Ovlašćeni predstavnik predlagača mr Dragan Pejanović iz Ministarstva unutrašnjih poslova je saopštio da je osnovni cilj Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, zaštita ljudskih prava i sloboda svih građana Crne Gore, što je zajemčeno Ustavom Crne Gore. Predstavio je četiri ključna pitanja uređena Predlogom zakona. Istakao je da Predlog zakona decidno propisuje da je neophodna saglasnost Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama kada se uvodi video nadzor javnih površina. Rok za čuvanje snimaka video nadzora smanjen je sa godinu dana na šest mjeseci, čime se smanjuju materijalni troškovi. Kako bi se stvorila mogućnost za korišćenje video zapisa kao dokaza u sudskim postupcima, Predlogom zakona je propisano da onaj ko vrši snimanje javnih površina mora da postupa shodno članu 35 Zakona kojim se propisuju pravila vršenja video nadzora i članu 37 kojim je propisano da se o video nadzoru vodi evidencija koja se prijavljuje Agenciji. Na sugestiju Zajednice opština, prihvatanjem amandmana Zakonodavnog odbora od strane predlagača utvrđeno je da nelegalni video nadzor uklanja subjekat koji upravlja javnom površinom, odnosno objektom na kojem su postavljena sredstva kojima se vrši video nadzor.

Predsjednik Odbora dr Halil Duković smatra da je rješenje prvobitno propisano Predlogom zakona po kojem je nelegalni video nadzor sa javnih površina trebalo da uklanja komunalna policija, bolje od rješenja utvrđenog amandmanom Zakonodavnog odbora, jer je bio precizno utvrđen jedan subjekat – komunalna policija koja bi izvršavala pravosnažna rješenja i uklanjala kamere. Uvjeren je da će se jačanjem svijesti građana koji bi nadležnim institucijama trebalo da prijavljuju nelegalno postavljeni video nadzor doprinijeti poboljšanju stanja u ovoj oblasti.

Mr Dragan Pejanović iz Ministarstva unutrašnjih poslova i Muhamed Gjokaj, predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama su pojasnili da je rješenje da nelegalni video nadzor uklanja subjekat koji upravlja javnom površinom, odnosno objektom na kojem su postavljena sredstva kojima se vrši video nadzor bolje od prvobitnog predloga, jer upravljanje javnom površinom nije samo u nadležnosti opština, već i Morskog dobra i nacionalnih parkova. Ovakvo zakonsko rješenje do sada nije postojalo u Evropi i nema uporedne prakse, ali je izraženo očekivanje da će isto biti djelotvorno i da će doprinijeti rješavanju dugogodišnjih problema prouzrokovanih postavljanjem nelegalnog video nadzora.

Na pitanje poslanika koje se odnosilo na kaznene mjere u slučaju neuklanjanja nelegalno postavljenog video nadzora, načelnica Odjeljenja za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Zora Čizmović je odgovorila da se u tom slučaju primjenjuju odredbe Zakona o opštem upravnom postupku, odnosno administrativno izvršenje rješenja.

Odbor je jednoglasno podržao Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti podataka o ličnosti i predložio Skupštini da ga usvoji.

Takođe, Odbor za ljudska prava i slobode je jednoglasno usvojio pet informacija o aktivnostima Odbora u periodu januar – mart 2017. godine.