Eksperti SIGMA-e, zajedničke inicijative Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) i Evropske unije, pripremaju izvještaje koji sadrže ocjenu napretka u reformi javne uprave država kandidata za članstvo u EU. Cilj izvještaja je da se identifikuju oblasti u kojima je državama potrebna dalja podrška i prikupe informacije za izradu izvještaja Evropske komisije o napretku.

Na sastanku sa ekspertom SIGMA-e zaduženim za oblast odgovornosti bilo je riječi o nadzornoj ulozi Skupštine nad organima izvršne vlasti i nezavisnim institucijama i saradnji Odbora za ljudska prava i slobode sa Zaštitnikom ljudskih prava i sloboda Crne Gore.

Predsjednik Odbora dr Halil Duković je upoznao predstavnika SIGMA-e sa radom Odbora za ljudska prava i slobode, naglašavajući da se u planiranju aktivnosti ovo radno tijelo rukovodi ocjenama, a pogotovo kritikama sadržanim u izvještajima Evropske komisije. Pojasnio je da se parlamentarni nadzor nad radom izvršnih organa i nezavisnih institucija vrši razmatranjem godišnjih izvještaja koje ove institucije, u skladu sa zakonom, dostavljaju Skupštini, razmatranjem informacija, strategija, akcionih planova i godišnjih izvještaja o njihovoj realizaciji, koje Odbor zahtijeva u skladu sa članom 68 Poslovnika Skupštine i održavanjem kontrolnih saslušanja odgovornih lica. Odbor za ljudska prava i slobode razmatra godišnje izvještaje koje dostavljaju Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava i Vlada Crne Gore koja dostavlja Izvještaj o razvoju i zaštiti prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica.

Dr Halil Duković je ukazao da se Odbor kojim predsjedava izdvaja od drugih radnih tijela održavanjem sastanaka van zgrade Skupštine i posjetama ustanovama zatvorenog tipa u kojima se može očekivati kršenje ljudskih prava. Ovim aktivnostima, po pozivu Odbora, prisustvuju i predstavnici institucije Zaštitnika, međunarodnih organizacija sa sjedištem u Crnoj Gori, nevladinih organizacija sa kojima Odbor ima dobru saradnju, kao i predstavnici medija. Prilikom obilazaka ustanova identifikovani su određeni problemi koji se rješavaju zajedničkom aktivnošću nadležnih organa, a shodno preporukama ovog Odbora. Djelotvornost kontinuirane nadzorne uloge Odbora prikazao je na primjeru pritvorskih jedinica u kojima je stanje značajno poboljšano i usklađeno sa međunarodnim standardima.

Ekspert SIGMA-e Dawid Sześciło se zahvalio na obilju pruženih informacija od strane predsjednika Odbora za ljudska prava i slobode koje su ujedno i odgovori na jedan broj pitanja koje je namjeravao postaviti.

Eksperta SIGMA-e Dawida Sześciłoa takođe je interesovalo:

- razmatranje godišnjeg izvještaja o radu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda,

- podrška poslanicima i obuke poslanika u vršenju nadzorne uloge, za koju su, po izvještajima SIGMA-e, potrebna stručna znanja,

- eventualne izmjene zakona kojima je definisana obaveza dostavljanja izvještaja nadležnih institucija Skupštini ili Vladi i

- dostignuti “B” status institucije Zaštitnika kod Globalnog saveza nacionalnih institucija za ljudska prava.

Ukazao je da je institucija Zaštitnika dostigla navedeni status jer, po ocjeni ovog tijela, nije u potpunosti nezavisna od izvršne vlasti po pitanju zapošljavanja i javnih nabavki. Iako Zaštitnik prilikom zapošljavanja kadra donosi konačnu odluku, postupak se sprovodi preko Uprave za kadrove, a u oblasti javnih nabavki potrebno mu je odobrenje Ministarstva finansija. Institucija Zaštitnika treba da bude u potpunosti nezavisna, bez indirektnih uticaja, pa je eksperta interesovalo da li su planirane aktivnosti kako bi u sljedećem procesu akreditacije Institucija dostigla „A“ status.

Predsjednik Odbora dr Halil Duković je saopštio da Zaštitnik ljudskih prava i sloboda dostavlja Skupštini godišnji izvještaj o radu, do 31. marta tekuće za prethodnu godinu i isti se prije plenarnog zasijedanja razmatra na Odboru za ljudska prava i slobode. Zaštitnik učestvuju na tim sjednicima koje se održavaju najčešće u II kvartalu. Izvještaj Zaštitnika, o kojem se vodi otvorena diskusija, sadrži: statistički prikaz predmeta po kojima je postupao, ocjenu o stanju ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori, preporuke i mjere koje Zaštitnik predlaže za unaprjeđenje ljudskih prava i kratku informaciju o finansijskim sredstvima kojima je raspolagao tokom izvještajne godine. Povodom razmatranja Izvještaja Skupština, na predlog Odbora, donosi zaključak kojim prihvata Izvještaj sa ocjenama i stavovima o određenim pitanjima. Takođe, shodno Zakonu, Skupština može zahtijevati od Vlade da se izjasni povodom Izvještaja.

Predsjednik Odbora je upoznao eksperta da je Izvještaj Odbora o Izvještaju o radu Zaštitnika za 2015. godinu bio vrlo kritičan, a ocjene Odbora su kasnije potvrđene u Izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori. Između ostalog, Odbor je ukazivao na mali broj postupaka pokrenutih po sopstvenoj inicijativi Zaštitnika.

Predsjednik je pojasnio da se institucija Zaštitnika finansira iz Budžeta Crne Gore, a zahtjev za dodjelu budžetskih sredstava Zaštitniku utvrđuje Odbor, na njegov predlog. Čak i u periodu ekonomske krize budžetska sredstva za ovu Instituciju nijesu smanjivana, a dio sredstava kojima je Zaštitnik raspolagao ostajao je neutrošen i vraćan je u budžet. Nepopunjavanje kapaciteta Institucije nije prouzrokovano nedostatkom finansija ili odobrenja Vlade, već zahtjevnim kriterijumima utvrđenim aktom o sistematizaciji Institucije. Na ovaj višegodišnji problem i činjenicu da skoro cijele 2014. godine Zaštitnik nije imao dva zamjenika ukazivao je i Odbor za ljudska prava i slobode.

U međuvremenu, treba konstatovati napredak ostvaren u instituciji Zaštitnika, koja je u 2015. postigla najveći stepen ažurnosti od osnivanja, okončanjem 98% predmeta u radu, čemu su doprinijeli ojačani stručni kapaciteti.

Dr Halil Duković je informisao eksperta SIGMA-e da svu neophodnu stručnu podršku članovima odbora pružaju sekretarijati u kojima rade profesionalci koji posjeduju adekvatna znanja. Za dodatnu podršku postoji mogućnost angažovanja nezavisnih eksperata. Takođe, povodom razmatranja godišnjih izvještaja i drugih akata na sjednicama Odbora su prisutni predstavnici nadležnih organa, specijalizovanih za određene oblasti, kao i predstavnici NVO-a, među kojima ima i eksperata za određene oblasti.

Predsjednik Odbora je obavijestio eksperta da u periodu od posljednjee posjete SIGMA-e Crnoj Gori nije bilo izmjena zakonodavstva po pitanju institucija koje su u obavezi da dostavljaju godišnje izvještaje Skupštini.

Tokom zajedničkog sastanka, član Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Miloš Nikolić je predstavio nadzornu ulogu ovog Odbora.

Poslanik Miloš Nikolić je saopštio da je Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu matični odbor za Zakon o državnoj upravi i Zakon o državnim službenicima i namještenicima. Odbor razmatra godišnje izvještaje koje Skupštini dostavljaju Sudski i Tužilački savjet, čime vrši uvid u rad ovih institucija i u izvještajima Skupštini predlaže donošenje određenih preporuka u cilju poboljšanja stanja.

Ocijenio je da je SIGMA putem izvještaja sa konkretnim preporukama, sačinjenih nakon četiri prethodne posjete Crnoj Gori, dala značajan doprinos reformi javne uprave. Uvjeren je u dalji napredak u ovoj oblasti, čemu će doprinijeti novoformirano Ministarstvo javne uprave, Strategija reforme javne uprave u Crnoj Gori 2016-2020, pripremljena uz pomoć SIGMA-e, kao i realizacija planova integriteta, koji se donose u skladu sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima i Zakonom o sprječavanju korupcije. Najavio je da će Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu pratiti realizaciju Strategije reforme javne uprave i uspostaviti intezivnu saradnju sa novoosnovanim Ministarstvom.

Ekspert SIGMA-e Dawid Sześciło je ocijenio da je u Crnoj Gori ostvaren napredak u procesu reforme javne uprave, ali i dalje ima dosta izazova na čijem rješavanju treba raditi u skladu sa Strategijom reforme javne uprave. Zahvalio je na veoma korisnim informacijama koje će mu poslužiti u izradi izvještaja koji bi trebalo da bude dostavljen Vladi Crne Gore krajem maja 2017. godine, a nakon toga Evropskoj komisiji.