petak, 17 mart 2017 11:03

Sastanak predstavnika Odbora za ljudska prava i slobode sa predsjednikom PSSE Pedrom Agramuntom

Predsjednik i članovi Odbora za ljudska prava i slobode, zajedno sa članovima Delegacije Skupštine Crne Gore u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope sastali su se sa predsjednikom Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope, Pedrom Agramuntom 16. marta 2017. godine.

Nakon pozdravnih riječi šefa Delegacije Skupštine Crne Gore u PSSE Predraga Sekulića, obratio se predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode dr Halil Duković, koji je ocijenio da se sastanak dešava u trenucima brojnih izazova za demokratsku bezbjednost Evrope u cjelini, od kojih nije pošteđena ni Crna Gora. Sve države su u određenom stepenu pogođene terorizmom, ekonomskom, izbjegličkom i bezbjednosnom krizom. Uvjeren je da Crna Gora ima snage i volje da prebrodi izazove sa kojima se suočava kako bi postala članica NATO-a i Evropske unije.

Dr Halil Duković je predstavio aktivnosti Odbora za ljudska prava i slobode, vezujući ih za period od 2015. godine kada je otvoren post monitoring dijalog PSSE sa Crnom Gorom. Upoznao je predsjednika PSSE sa odličnom i kontinuiranom saradnjom Odbora sa Savjetom Evrope i Evropskim parlamentom, informišući ga o učešću predstavnika Odbora na brojnim regionalnim konferencijama, sastancima, seminarima i radionicama i s tim u vezi apostrofirao dobro razvijenu regionalnu saradnju Odbora sa radnim tijelima drugih parlamenata nadležnim za ljudska prava sa kojima su održana četiri zajednička sastanka.

Ukazao je na ostvareni napredak u zaštiti prava ranjivih grupa u Crnoj Gori, čemu je Odbor svojim aktivnostima značajno doprinio. Od posjete Odbora Kampu Konik I i II u junu 2011. do danas ostvaren je vidljiv napredak u inkluziji romske populacije, a posebno dobri rezultati zabilježeni su u oblasti obrazovanja i zdravstvene zaštite. Sve je veći broj romske djece koja su uključena u sistem obrazovanja, uključujući i visoko, što je u nedavnoj prošlosti bilo nezamislivo. Pripadnici RE populacije imaju pristup zdravstvenoj zaštiti kao i svi drugi građani Crne Gore.

Odbor posebnu pažnju posvećuje licima sa invaliditetom, pa je povodom obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava 2014. godine organizovao Konferenciju posvećenu njihovim pravima. Određeni napredak je ostvaren u obezbjeđivanju pristupačnosti javnim objektima za ova lica. Iako Crna Gora ima jedan od najboljih zakona u oblasti zapošljavanja i profesionalne rehabilitacije lica sa invaliditetom, čiji cilj je bio da im se omogući lakše zapošljavanje, u dosadašnjem periodu prisutna je veća spremnost poslodavaca da uplaćuju sredstva u Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje, nego da ih zapošljavaju. Shodno preporuci PSSE i Evropske komisije, sredstva Fonda se efikasnije koriste, pa je u posljednje tri godine Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje za finansiranje projekata zapošljavanja lica sa invaliditetom odobrio sredstva u iznosu od 4,5 miliona eura. Napredak je ostvaren i u zaštiti LGBT populacije, do sada je održano pet povorki ponosa, a samo na prvoj zabilježeni su manji incidenti. O problemima LGBT populacije sve češće se govori u javnosti i to više nije tabu tema.

Šef Delegacije Skupštine Crne Gore u PSSE Predrag Sekulić je informisao da Delegacija djeluje na dva načina- u samoj PSSE, na plenumu, komitetima i učešćem u misijama za posmatranje izbora i u Skupštini Crne Gore gdje prenose iskustva, akcije i inicijative pokrenute u PSSE, a prilikom donošenja zakona nerijetko podnose amandmane u skladu sa preporukama PSSE.

Predsjednik Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope Pedro Agramunt je ocijenio da 10 godina koliko je Crna Gora članica Savjeta Evrope nije mali period, ali je dovoljno dug da se shvati šta je Savjet Evrope i kako može da pomogne našoj državi. Podsjetio je da je Crna Gora ratifikovala 87 konvencija Savjeta Evrope, a među njima ukazao na važnost: Konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, Konvencije o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulska konvencija), Konvencije o zaštiti djece od seksualnog iskorišćavanja i zlostavljanja i Evropske socijalne povelje. Podstakao je Skupštinu Crne Gore da nastavi pozitivnu dinamiku ratifikacije preostalih konvencija ističući Konvenciju o manipulaciji na sportskim takmičenjima i Dodatni protokol uz Konvenciju o prevenciji terorizma.

Predsjednik PSSE je ocijenio da je Crna Gora ključna zemlja na Zapadnom Balkanu i bitno je da ostane stabilna kako bi pomogla susjedima koji prolaze kroz period nestabilnosti. Stoga je veoma važno učešće Crne Gore u svim procesima. Smatra da eksperti Savjeta Evrope mogu pomoći Crnoj Gori u ostvarivanju njenih strateških prioriteta, posebno u evropskim integracijama. Ponudio je pomoć Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope i Odbora za pravna pitanja i ljudska prava u razvijanju mehanizama za postupanje po konvencijama i presudama Evropskog suda za ljudska prava.

Predsjednik PSSE je upoznao učesnike sastanka sa ključnim prioritetima njegovog ovogodišnjeg predsjedavanja Parlamentarnom skupštinom i naveo da će fokus aktivnosti biti na preduzimanju mjera u borbi protiv populizma i terorizma, na rješavanju aktivnih i zamrznutih konflikata i migrantske i izbjegličke krize. Ocijenio je da je uspješno suočavanje sa navedenim izazovima moguće jedino zajedničkim naporima svih zemalja, ističući značajnu ulogu koju parlamenti imaju u promovisanju poštovanja temeljnih evropskih vrijednosti, ljudskih prava i vladavine prava. Dodao je da je Inicijativa "Ne mržnji - ne strahu", koju je pokrenuo u junu 2016. godine, usmjerena na promovisanje zaštite ljudskih prava, posebno protiv mržnje i netrpeljivosti. Pojasnio je da Inicijativa nije politička, već se odnosi na sve građane koji na međunarodni terorizam ne treba da reaguju mržnjom i strahom. Izrazio je zabrinutost zbog sve većeg populizma i naglasio da su nam vrijednosti Savjeta Evrope potrebne više nego ikada, jer postoje grupacije koje žele da destabilizuju države, kao i ekstremističke grupe, koje krše ljudska prava. Uvjeren da problem u jednoj državi članici Savjeta Evrope predstavlja problem cijelog Savjeta Evrope i svi solidarno treba da doprinesu njegovom rješavanju.

Zbog velikog problema sa kojim se danas suočavamo- migrantskom i izbjegličkom krizom, najavio je da će jedan dan junskog zasijedanja Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope biti posvećen tome. Predstaviće se izvještaji četiri odbora, mišljenje Komisije za izbjeglice, kao i ekspertska mišljenja, a namjera je da se ovo značajno pitanje riješi. Pozvao je na dostavljanje ideja kako bi našli pravi odgovor i pokušali da nađu istinu i s tim u vezi pozvao predstavnike Skupštine Crne Gore da podrže ideje PSSE. Takođe, krajem godine organizovaće seminar o parlamentarnoj diplomatiji na kojem će razmijeniti ideje o mirnom rješavanju konflikata.

Šef Delegacije Skupštine Crne Gore u PSSE Predrag Sekulić je iskazao spremnost za podršku, ocjenjujući da pojedinačno kao države ne možemo ništa, ali kao građani Evrope možemo sve. Kad je u pitanju terorizam, populizam i migrantska kriza, možemo da pomognemo.

Sagovornici su iskazali zadovoljstvo uspješnom saradnjom Crne Gore i Savjeta Evrope uz očekivanje da će ista biti nastavljena i u narednom periodu.