Na 26. sjednici Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport održano je kontrolno saslušanje ministra kulture Aleksandra Bogdanovića, na temu: ,,Zaštita nepokretnih kulturnih dobara u Crnoj Gori“.

Otvarajući sjednicu poslanik Radule Novović, predsjednik Odbora, obrazložio je inicijativu za održavanje kontrolnog saslušanja ukazujući na važnost kulturne baštine sa aspekta državnog identiteta i dugoročnog održivog razvoja. Kulturna baština predstavlja prioritet svih savremenih državnih politika u cilju podizanja svijesti građana o značaju očuvanja kulturnih dobara, te stvaranju ambijenta za razumijevanje kulturne baštine i njene uloge za društvo, za kulturni, ali i turistički i ekonomski razvoj države. Takođe, predsjednik Novović podsjetio je na obilježavanje 2018. godine - Evropske godine kulturnog nasljeđa u kojoj je većina evropskih država stavila kulturnu baštinu u centar interesovanja u cilju podsticanja građana na istraživanje i upoznavanje sa evropskim kulturnim nasljeđem, naglašavajući njegov značaj i ulogu kako za  privredni razvoj, za razvoj evropske kulturne diplomatije i opšteg društvenog blagostanja, kako bi se kulturno nasljeđe sačuvalo za buduće generacije koje će nastaviti taj proces.

Ministar kulture Aleksandar Bogdanović predstavio je napore Ministarstva u cilju očuvanja, ali i valorizacije kulturnih dobara, te  uvođenje modela privatno-javnog partnerstva kao nove razvojne paradigme za uvezivanje kreativne industrije sa potencijalima kulturne baštine, kao što su fortifikacije, stare građevine, manja ostrva i ostala  nepokretna kulturna dobra. Ministar Bogdanović dao je veoma iscrpan izvještaj o aktvnostima Ministarstva na unapređenju očuvanja kulturnih dobara kada su u pitanju normativni principi i institucionalni značaj, te njihovo usklađivanje sa međunarodnim standardima i pravnom tekovinom Evropske unije, ali i o tehničko-tehnološkim procesima u samim institucijama koje se bave kulturnom baštinom, posebno onim područjima koja su pod zaštitom UNESCO-a, o čemu svjedoči  usvajanje Zakona o očuvanju prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, kojim su tretirane smjernice UNESCO-a. Takođe, podsjetio je da je donesen Zakon o zaštiti kulturnih dobara, Zakon o muzejskoj djelatnosti, Zakon o bibliotečkoj djelatnosti, Zakon o arhivskoj djelatnosti, kao i 40 podzakonskih akata, a ratifikovano preko 20 međunarodnih konvencija, koje obavezuju na čuvanje bogatog kulturnog nasljeđa. Ministarstvo ulaže napor da sa tradicionalnih sistema zaštite pređe na savremen pristup zaštite koji će uključiti i valorizaciju ekonomskih potencijala, prilagođavajući ih naučno-obrazovnoj svijesti i potrebi pojedinaca i društva. Ministar je istakao da je Crna Gora zemlja u kojoj je kulturni turizam, iz godine u godinu, sve primamljiviji i interesantniji i prepoznat je kao faktor valorizacije kulturnog nasljeđa i razvoja društva, baziranog na multikulturalnosti. Ukazao je na poseban značaj zaštite onog kulturnog nasljeđa koje predstavlja prioritet prepoznat na međunarodnom planu, kao što su praistorijski lokalitet Crvena stijena, te lokalitet iz rimskog perioda Duklja i niz drugih srednjovjekovnih gradova. Ministar Bogdanović je ukazao na izvjesne probleme sa kojima se Ministarstvo susreće usljed nedostatka kadra, kada je u pitanju restauracija, konzervacija i etnologija. U cilju rješavanja tih izazova uspostavljena je saradnja sa Ministarstvom prosvjete i Ministarstvom nauke, kako bi se uspostavlila ravnoteža između obrazovnog sektora i tržišta rada u domenu kulture.

Članovi Odbora su postavili pitanja koja se odnose na:

Aktivnosti Ministarstva povodom valorizacije zgrade starog austrijskog zatvora u Kotoru; tvrđave Lesendro iz XVIII vijeka i  austrougarskih tvrđava u Boki; način na koji će se u budućem periodu obratiti pažnja javnosti na Duklju, kao na jedan od najvažnijih kulturno-istorijskih lokaliteta u istoriji Crne Gore; koje su aktivnosti sprovedene povodom revalorizacije arheološkog lokaliteta Crvena stijena; revalorizaciju nepokretnih kulturnih dobara u Crnoj Gori, sa posebnim osvrtom na Stari grad Ulcinj.

Nadalje, pitanja su se odnosila na stanje i aktivnosti Ministarstva kulture kada je riječ o fortifikacionim objektima u Crnoj Gori, kao i na sprečavanje daljeg otuđivanje podvodnog blaga Crne Gore, kada su u pitanju ostaci antičkih građevina, rimske i grčke amfore i ostaci srednjevjekovnih brodova.

Članove odbora je interesovalo koja nepokretna kulturna dobra u Crnoj Gori se mogu valorizovati kroz sistem javno-privatnog partnerstva i da li i u kojoj mjeri Ministarstvo koristi IPA fondove i može li se navesti neki konkretan projekat valorizacije kulturne baštine korišćenjem ove predpristupne pomoći.

Takođe od ministra kulture je zatražen odgovor koje su aktivnosti preduzete u cilju razvijanja svijesti kod građana o značaju kulturne baštine za društvo, o saradnji sa inostranim partnerima, na konkretnim projektima, u cilju očuvanja kulturne baštine, kao i kadrovska struktura u oblasti zaštite i očuvanja kulturne baštine i, na kraju,  koje su aktivnosti, u poslednje vrijeme, sprovedene kada je u pitanju zaštita sakralnih objekata u Crnoj Gori.

U odgovoru na postavljena pitanja, ministar Bogdanović je članove Odbora upoznao sa konkretnim aktivnostima Ministarstva koje se odvijaju u okviru IPA fondova, kao i fondova Kreativna Evropa i Evropa za građane. U pitanju su dva konkretna projekta koji će biti realizovani u narednoj godini: projekat MONET, gdje je Crna Gora lider u projektu sa partnerima iz Italije i Albanije; projekat HAMLET, gdje je lider Albanija a Crna Gore partner. Predstavljeni su i međunarodni tematski projekti Interreg IPA koji se tiču valorizacije kulturne baštine, među kojima je predložena zgrada starog austrijskog  zatvora u Kotoru. Od ukupnog iznosa sredstava, preko 4,3 miliona eura, 1,3 milion biće opredijeljen za rekonstrukciju i sanaciju ovog objekta, u kome će se naći prvi kreativni „hub“ u Crnoj Gori. Projekti uključuju i međunarodnu ekspertizu, kao što je, između ostalog, saradnja sa Naučno-istraživačkim savjetom Italije, koji pruža podršku ne samo u dijelu arheoloških istraživanja, već i edukacije i doedukacije kadra. Dalja misija usmjerena je na uspostavljanje integralnog upravljenja lokalitetom Duklja.

Na interesovanje poslanika vezano za očuvanje nekih pokretnih kulturnih dobara koja su bila predmet interesovanja javnosti, predstavnici Ministarstva dali su informaciju o sprovedenim aktivnostima koja će dati konkretne rezultate u narednoj godini, nakon završetka sprovođenja međuresorskih aktivnosti na njihovom rasvjetljavanju.

Ministar Bogdanović je istakao je da se u proteklom periodu  značajno promijenila svijest o bitnosti kulture, ali da je neophodno istu konstantno unapređivati.

Naveo je da je stav Ministarstva kulture, da se iz tradicionalnih sistema upravljanja kulturnim dobrima, pređe na savremene pristupe upravljanja, gdje će se kroz zaštitu i očuvanje dati namjena kulturnim dobrima, koja će biti i valorizacija ekonomskih potencijala, ali da je potrebno istu prilagoditi naučno -obrazovnoj svijesti pojedinaca i društva.

Kulturna baština je fundamentalni razvoj svakog društva i zato svake godine Ministarstvo kulture kroz program zaštite i očuvanja kulturnih dobara tretira i konzervatorska i arheološka istraživanja, primjenu konzervatorskih mjera, ali i istovremeno vodi računa o edukaciji i doedukaciji kadrova, kroz osavremenjivanje tehničko tehnoloških procesa unutar samih institucija kulture.

Podsjetio je da je preko 2000 kulturnih pokretnih i nepokretnih materijlnih dobara zaštićeno u prethodnom periodu, ali da se moraju valorizovati na pravi način.

Na kraju, ministar Bogdanović je istakao da će Ministartsvo kulture nastaviti sa jačanjem normativnog okvira, institucionalnog okvira i svih naučno tehnoloških kapaciteta koji su neophodni za funkcionisanje institucija kulture.

Sjednici su, pored članova Odbora, prisustvovali: Aleksandar Bogdanović, ministar kulture, Aleksandar Dajković, generalni direktor Direktorata za kulturnu baštinu u Ministarstvu kulture, Dražen, državni sekretar u Ministarstvu kulture i Božidar Božović, direktor Uprave za zaštitu kulturnih dobara.