Rasprava o Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nevladinim organizacijama odložena je na zahtjev ovlašćenog predstavnika predlagača Danijele Nedeljković Vukčević, v.d. generalnog direktora Direktorata za državnu upravu u Ministarstvu javne uprave, koja je informisala da su u toku dodatne konsultacije Vlade sa predstavnicima nevladinog sektora. Predsjednik Odbora dr Halil Duković je ukazao da je predstavnik predlagača u obavezi da o istom dopisom obavijesti predsjednika Skupštine Crne Gore s obzirom da je Predlog zakona u Predlogu dnevnog reda Devete sjednice Prvog redovnog (proljećenjeg) zasijedanja Skupštine u 2017. godini, zakazane za 1. jun 2017. 

Uvodne napomene o Izvještaju o razvoju i zaštiti prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u 2016. godini dao je Leon Gjokaj, generalni direktor Direktorata za unapređenje i zaštitu prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, navodeći da je osnovni cilj Izvještaja da pruži prikaz politike zaštite manjina, kako u normativnom dijelu, tako i u pojedinim oblastima društvenog života. U Izvještaju su predstavljene najznačajnije aktivnosti Ministarstva za ljudska i manjinska prava i drugih nadležnih ministarstava, Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina, Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava i savjeta manjina. Crna Gora je potvrdila trajnu posvećenost unapređenju prava manjinskih naroda, što je rezultiralo pozitivnim pomacima u svim oblastima. Izrazio je očekivanje da će se Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o manjinskim pravima i slobodama, usvojenim u aprilu 2017. godine, unaprijediti sistem zaštite prava manjina kroz reformu Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, pravno pozicioniranje Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina i jačanje kapaciteta savjeta. Podsjetio da su osnovni pravci reforme Fonda  fokusirani na sprečavanje objektivno mogućeg konflikta interesa i uvođenje dvostepenosti kod odlučivanja o projektima. Zakonom je utvrđeno da se sredstva za finansiranje savjeta manjinskih naroda obezbjeđuju u budžetu Crne Gore, u iznosu od najmanje 0,05% tekućeg budžeta.

Leon Gjokaj je saopštio da je pitanje zastupljenosti pripadnika manjinskih naroda složen i dugoročan proces, a da je Crna Gora među rijetkim zemljama koja iz godine u godinu radi istraživanja u ovoj oblasti. Prošle godine Ministarstvo za ljudska i manjinska prava u saradnji sa Upravom za kadrove pripremilo je Informaciju o zastupljenosti pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Upravi policije, a u toku ove godine pripremiće informaciju o zastupljenosti manjina u centrima za socijalni rad, Zavodu za socijalnu i dječiju zaštitu i Zavodu za zapošljavanje sa područnim jedinicama.

Predsjednici Savjeta Muslimanskog naroda Crne Gore, Hrvatskog nacionalnog vijeća i Nacionalnog savjeta Albanaca u Crnoj Gori predstavili su Izvještaje o radu i finansijskom poslovanju njihovih nacionalnih savjeta za 2016. godinu. Odboru za ljudska prava i slobode dostavljeni su i Izvještaji o radu i finansijskom poslovanju Srpskog nacionalnog savjeta, Romskog savjeta i Bošnjačkog savjeta, čiji predstavnici nijesu prisustvovali sjednici. Predsjednik i članovi Odbora su izrazili žaljenje što se predstavnici ovih savjeta nijesu odazvali pozivu za učešće na sjednici na kojoj bi se diskutovalo o pojedinim pitanjima sadržanim u njihovim izvještajima.

Predsjednik Savjeta Muslimanskog naroda Crne Gore Sabrija Vulić je saopštio da je taj Savjet u 2016. realizovao značajne aktivnosti, o čemu su detaljno izvijestili, kao i o načinu trošenja 60.000 eura sa kojima su raspolagali. Istakao je da imaju veoma dobru saradnju sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava. Smatra da cijelo društvo i Crna Gora kao država treba više da urade na afirmaciji prava manjina, a po njegovoj ocjeni, prava manjina ne podrazumijevaju samo zapošljavanje po nacionalnom ključu, već po kvalitetu i znanju, pod jednakim uslovima. 

Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Zvonimir Deković smatra da bi trebalo precizno definisati šta su manjinski savjeti i njihovu razliku u odnosu na nevladine organizacije. Takođe, ne može se precizno utvrditi ko su nacionalne manjine u Crnoj Gori s obzirom da nije propisano do kog procenta treba određeni narod da je zastupljen u ukupnom stanovništvu da bi se mogao smatrati nacionalnom manjinom. U proteklih osam godina manjinski savjeti su ostvarili značajan napredak, a Hrvatsko nacionalno vijeće realizovalo je brojne aktivnosti. Trenutno imaju samo jednog zaposlenog, a za realizaciju brojnih aktivnosti potrebno im je više službenika. Zadovoljni su što imaju ministra u Vladi i poslanika u Skupštini Crne Gore, kao i odbornike u lokalnim skupštinama u Kotoru i Tivtu koji predstavljaju hrvatsku nacionalnu zajednicu. Uključeni su u pripremu predloga zakona o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola i predloga zakona o slobodi vjeroispovijesti. Imaju dobru saradnju sa ostalim manjinskim savjetima, kao i sa Zajednicom Crnogoraca iz Hrvatske.

Predsjednik Nacionalnog savjeta Albanaca u Crnoj Gori Genci Nimanbegu je saopštio su u 2016. u Tuzima otvorili drugu područnu kancelariju, ali u njoj nemaju stalno zaposlenih. Podsjetio je da je krajem 2014. Skupština Crne Gore donijela Odluku po kojoj se Časopis „Koha Javore“ finansira od strane Skupštine, a izdaje u okviru Nacionalnog savjeta Albanaca i ocijenio da sada taj nedjeljnik funkcioniše bez problema. U fokusu djelovanja Savjeta bilo je obrazovanje i očekuje vidljivije rezultate tokom ove godine. Savjet je u 2016. godini raspolagao sredstvima u iznosu od oko 174.000 eura, čime su realizovali značajne aktivnosti, među kojima su obilježavanje 28. novembra- Dana zastave i 7. marta- Dana učitelja. Učestvovali su u radnim grupama za izmjene i dopune zakona iz oblasti manjinskih prava. Ocijenio je da je saradnja manjinskih savjeta sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava u usponu.

Nimanbegu smatra da NVO „Građanska alijansa“ koja nije manjinska nevladina organizacija, već se bori za ljudska prava generalno, ne treba da konkuriše za sredstva Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, jer bi ta sredstva trebalo da budu namijenjena samo manjinskim nacionalnim zajednicama. Nevladine organizacije imaju mogućnost da apliciraju za sredstva kod brojnih drugih institucija.

Koordinator Programa ljudskih prava u NVO “Građanska alijansa” Milan Radović je ocijenio da je Izvještaj dobar i pregledan, sadrži činjenično stanje i aktivnosti koje su državne institucije realizovale u oblasti zaštite prava manjina. Imajući u vidu prethodnu praksu u radu Odbora za ljudska prava i slobode da prilikom razmatranja izvještaja daje preporuke za unapređenje stanja, predložio je da se jedna od preporuka Odbora odnosi na zastupljenost pripadnika manjinskih naroda u javnom sektoru. Ocijenio je da je stanje u ovoj oblasti poboljšano, ali još uvijek nije na zadovoljavajućem nivou, pogotovo po pitanju romske populacije. Mišljenja je da i „Građanska alijansa“ treba da aplicira za sredstva Fonda jer projekti koje realizuju unapređuju položaj manjinskih naroda. U okviru ljudskih prava ova organizacija se bavi i manjinskim pravima. 

Zvonimir Deković je saglasan da su manjinska prava dio ljudskih prava, ali su sredstva Fonda namijenjena nacionalnim manjinama, zbog čega je sugerisao da NVO „Građanska alijansa“ sarađuje sa manjinskim savjetima i da zajedničkim projektima apliciraju za sredstva Fonda. 

Član Odbora dr Suad Numanović je saopštio da je Izvještaj pregledan i svake godine kvalitetniji, što je rezultat brojnih aktivnosti koje se sprovode u cilju zaštite manjina. Međutim, u Izvještaju su izostavljeni podaci o antidiskriminaciji lica sa invaliditetom, konkretno o prilagođavanju objekata u javnoj upotrebi ovim licima. Ukazao je da će u narednom periodu biti dostupni uporedni podaci o zastupljenosti pripadnika manjinskih naroda u javnom sektoru, koji će pomoći da se identifikuju institucije u kojima je potrebno unaprijediti stanje po ovom pitanju. Evidentna je tendencija rasta broja pripadnika Bošnjaka i Srba zaposlenih u državnim institucijama, što je pohvalno, ali potrebno je nastaviti sa aktivnostima da bi se postigao očekivani nivo zastupljenosti. Prilikom zapošljavanja prvenstveno treba insistirati na kvalitetu kadra, a nakon toga na primjeni afirmativne akcije propisane Zakonom. Ukazao je da se određena lica na popisu stanovištva iz političkih ili drugih razloga nacionalno izjašnjavaju na jedan način, prilikom prijave na konkurse za posao na drugi, a u javnosti na treći način. I pored povećavanja kadrovskih kapaciteta Ministarstva za ljudska i manjinska prava, smatra da treba unaprijediti znanja zaposlenih o međunarodnim standardima.  Mišljenja je da bi trebalo preporučiti Univerzitetu Crne Gore da školuje kadar koji će se baviti ljudskim i manjinskim pravima, kao osjetljivom temom.

Poslanik Numanović je ocijenio da su izvještaji nacionalnih savjeta dobri, ali da savjeti, kao ni druge institucije koje se bave zaštitom prava manjina nemaju dovoljno finansijskih sredstava za realizaciju aktivnosti. Treba preporučiti da se pripremi jedinstven obrazac za izradu narativnog i finansijskog izvještaja savjeta. Zaključio je da je Odbor za ljudska prava i sloboda uvijek pružao doprinos u unapređenju položaja manjina u Crnoj Gori i da se multidisciplinirnim pristupom i saradnjom svih nadležnih aktera mogu ostvariti dobri rezultati.

Član Odbora dr Nedžad Drešević je ocijenio da manjine doprinose dobroj slici Crne Gore u svijetu. Mišljenja je da Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina i nacionalni savjeti imaju dovoljno finansijskih sredstava samo za postojanje, ali ne i za funkcionisanje. Saglasan je da je stanje po pitanju zastupljenosti manjina u javnom sektoru poboljšano, ali predstoji još aktivnosti u ovoj oblasti.

Poslanica Nada Drobnjak je saglasna da je potrebno utvrditi jedinstveni model izvještavanja savjeta, kako bi izvještaji bili uporedivi. Čestitala je savjetima na postignutim rezultatima i realizovanim aktivnostima na osnaživanju njihovih zajednica i promovisanju nacionalnog blaga. Ukazala je da je potrebno osnažiti romsku populaciju koja je zbog nedovoljnog stepena obrazovanja teško zapošljiva, iako je u prethodnih 10 godina ostvaren značajan napredak u ovoj oblasti.

Leon Gjokaj je pojasnio da je status savjeta manjinskih naroda ili drugih manjinskih nacionalnih zajednica definisan čl. 33, 33a, 34 i 35 Zakona o manjinskim pravima i slobodama. Precizno je utvrđeno da savjet predstavlja i zastupa nacionalnu manjinu, dok nevladine organizacije ne zastupaju nacionalne manjine.

Predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode dr Halil Duković je ocijenio da se demokratski kapacitet države ogleda u njenom odnosu prema manjinama. Odnos Crne Gore prema manjinama i postojeći zakonodavni okvir u ovoj oblasti je dobar. Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina je jedinstvena institucija ovog tipa u regionu. Iako je najviše primjedbi u javnosti bilo na raspodjelu sredstava Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, predsjednik Odbora je ocijenio da je ta institucija najviše doprinijela afirmaciji i razvoju prava manjinskih naroda u Crnoj Gori, jer je Fond pomagao i manjinskim savjetima u realizaciji brojnih projekata. Pored očuvanja identiteta manjinskih naroda savjeti imaju važnu ulogu u uspostavljanju spone i dobrih odnosa sa susjednim državama. Manjinski savjeti značajno doprinose i očuvanju i razvoju građanskog koncepta Crne Gore. Predsjednik je saopštio da su manjinski savjeti po prvi put dostavili dobre izvještaje o radu iz kojih se vidi da obavljaju funkciju koja im je definisana Zakonom, što zaslužuje pohvale. Vjeruje da će nedavno usvojeni Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o manjinskim pravima i slobodama doprinijeti  boljem finansiranju manjinskih savjeta, kao i unapređenju institucionalnog okvira za zaštitu manjina.

S druge strane, predsjednik Odbora je podsjetio da se u izvještajima Evropske komisije o Crnoj Gori ukazuje na potrebu edukacije zaposlenih o međunarodnim standardima o ljudskim pravima. Uvjeren je da će se takav stručni kadar vremenom stvoriti. U vezi sa zastupljenošću manjina u organima državne i lokalne uprave, saopštio je da Vlada Crne Gore i nadležno Ministarstvo pokazuju spremnost da doprinesu rješavanju ovog pitanja kontinuiranim istraživanjima o zastupljenosti manjina u javnom sektoru. Ocijenio je da je u ovoj oblasti napravljen pozitivan pomak, ali i dalje treba preduzimati aktivnosti, jer je to dugotrajan proces. Predsjednik Odbora je zaključio da je neophodno preciznije utvrditi sadržaj izvještaja o radu i finansijskom poslovanju savjeta manjinskih naroda ili drugih manjinskih nacionalnih zajednica. 

Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno podržao Izvještaj o razvoju i zaštiti prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u 2016. godini, o čemu će Skupštini podnijeti Izvještaj sa Predlogom zaključka.

Takođe, članovi Odbora su usvojili tri informacije o aktivnostima Odbora za ljudska prava i slobode u aprilu 2017. godine.