Na 60. sjednici Odbora za ljudska prava i slobode, održanoj 16. juna 2020. godine razmotreni su: Izvještaj o razvoju i zaštiti prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u 2019. godini sa Izvještajima o radu i izvještajima o finansijskom poslovanju, zajedno sa izvještajima nezavisnih revizora savjeta manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica za 2019. godinu, Izvještaj o radu Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava za 2019. godinu i Prelazni akcioni plan za sprovođenje Strategije za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana u Crnoj Gori 2016-2020, za 2020. godinu, s Izvještajem o realizaciji Akcionog plana za 2019. godinu.

Uvodne napomene o Izvještaju o razvoju i zaštiti prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u 2019. godini dao je generalni direktor Direktorata za unapređenje i zaštitu prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica Leon Gjokaj navodeći da su u Izvještaju sadržane najznačajnije aktivnosti državnih institucija koje imaju za cilj očuvanje, unapređenje i zaštitu prava manjinskih naroda u Crnoj Gori, sa posebnim osvrtom na oblasti kulture, informisanja, obrazovanja, zapošljavanja, učešća u javnom i političkom životu. Kapaciteti Ministarstva su ojačani. U 2019. Ministarstvo je u okviru sektorske analize dodijelilo sredstva u iznosu od oko 360.000 eura za 27 projekata nevladinih organizacija koje se bave zaštitom i unapređenjem manjinskih prava. Manjinski savjeti, shodno Zakonu, godišnje dobijaju sredstva iz Budžeta Crne Gore u iznosu od po 100.000 eura. Ocijenio je da su izvještaji, ali i aktivnosti manjinskih savjeta bolji i kvalitetniji u odnosu na prethodni period. Budžet Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u 2019. iznosio je oko 1.100.000 eura, dok je budžet Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina iznosio oko 300.000 eura. Ministarstvo ostaje otvoreno za saradnju sa manjinskim savjetima po pitanju definisanja pravnog okvira koji se tiče uspostavljanja pravnog položaja i rodnog balansa u skladu sa preporukama Savjetodavnog odbora za Okvirnu konvenciju za zaštitu nacionalnih manjina Savjeta Evrope iz oktobra 2019.

Uvodne napomene o Izvještaju o radu Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava za 2019. godinu dao je v.d. direktora Fonda Elmir Kurtagić. U decembru 2018. izvršena je raspodjela sredstava u iznosu od 755.293 eura za 97 projekata, u 2019. godini su izvršene dvije raspodjele od ukupno 984.847 eura za 189 projekata, a u 2020. godini donesena je odluka o raspodjeli 1.128.315,60 eura za finansiranje 196 projekata. Stručnoj službi Fonda obezbijeđeno je usavršavanje za monitoring i evaluaciju projekata, a nakon završetka obuke službenici su počeli primjenu nove metodologije evaluacije koja podrazumijeva davanje ocjene od 1-5. Od 97 projekata iz 2018. do sada je realizovano 70. Situacija prouzrokovana pandemijom virusa COVID-19 uticala je na rad Fonda, ali i na odlaganje realizacije projekata. Iz 2018. za sada je odloženo 26 projekata, a jedna korisnica je vratila sredstva u budžet, jer je odustala od realizacije projekta. Zbog negativne ocjene stručne službe Fonda, obustavljena je uplata preostalih sredstava za tri projekta iz prve raspodjele u 2019. godini u ukupnom iznosu od 6.220 eura, pa su ta sredstva vraćena u budžet Crne Gore. Za značajan broj projekata, naročito iz druge raspodjele u 2019. godini, još uvijek nije počela realizacija.

U objedinjenoj raspravi učestvovali su: predsjednik Hrvatskog savjeta u Crnoj Gori Zvonimir Deković, predsjednik Srpskog nacionalnog savjeta Crne Gore dr Momčilo Vuksanović, pravni savjetnik u NVO „Građanska alijansa“ Danilo Papović, izvršni direktor NVO „Mladi Romi“ Samir Jaha, predstavnica Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Mladenka Tešić, članovi Odbora dr Budimir Aleksić, Žana Filipović, dr Suad Numanović, sekretarka Romskog savjeta Ana Popović, predstavnik Ministarstva za ljudska prava i slobode Leon Gjokaj, v.d. direktora Fonda Elmir Kurtagić i predsjednik Odbora dr Halil Duković. Ukazano je na sledeće:

• da postoji veliki broj novoosnovanih romskih NVO koje su Odlukom Ministarstva za ljudska i manjinska prava dobile sredstva, a nemaju utemeljenje i podršku same manjinske zajednice, kao i da se određene organizacije, bliske Romskom savjetu, favorizuju;
• da je neophodno ojačati kapacitete Odjeljenja za unapređenje i zaštitu prava Roma i Egipćana Ministarstva za ljudska i manjinska prava;
• da je Evropska komisija upućivala kritike vezane za transparentnost dodjele sredstava Fonda, jer se odavao utisak da postoji ''džentlmenski sporazum'' za dodjelu sredstava projektima radi očuvanja međunacionalnog mira i zadovoljenja svih manjina, koji nije u skladu sa principom primjene jasnih kriterijuma i smjernica;
• da sada postoji napredak po ovom pitanju budući da se na vebsajtu Fonda objavljuju sve neophodne informacije i postoje jasne procedure i pravila za raspodjelu sredstava, čime se smanjuje mogućnost zloupotrebe;
• nejasne su procedure monitoringa, evaluacije i mjerenja rezultata projekata, a primjedbe su upućene i na to da se značajna sredstva za projekte dodjeljuju fizičkim licima, pa je teško opravdati održivost projekta;
• primjedba Evropske komisije, ali i svih međunarodnih organizacija je što se podržavaju pojedinačni nacionalni projekti manjina, umjesto da se podrže projekti koji doprinose koheziji i smanjenju etničke distance;
• da je Komisija za vrednovanje projekata selektivna i nepravedna i nemoguće je da su svi projekti koje su srpske organizacije kandidovale za dobijanje sredstava iz Fonda nekvalitetni;  
• da se u Crnoj Gori vodi kampanja protiv srpskog naroda u Crnoj Gori i da su organizacije koje se bave zaštitom srpskog identiteta izopštene i dobijaju samo 1% od ukupnih sredstava opredijeljenih iz budžeta za zaštitu identiteta manjinskih naroda.

Predsjednik Odbora dr Halil Duković je ocijenio da se stepen ljudskih prava u jednoj državi ogleda u tome koliko je prava i sredstava pruženo manjinama, ali je jednako važno kako se ta sredstva upotrebljavaju. Zloupotreba sredstava iz Fonda bila je predmet kritike od strane nevladinog sektora, medija i međunarodne zajednice. Podsjetio je da su nekada članovi Upravnog odbora Fonda, između ostalih, bili i poslanici i tada su se sredstva manjinskim nacionalnim organizacijama dijela po procentu učešća manjina u ukupnoj populaciji Crne Gore. Nakon izmjene tadašnjeg Zakona o sprječavanju sukoba interesa svim poslanicima je zabranjeno učešće u upravnim odborima i podnijeli su ostavke na članstvo u Upravnom odboru Fonda. U skladu sa izmijenjenim Zakonom o manjinskim pravima i slobodama Komisija vrši vrednovanje dostavljenih projekata u skladu sa jasnim kriterijuma, direktor Fonda donosi odluku o raspodjeli sredstava projektima, a Upravni odbor postupa kao drugostepeni organ na odluke direktora Fonda, čime je postupak raspodjele sredstava unaprijeđen. Poređenja radi, u Hrvatskoj nemaju problema prilikom raspodjele sredstava zato što imaju jake institucije koje kontrolišu trošenje dobijenih sredstava, a u slučaju zloupotrebe potpisnik ugovora je dužan da u budžet vrati sva sredstva i da krivično odgovara. U Crnoj Gori još uvijek ne postoje ovako jake institucije.

Odbor je većinom glasova podržao Izvještaj o razvoju i zaštiti prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u 2019. godini i Izvještaj o radu Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava za 2019. godinu, o čemu će Skupštini podnijeti izvještaje sa predlozima zaključaka.

Uvodne napomene o Prelaznom akcionom planu za sprovođenje Strategije za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana u Crnoj Gori 2016-2020, za 2020. godinu, s Izvještajem o realizaciji Akcionog plana za 2019. godinu dao je Leon Gjokaj navodeći da je romska zajednica najugroženija etnička zajednica u Crnoj Gori, pa je u cilju njene potpune integracije u društvo potrebno izdvojiti više sredstava. Za dosadašnji uspjeh u ovoj oblasti nijesu zaslužni samo Vlada Crne Gore i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, već i Romski savjet, romski civilni sektor i partnerske organizacije. U narednom periodu veću pažnju treba posvetiti rješavanju položaja domicilnog romskog stanovništva na šta obavezuje i Deklaracija partnera Zapadnog Balkana o integraciji Roma u sklopu proširenja Evropske unije, potpisana u Poznanju u julu 2019. Crna Gora je Deklaracijom obavezana da poveća stopu uključivanja romske populacije i njihovog završavanja osnovnog obrazovanja na najmanje 90% i stopu uključivanja i završavanja srednješkolskog obrazovanja na najmanje 50% od ukupnog broja maloljetnih lica. Nije dovoljno da pripadnici romske populacije samo završavaju osnovne i srednje škole, već da njihov uspjeh i znanje odgovaraju stepenu znanja koje imaju i njihovi vršnjaci.

Odlučeno je da Odbor sačini Izvještaj sa zaključkom koji će dostaviti Kolegijumu Predsjednika Skupštine, na upoznavanje i nadležnim institucijama, na realizaciju.