svoj zakonodavni okvir i ratifikovala niz međunarodnih dokumenata koji se odnose na zaštitu ljudskih prava. Na taj način pored suštinskog rada na promociji građanskih vrijednosti u skladu sa međunarodnom praksom, obavezali smo se da štitimo i promovišemo ljudska prava svih građanki i građana Crne Gore bez obzira na njihovu rasnu, vjersku, nacionalnu pripadnost, pol ili seksualnu orijentaciju. U pogledu promocije i zaštite prava LGBTIQ osoba učinjeno je da se danas naši sugrađani i sugrađanke osjećaju sigurnijim. Usvojena su važna strateška dokumenta, više opština je usvojilo lokalne akcione planove, a na simboličkom nivou značajan napredak je pokazan održavanjem osam Parada ponosa. Predlogom zakona predviđeno je pružanje seta prava koja su na raspolaganju i heteroseksualnoj populaciji. Uprkos različitim tumačenjima, nesporna činjenica je da suštinu ovog Zakona čini zaštita osnovnih ljudskih prava. Građanska Crna Gora je kroz svoju istoriju sazrijevala i evoluirala, na svom istinski emancipatorskom putu prihvatala je mnoge realnosti sa kojima su određeni segmenti društva odbijali da se suoče. I u ovoj oblasti država će ispuniti svoj zadatak da u mjeri mogućeg nedvosmisleno demonstrira spremnost da njeni građani i građanke mogu na zakonit način neometano da ostvaruju svoja prava, zaključio je predsjednik Brajović.
Predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode dr Halil Duković je podsjetio na 31. sjednicu Odbora na kojoj je 2019. godine razmotren Predlog zakona o životnom partnerstvu lica istog pola, koji nažalost nije dobio potrebnu većinu prilikom glasanja na sjednici Skupštine Crne Gore 31. jula 2019. Istakao je da je Odbor za ljudska prava i slobode, kao matični odbor, na sjednici održanoj 27. februara 2019. razmotrio Predlog zakona o životnom partnerstvu lica istog pola, većinom glasova ga podržao i predložio Skupštini da ga usvoji. Na sjednici Odbora na kojoj su pored predstavnika predlagača i članova Odbora, učestvovali predstavnici institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore i nevladinog sektora, prepoznatog u zaštiti prava pripadnika LGBT populacije, vođena je otvorena, konstruktivna i veoma kvalitetna diskusija o Predlogu zakona, čime je Odbor doprinio ostvarivanju inkluzivnog dijaloga na ovu temu. Tom prilikom ocijenjeno je:
- da je Predlog zakona značajan iskorak u unapređenju ljudskih prava i sloboda, pri čemu se niko ne favorizuje, već se stvaraju uslovi da svi budu jednaki;
- da Predlog zakona predstavlja samo formalizaciju stvarnog života čime će se riješiti niz praktičnih pitanja u odnosu između partnera istog pola i da registracija životnih partnerstava lica istog pola odgovara našoj sadašnjoj stvarnosti, kulturnim obrascima, običajima i normama;
- da se o pravima LGBT populacije u Crnoj Gori ne govori po prvi put, jer je Zakonom o zabrani diskriminacije zabranjena diskriminacija pripadnika LGBT zajednice, a Zakonom o zdravstvenom osiguranju dozvoljena je promjena pola u skladu sa medicinskim indikacijama, pri čemu država plaća 80% troškova;
- da donošenje zakona koji se tiču prava LGBT zajednica nije negativno uticalo na demokratski i ekonomski razvoj brojnih država Evrope;
- da se podrškom Predlogu zakona pokazuje da je Crna Gora na dobrom putu- putu jačanja ljudskih prava i sloboda, uvažavanja svih različitosti i poštovanja drugih i drugačijih;
- da Crna Gora još uvijek nije spremna da istopolnim parovima omogući usvajanje djece, što nije ni predloženo Predlogom zakona;
- da je Predlog zakona standard vezan za zajednicu i ne tiče se društvene podloge, pa ostaje da se vidi kako će društvo reagovati i
- da će nakon donošenja ovog zakona, shodno Zaključku Vlade Crne Gore, uslijediti izmjena niza zakona radi ujednačavanja propisa.
S druge strane, jedan broj učesnika sjednice je smatrao:
- da crnogorsko društvo nije spremno za predloženi zakon i
- da se brojne države suočavaju sa problemima koji se odnose na poštovanje prava djeteta nakon razvoda partnera. Pitanje je i ko bi u ime djeteta mogao da odluči da li ono želi da živi u zajednici istopolnih partnera,
a predstavnici nevladinih organizacija su istakli:
- da Predlog zakona u velikoj mjeri sadrži odgovore na probleme LGBT zajednice koji u praksi imaju partnerstva, ali nemaju prava po tom osnovu;
- da postoji povećanje podrške ovom zakonu među opštom javnošću koja je sa 18% u 2016. povećana na 55% u januaru 2019. godine i
- da su veoma zadovoljni Predlogom zakona, ocjenjujući ga važnim za ukupan koncept ljudskih prava u Crnoj Gori, uvjereni da će njegovim usvajanjem pripadnici LGBT zajednice konačno prestati da žive kao građani drugog reda, jer će se omogućiti minimum prava za 6-10% stanovništva Crne Gore, pripadnika LGBT zajednice.
Podsjetio je da je usvajanje ovog Predloga zakona utvrđeno i Agendom naših obaveza u pretpristupnom procesu Evropskoj uniji, o čemu svjedoči podatak da je u Programu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji za IV kvartal 2018. definisana obaveza donošenja zakona kojim ce se regulisati životne zajednice lica istog pola. Imajući u vidu da Predlog zakona nije usvojen u julu 2019. godine, Vlada Crne Gore je u decembru 2019. godine ponovo utvrdila Predlog zakona o životnom partnerstvu lica istog pola i isti u januaru 2020. dostavila Skupštini na razmatranje. Kao što je više puta naglašeno, osnovni razlog za donošenje zakona o životnom partnerstvu lica istog pola je dosadašnje nepostojanje normativnog akta kojim se uređuju prava životnih partnera istog pola, kao i postojanje obaveze poštovanja ljudskih prava svih građana. Afirmacija vrijednosti zaštićenih međunarodnim standardima u oblasti ljudskih prava i sloboda i zaštite od diskriminacije po osnovu seksualne orijentacije jedan su od prioritenih ciljeva politike Vlade Crne Gore u ovoj oblasti i predstavlja nastavak dosadašnjih aktivnosti na unapređenju ljudskih prava, smanjenju stepena diskriminacije i nejednakosti LGBTI osoba.
Naglasio je da predloženo zakonsko rješenje predstavlja kompromis između potreba LGBT zajednice, međunarodnih obaveza Crne Gore i društvene realnosti u Crnoj Gori. Zakonskim aktom neophodno je regulisati ostvarivanje prava pripadnika LGBT populacije u skladu sa načelom jednakosti i nediskriminacije kako bi se doprinijelo stvarnoj inkluziji ove ranjive populacije u svim područjima života.
Zaključio je da ova sjednica potvrđuje da smo svjesni naše obaveze da poštujemo prava i slobode drugih, kako je propisano Ustavom Crne Gore i izrazio je nadu da će poslanici to pokazati konkretnim djelom- usvajanjem Predloga zakona o životnom partnerstvu lica istog pola.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Siniša Bjeković je istakao da je institucija Zaštitnika prije osam godina zauzela jasan stav po pitanju LGBTIQ populacije i sugerisala donošenje posebnog zakona kojim će se urediti ova oblast. Ukazao je na važnu činjenicu da se ne pregovara o ljudskim pravima, jer ona su prisutna, prirodna i pripadaju svakom čovjeku pri rođenju, bez obzira da li smo mi dužni da ih priznamo ili ne. Istakao je da se govori o načinu implementacije međunarodnih standarda koji su prema Ustavu Crne Gore pravno obavezujući i koji se neposredno primjenjuju na zakonodavstvo Crne Gore kada se jedan odnos reguliše drugačije od toga što je propisano međunarodnim ugovorima. U okviru sistema ljudskih prava, jednakost pred zakonom, kao opšte pravno načelo i zabrana diskriminacije kao ljudsko pravo, imaju posebno mjesto iz prostog razloga što u nedostatku poštovanja ovih principa teško možemo govoriti da smo ispunili našu međunarodnu, ali i unutrašnju pravnu, političku i moralnu obavezu, jasno propisanu Ustavom. Donošenje zakona nije utemeljeno na prihvatanju nečega što nije prepoznato kao standard ljudskih prava. Ako se pogleda struktura pravnih poredaka u Evropi, vidjećemo da su takvi akti odavno zaživjeli u većini pravnih sistema. Donošenjem zakona ne pokazuje se inventivnost, već slijedi zajednička evropska pravna tradicija i donosi se korist jednoj zajednici koja je po mnogim indikatorima i dalje jedna od marginalnih grupa i rješavaju se problemi ove zajednice koji sprečavaju da se njihov život učini lakšim u ostvarivanju jednakosti u pravima i slobodama koje imaju i drugi građani Crne Gore.
Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Aivo Orav je poručio da je Evropska unija posvećena borbi protiv svih vidova diskriminacije, pa tako i po osnovu seksualne orijentacije. U Crnoj Gori članovi LGBTIQ populacije su prečesto žrtve nasilja i diskriminacije. Proces usvajanja Predloga zakona je dugotrajan, što je u duhu parlamentarizma i demokratije, a na državama je da same donesu odluke po ovom pitanju. Međutim, zbog obaveze očuvanja ljudskih prava neophodno je uspostaviti jednakost pred zakonom, koja se već čuva Ustavom i nekim drugim aktima. LGBTIQ osobe imaju ista prava kao i ostali i ne radi se o obezbjeđivanju novih prava, već obezbjeđivanju istih građanskih prava za sve. EU podržava Crnu Goru u izgradnji pravičnog društva oslobođenog od diskriminacije i nastaviće da prati napredak Crne Gore u ovoj oblasti, koja je vrlo važna za pregovarački proces sa EU.
Predstavnica Jedinice za borbu protiv govora mržnje i saradnju Savjeta Evrope Angela Longo je istakla da je Savjet Evrope razvio dalekosežne standarde i praksu Evropskog suda za ljudska prava u borbi protiv diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta, uključujući poštovanje privatnog i porodičnog života. Prema preporuci Monitoring misije Komiteta ministara Savjeta Evrope neophodno je obezbjeđivati ista prava za heteroseksualne i homoseksualne parove i tako u potpunosti primijeniti princip ravnopravnosti. Takođe, preporukama Savjeta Evrope iz 2017. godine Crna Gora je pozvana da usvoji zakon kojim se reguliše oblast zaštite LGBTIQ prava kako bi se adresirali praktični problemi sa kojima se te osobe susreću u svakodnevici. Crnogorska Skupština se upoznala sa sudskom praksom u Evropi i evropskim standardima u ovoj oblasti. Došao je trenutak kada je na državi, odnosno poslanicima u Skupštini, da zauzmu konačan stav i osiguraju da LGBTIQ parovi mogu da ostvare bolje uslove života i ravnopravnost u društvu.
Na panelu ''Značaj obezbjeđivanja pravde i promocije anti-diskriminacije i zaštite građanskih prava LGBTI osoba (razmjena iskustava i naučenih lekcija)'' govorili su: Peđa Grbin, poslanik Hrvatskog sabora (SDP), Arsen Bauk, poslanik Hrvatskog sabora (SDP), Melanie Vogel, predstavnica Evropske partije zelenih i Blanka Radošević Marović, generalna direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava.
Poslanik Hrvatskog sabora Peđa Grbin je informisao o praksi Evropskog suda za ljudska prava, o pravnoj tekovini Evropske unije i o Zakonu o životnom partnerstvu osoba istog spola, koji je na snazi u Hrvatskoj, sa posebnim osvrtom na ustavni okvir, norme o roditeljskoj njezi i zabrani diskriminaciji.
Praksa Evropskog suda za ljudska prava je puno direktnija od prakse Suda Evropske unije zato što ona prepušta državama uređivanje porodičnog života, pa tako i životnog partnerstva osoba istog pola. Prva relevantna odluka Evropskog suda za ljudska prava za ovu oblast donesena je u slučaju ''Schalk i Kopf protiv Austrije''. Bez obzira što u Austiji nije priznato pravo na brak osobama koje su podnijele tužbu, Evropski sud za ljudska prava jasno je naglasio da stabilne emocionalne zajednice osoba istog pola predstavljaju zajednicu porodičnog života iz člana 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima i kao takve uživaju njegovu punu zaštitu. U odlukama poput ''X protiv Austrije'' Evropski sud za ljudska prava nalazi da istopolna životna partnerstva moraju imati pristup usvajanju djece u istoj mjeri u kojoj je to zagarantovano uporedivim heteroseksualnim porodičnim zajednicama. U slučaju ''Vallianatos protiv Grčke'' država je povrijedila pravo na porodični život iz člana 8 Konvencije s obzirom da nije osigurala ni minimum pravnog priznanja koje je obezbijeđeno vanbračnim heteroseksualnim zajednicama. Iz odluke u ovom predmetu proizilazi stav Evropskog suda za ljudska prava da su države članice Savjeta Evrope dužne da osiguraju neki oblik zakonskog priznanja stabilnih emocionalnih istopolnih zajednica. U slučaju ''Oliari i Felicetti protiv Italije'' Sud ide korak dalje i definiše da potpuni nedostatak zakonskog priznanja stabilnih istopolnih emocionalnih zajednica predstavlja povredu dostojanstva.
Iz pravne tekovine Evropske unije za ovu oblast relevantne su Direktiva 2000/78, čija je svrha utvrđivanje opšteg okvira za borbu protiv diskriminacije na osnovu vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili seksualnog opredjeljenja u vezi sa zapošljavanjem i obavljanjem zanimanja i Direktiva 2004/38 koja utvrđuje uslove pod kojim građani i članovi njihove porodice ostvaruju pravo na slobodno kretanje i boravak unutar područja država članica, pravo stalnog boravišta na području država članica za građane Unije i članove njihovih porodica i ograničenja pomenutih prava zbog javnog poretka, javne sigurnosti ili javnog zdravlja.
U slučaju ''Frederic Hay protiv Credit agricole mutuel de Charente-Maritime et des Deux-Sevres'' Sud Evropske unije zauzeo je stav da nepovoljno postupanje u odnosu na bračni status, a ne u odnosu na seksualnu orijentaciju, predstavlja direktnu diskriminaciju s obzirom da osobe istopolne seksualne orijentacije prema nacionalnom zakonodavstvu ne mogu stupiti u brak. Praksa iz slučaja ''Coman i dr. protiv Inpectoratul General pentru Imigrari i Ministerul Afacerilor Interne'' pokazala je da bez obzira što pojedine države članice EU ne priznaju istopolne zajednice, iste su dužne da priznaju učinke takvih zajednica sklopljenih u drugim državama. Na taj način, Rumunija je morala priznati boravak na osnovu porodičnog statusa američkom državljaninu, koji je u Belgiji sklopio brak sa rumunskim državljaninom.
Poslanik Hrvatskog sabora Arsen Bauk je ukazao da je akt koji je Hrvatska donijela 2003. godine u vezi istopolnih zajednica više bila deklaracija nego Zakon. 2012. godine postojale su primjedbe sa obje strane povodom formiranja radne grupe i početnih priprema Nacrta zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola. Konzervativniji dio društva je dao svoje primjedbe na odredbe zakona koje su se odnosile na djecu, a LGBT populacija je tražila da se odredbe Nacrta inkorporiraju u Obiteljski zakon. U međuvremenu, Organizacija ''U ime obitelji'', podržana od strane vjerskih zajednica, pokrenula je pitanje referenduma zahvaljujući kojem je u Ustavu definisano da se brak može sklopiti samo između muškarca i žene. Jula 2014. Predlog zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola je usvojen u Saboru sa 90 glasova od ukupno 151. Nakon donošenja zakona, donijeti su prateći podzakonski akti, a u septembru 2014. je organizovano prvo istopolno vjenčanje. Nakon šest godina od stupanja na snagu sklopljeno je oko 200 istopolnih partnerstva.
Predstavnica Evropske partije zelenih Melanie Vogel informisala je da je 2019. godine prema Eurobarometru jasno uočeno da su sve zemlje koje su usvojile zakone za povećanje jednakosti prava LGBTIQ zajednice doživjele pad u homofobiji. Kada swe osobama da više prava, društvo se mijenja, navikava i normalizuje. Takođe, realnost se mijenja u skladu sa zakonima. Oni koji su smatrali da će doći ''do smaka svijeta'' shvatili su da nijesu bili u pravu, budući da i dalje postoje konzervativne i tradicionalne porodice. Percepcija o LGBTIQ populaciji u Francuskoj se od usvajanja relevantnog zakonskog rješenja drastično poboljšala, iako je u početku bilo demonstracija i nemira. Poručila je da će eventualno usvajanje Predloga zakona u Crnoj Gori pružiti ogromnu nadu LGBTIQ populaciji iz zemalja cijelog regiona i Evropske unije.
Blanka Radošević Marović, generalna direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda je podsjetila da su, uz podršku Savjeta Evrope i eksperata Evropske unije kroz Program ''TAIEX'', od 2015. godine urađene dvije sveobuhvatne analize. Prvo je urađena model analiza zakona u zemljama članicama EU i regiona, a potom je analiza pravnog poretka u koji je trebalo inkorporirati ovaj pravni akt. Tom prilikom posebno su analizirani: Ustav, Porodični zakon, Zakon o nasljeđivanju, Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju i Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti. Ove analize su dale jasnu sliku o tome kakav model istopolnog partnerstva odgovara Crnoj Gori. Predlog zakona su, pored Odbora za ljudska prava i slobode, razmatrali Odbor za rodnu ravnopravnost i Zakonodavni odbor i bez obzira na dobijenu podršku u ovim tijelima Skupštine Crne Gore, isti nije usvojen. Zaključila je da je različitost prirodno stanje koje treba prihvatiti kao bogatstvo, a ne kao izvor sukoba i mržnje.
Savjetnica UN za ljudska prava Anjet Lanting i članovi Odbora su postavili sledeća pitanja:
- Da li je moguće brisati ili izmijeniti član 10 Predloga zakona, koji se odnosi na sklapanje istopolnih partnerstava sa osobama koje nijesu sposobne za rasuđivanje, jer isti nije u skladu sa univerzalnim principom zaštite lica sa invaliditetom iz Konvencije UN o pravim a lica sa invaliditetom?
- Kakav je odnos Katoličke crkve u Hrvatskoj prema LGBTIQ populaciji i kakva je komunikacija po tom pitanju između Hrvatske i Katoličke crkve?
- Kakav je stav Pravoslavne crkve i Islamske zajednice u Hrvatskoj po pitanju Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola?
Odgovore na pitanja su dali: Blanka Radošević Marović, generalna direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda, mr Siniša Bjeković, zaštitnik ljudskih prava i sloboda, Arsen Bauk, poslanik Hrvatskog sabora i Peđa Grbin, poslanik Hrvatskog sabora, navodećo da:
- Crna Gora još uvijek nije u potpunosti ispoštovala član 12 Konvencije UN o pravima lica sa invaliditetom, a član 10 Predloga zakona je u skladu sa relevantnim zakonodavstvom u Crnoj Gori. I u Porodičnom zakonu je propisano da brak ne može da sklopi lice koje ne može da rasuđuje. Kako se ovdje ne radi o klasičnom obligaciono-pravnom odnosu, već o odnosu koji proističe iz kanonskog prava, norma kao takva isključuje mogućnost zaključenja braka samo u slučajevima potpunog odsustva mogućnosti rasuđivanja radi zaključenja braka. Postupak lišenja poslovne sposobnosti je regulisan Zakonom o vanparničnom postupku, koji za sada ne sadrži sve garancije, uključujući i postupak preispitivanja poslovne sposobnosti, ali prema informacijama koje je Zaštitnik dobio od strane predstavnika Ministarstva pravde na događaju na kojem se raspravljalo o pravima osoba sa invaliditetom, upravo na dan održavanja Tematske sjednice, taj Zakon će u cjelosti biti prilagođen međunarodnim standardima, uključujući i proceduru lišenja poslovne sposobnosti. Način na koji sudovi implementiraju ovu odredbu je više formalne, nego suštinske prirode. U ovakvim slučajevima jednu od determinantnih uloga ima i medicinska struka, uz ograničenje da sva prava stoje na raspolaganju licu kojem se oduzima poslovna sposobnost, kao i licima koja žele sprovesti provjeru kada je ta poslovna sposobnost već oduzeta.
- Stav Katoličke crkve - Komisije hrvatske biskupske konferencije Iustitia et pax povodom Zakona o životnom partnerstvu lica istog spola i Obiteljskog zakona se svodi da oni nijesu generalno protiv uređenja ove oblasti, već samo u dijelu koji se odnosi na prava djece. Predstavnica Komisije je bila u Radnoj grupi za pisanje nacrta zakona sve do trenutka kada se počelo govoriti o njezi djece, kada je procijenila da predloženo rješenje označava pokušaj omogućavanja usvajanja ''na mala vrata''. Katoličke crkva ima uticaja na javnost u vezi pojedinih pitanja, a u vezi drugih nema, kao što je to u vezi prava žena na pobačaj. Svega 7-8% građana smatra da žene nemaju prava na pobačaj, a 81% smatra da imaju, dok su ostali neodlučni. Takođe, donesen je Zakon o suzbijanju diskriminacije, iako se tome protivila Katolička crkva.
- Manjine u Hrvatskoj se uglavnom drže zajedno i podržavaju jedna drugu. Katolička crkva, Pravoslavna crkva i Islamska zajednica su zajednički bili za održavanje referenduma o Ustavnoj definiciji braka, a protiv su bili isključivo Jevrejska zajednica i određene protestantske crkve. Nakon usvajanja Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola religijske zajednice se nijesu posebno oglašavale u vezi tog pitanja.
Predsjednik Kluba poslanika Socijaldemokrate Crne Gore i Liberalna partija Crne Gore Boris Mugoša je istakao da je ljudsko pravo suština Predloga zakona o životnom partnerstvu lica istog pola. Više puta je preslušao svoje izlaganje na plenumu povodom razmatranja ovog Predloga, kada je najmanje govorio sa aspekta političara. Podsjetio je da je članom 85 Ustava Crne Gore propisano da se poslanik opredjeljuje i glasa po sopstvenom uvjerenju. Istakao je da mu se nije svidjelo što je bilo prisutno samo par poslanika na Povorci ponosa koja je održana 2019. godine, a bila su prisutna dva poslanika iz Kluba kojem pripada. Nada se da će se ovaj Predlog zakona usvojiti za mjesec dana i smatra da se o njemu za tri do četiri godine neće niko oglašavati u negativnom kontekstu.
Predstavnici NVO „LGBT Forum Progres'', crnogorske LGBTIQ asocijacije „Queer Montenegro“, NVO „LGBTIQ Socijalni Centar“, NVO ''Juventas'' i NVO „Spektra“ su istakli sljedeće:
- Predlog zakona o životnom partnerstvu lica istog pola jedan je od najznačajnih momenata za istopolne parove u Crnoj Gori,
- usvajanjem Predloga zakona se postavlja temelj i LGBTIQ zajednica se stavlja unutar pravnog okvira države Crne Gore,
- usvajanjem ovog Predloga zakona Crna Gora neće „nestati“, nego da će društvo LGBTIQ populaciju posmatrati kao sebi jednake,
- usvajanjem Predloga zakona istopolni parovi u Crnoj Gori bili bi prepoznati, zaštićeni i uvaženi,
- krajnji cilj je postizanje jednakosti između partnerstva i braka u Crnoj Gori, povodom kojeg će se morati mijenjati Ustav,
- LGBTIQ populacija će na sledećim izborima vratiti „uslugu“ svim političkim partijama koje ne podrže Predlog zakona,
- da u Zaključke sa 56. Tematske sjednice Odbora treba navesti da je zakon „kompromis“ i da je ovaj Predlog zakona dobra osnova, ali da svakako ima prostora za dalje unapređivanje, jer je to prelazno rješenje do onoga što označava jednakost,
- LQBTIQ populaciju ne treba poistovjećivati sa devijantnim ponašanjem i ona se mora prihvatiti u pogledu ljudskih prava i sloboda, načina života i identiteta koje ima svako ljudsko biće.
Predsjednik Odbora dr Halil Duković je ukazao da su postojale dvije glavne barijere prilikom prvog razmatranja Predloga zakona o životnom partnerstvu lica istog pola- jedna se ticala pitanja usvajanja djece, a druga je tradicija i tradicionalni odnosi. Podsjetio je da je u Budvi 2013. bio jedan od učesnika prve Povorke ponosa u Crnoj Gori, zbog čega se susretao sa brojnim problemima. Za donošenje zakona u Parlamentu potreban je politički kompromis. Istakao je da je prošle godine za Predlog zakona o životnom partnerstvu osoba istog pola glasalo 35 poslanika iz parlamentarne većine, kao i tri poslanika iz Socijaldemokrata i Liberalne partije Crne Gore. Mišljenja je da će Predlog zakona opet dobiti potrebnu većinu u Odboru i da će se učiniti relevantni napori da se isti usvoji i na plenumu. Zaključio je da država mora težiti evropskim standardima i posvećeno raditi na promjeni balkanskog mentaliteta.
Sjednica je završena usvajanjem Zaključaka.
