Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport je danas održao tematsku sjednicu „Digitalna transformacija Crne Gore“.

Sjednici su, pored članova Odbora, prisustvovali predstavnici: Skupštine Crne Gore, Ministarstva javne uprave, Ministarstva prosvjete, Ministarstva pravde, Ministarstva ekonomije, Ministarstva zdravlja, Ministarstva saobraćaja i pomorstva, Agencije za nacionalnu bezbjednost, Kabineta predsjednika Vlade, Glavnog grada, Poreske uprave, Privredne komore Crne Gore, Pošte Crne Gore, Asocijacije menadžera Crne Gore, Čikoma d.o.o, Amplitudo d.o.o, Montex-elektronike, Saga CG, S&T Crna Gora, Digit Montenegro, Datalink, ZZI d.o.o, Deloitte d.o.o, CEO i Visola.

Uvodna izlaganja su imali: Radule Novović, predsjednik Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Skupštine Crne Gore, Branimir Gvozdenović, potpredsjednik Skupštine Crne Gore, Vladan Tabaš, direktor Čikom d.o.o, Milan Srzentić, državni sekretar Ministarstva ekonomije, Dejan Abazović, državni sekretar Ministarstva javne uprave, Stevan Ljumović, načelnik Odjeljenja za integralni zdravstveni sistem u Ministarstvu zdravlja i Nenad Novović, izvršni direktor Amplitudo d.o.o.

Predsjednik Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Radule Novović, u uvodnom izlaganju, je istakao da živimo u doba kad računari zauzimaju sve više mjesta u čovjekovoj svakodnevici. Stoga, poznavanje i korišćenje informaciono-komunikacionih tehnologija u savremenom svijetu, predstavlja jedan od osnovnih elemenata pismenosti i kulture čovjeka. Svjedoci smo da je digitalna transformacija zahvatila sve grane industrije – medicinu, naftnu industriju, telekomunikacije, finansije i mnoge druge. Neki od primjera su revolucija u svijetu prevoza – pojava Uber-a, e-knjige u izdavačkoj djelatnosti, online mediji, koji su potisnuli štampana izdanja novina, društvene mreže i e-commerce platforme, kao novi kanali marketinga i prodaje, upotreba 3D štampača u mnogim industrijama, npr. u automobilskoj i avio industriji itd. Na osnovu datih činjenica se može zaključiti da samo oni koji su svjesni potrebe da odgovore na konstantne promjene u našem okruženju i koji su spremni da prihvate promjene, imaju šansu da prežive ovu revoluciju. Digitalna revolucija zahvatila je sve aspekte društva, pojedince, kompanije i institucije, ali i države. Umrežavanje ljudi i stvari pokreće vlade, poslovna i civilna društva, ali i prijatelje i porodice. Mnoge kompanije i institucije, na različite načine, prolaze kroz sopstvenu digitalnu transformaciju i vođene novim, digitalnim korisničkim iskustvom, kao spoljnim pritiskom mijenjaju operativne modele, prilagođavaju postojeće i izgrađuju nove digitalne poslovne i tržišne mogućnosti.

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Branimir Gvozdenović se, u uvodnom izlaganju, osvrnuo na značaj teme današnje sjednice, uz konstataciju da bi Skupština Crne Gore trebalo da usvoji zaključke, koje će proslijediti ostalim učesnicima današnje sjednice, kako bi zajednički pokrenuli proces digitalne transformacije i unaprijedili informatički sistem u našoj zemlji. Istakao je spremnost Skupštine Crne Gore za usvajanje najboljih zakonskih rješenja u ovoj oblasti i najavio niz sjednica na kojima će odbori sprovoditi kontrolna i konsultativna saslušanja, uz intenziviranje aktivnosti svih poslanika u smislu upućivanja poslaničkih pitanja resornim ministarstvima, koja će se odnositi na informatička rješenja i digitalnu transformaciju. Takođe, mišljenja je da je neophodno uspostaviti sinergiju u svim razvojnim granama, kao i da je taj cilj moguće postići, isključivo, jačanjem procesa digitalne transformacije. Potpredsjednik Gvozdenović je naglasio da je neophodno jačati intelektualnu elitu u ovoj oblasti, uz značajan podsticaj i podršku države, jer bez inženjerske elite, koja je spremna za informatički napredak, nema razvijenog društva. Na kraju, pozvao je sve učesnike današnje sjednice, kako predstavnike ministarstava, tako i predstavnike informaciono komunikacionih kompanija, da budu otvoreni za podnošenje konkretnih inicijativa i eventualnih predloga za unapređenje zakonskih rješenja iz predmetne oblasti, prema Skupštini Crne Gore.

Vladan Tabaš, direktor kompanije Čikom d.o.o. je, u uvodnom izlaganju, istakao da, tek, posljednjih pedeset godina počinjemo da koristimo glavni resurs, a to je informacija, koja predstavlja generator digitalne transformacije. Podsjetio je na istoriju i na sami početak procesa digitalne transformacije čovječanstva, odnosno na pojavu prvih računara, što je označilo prelazak na kvantni nivo-industrija 4.0. Istakao je da je digitalna transformacija dugotrajni, u suštini, evolutivni proces izmjene ustaljenog načina života i poslovanja primjenom digitalnih tehnologija, prije svega primjenom softvera i novih tehnoloških rješenja baziranih na internet servisima i modernim informatičkim tehnologijama. Digitalna transformacija je nesumnjiv trend u svijetu. Ona je jednako primjenjiva kako u ekonomski visoko razvijenim zemljama, tako i u onima koje odlikuje niži ili nizak nivo ekonomske razvijenosti. Naglasio je da ne može da prevaziđe ekonomski i društveni jaz, ali njena primjena može ubrzati njegovo smanjenje. Istakao je da Crna Gora mora „uskočiti“ u posljednji voz digitalne transformacije naglasivši četiri elementa digitalne transformacije. Prvi je telekomunikaciona i informatička infrastruktura u zemlji, kojom su privrednici zadovoljni, ali, smatra da bi njena dostupnost mogla biti bolja, odnosno cijene usluga zakupa niže. Na tome se, smatra, mora poraditi da bi se mogli koristiti digitalni servisi. Drugi element je razvoj elektronskih servisa državne i lokalne uprave, banaka, turističkih i drugih organizacija, gdje smatra da smo na početku. Kao pozitivan primjer navodi portal eUprave sa velikim brojem servisa, čiji se nivo može dodatno unaprijediti. Pravna legislativa je treći element digitalne transformacije, a četvrti su ljudski resursi, odnosno njihov intenzivni razvoj putem edukacija. Smatra da će razvoj IT sektora u Crnoj Gori dati impuls procesu digitalne transformacije. Osvrnuo se na informattičku pismenost, kao i na obrazovni sistem u Crnoj Gori. Istakao je da je potrebno izvršiti rebalans, koji će imati za cilj stvaranje dinamičnijeg obrazovnog sistema, s obzirom na činjenicu da se u obrazovnom sistemu nedovoljno izučavaju predmeti iz oblasti informatike. Na kraju je zaključio da u Crnoj Gori postoji informatički kadar, ali da je neophodno dodatno raditi na unapređenju nivoa stručnosti.

Milan Srzentić, državni sekretar u Ministarstvu ekonomije je u svom izlaganju istakao da identično, kao i prethodni uvodničar, gleda na pitanje na kojim stubovima treba digitalno društvo da počiva, kao i da se njihovim razvojem razvija digitalno društvo. On je upoznao prisutne sa trenutnom situacijom u pogledu razvoja elektronske komunikacione infrastrukture i elektronskih komunikacionih mreža u Crnoj Gori i osvrnuo se na aktivnosti koje su u Ministarstvu ekonomije kroz realizaciju Strategije informacionog društva pokrenuli i intenzivirali ove godine. Istakao je, da  je Crna Gora  uskladila svoj zakonodavni okvir sa evropskim, kao i da u Poglavlju 10 – Informatičko društvo i mediji  nema otvorenih pitanja kod završnih mjerila koja se tiču komunikacija. Istakao je da je Strategija usklađena u potpunosti sa ciljevima Evropske digitalne agende 2020, što je investitorima omogućilo stabilan investicioni ambijent, a građanima mogućnost izbora operatora i kvalitetnih usluga. Upoznao je prisutne  da u Crnoj Gori aktivnu pretplatu na neki širokopojasni internet priključak ima 79% domaćinstava, a tehničku mogućnost da koristi usluge ima 90% domaćinstava. Takođe je informisao prisutne da, kada je riječ o  mrežama nove generacije u Crnoj Gori, krajem 2018. godine, polovina aktivnih korisnika koristi najnovije  mreže koje su zastupljene u svijetu. Primjer napretka u Crnoj Gori  se ogleda u tome što su optičke mreže, u 2016. godini, bile zastupljene samo sa 3,6 %, dok, danas, polovina korisnika koristi optičke mreže. Istakao je da će Vlada, do kraja godine, donijeti zakonsko rješenje o smanjenu troškova postavljanja elektronsko komunikacionih mreža.

Dejan Abazović, državni sekretar u Ministarstvu javne uprave, se u uvodnoj riječi, osvrnuo na istoriju razvoja informacionog društva. Istakao je da je glavni nedostatak, a istovremeno treba da bude i fokus procesa digitalne transformacije - zadovoljni korisnik, odnosno građanin, koji odražava i zadovoljnu privredu, kao i da tome treba posvetiti svu pažnju. Ukazao je da je potrebno raditi na unapređenju promocije sa ciljem razvoja digitalnog društva. Istakao je da je neophodno krenuti sa mijenjanjem normativnih rješenja i unapređenjem aplikativnih i sistemskih servisa koji pružaju određene usluge građanima. Osvrnuo se na Zakon o elektronskoj upravi, Zakon o elektronskoj identifikaciji, Zakon o elektronskom potpisu, Zakon o javno-privatnim partnerstvima, Zakon o PDV-u i Zakon administrativnim taksama, naglasivši da je potrebno raditi na poboljšanju zakonskih rješenja koja se odnose na proizvodnju usluga. Ukazao je da je u pripremnoj fazi izrada jedinstvenog identifikacionog dokumenta, kojim će građani moći da realizuju mnoge usluge, naglasivši da JMB nije moguće javno koristiti, te će se stoga uvesti jedinstveni identifikacioni broj.

Istakao je da je digitalna transformacija proces kojim se mora upravljati i ukazao na neophodnost promjena. Na kraju je zaključio da je potrebno raditi na novom konceptu koji će se prilagoditi novom vremenu, a sve u cilju postizanja zadovoljstva kod korisnika - građana Crne Gore.

Stevan Ljumović, načelnik Odjeljenja za integralni zdravstveni sistem u Ministarstvu zdravlja,  složio se sa prethodnicima i istakao da digitalna transformacija predstavlja multidisciplinarni proces. Istakao je da je neophodno sprovesti niz transformacija i promjena u oblasti zakonodavstva da bi se sprovela digitalna transformacija, kao i da je digitalna transformacija, u suštini, kulturološki fenomen. U svom izlaganju osvrnuo se na resurse koje država ima i istakao da Crna Gora ima znanje i mlade, ali da ih u dovoljnoj mjeri ne koristi. Istako je da u Crnoj Gori postoji niz zakona koji se primjenjuju u nedovoljnoj mjeri i pomenuo, kao primjer, Zakon o elektronskoj identifikaciji i Zakon o elektronskom dokumentu. Ukazao je na imperativ primjene zakona u praksi. Govorio je o značaju kontrole građana nad svojim podacima i pristupa istim. Takođe je ukazao na činjenicu da su, danas, mnogi servisi građanima dostupni,  ali ih oni ne koriste, jer nijesu promovisani, tako da građani nijesu u dovoljnoj mjeri upoznati sa njihovom upotrebom.

Nenad Novović, direktor kompanije Amplitudo d.o.o, osvrnuo se na konkretne primjere i izazove sa kojima se danas susrijećemo u procesu digitalne transformacije. Istakao je da obrazovni sistem nije u potpunosti prilagođen modernim tehnologijama. Naglasio je značaj edukacija iz predmetne oblasti i podsjetio na saradnju, koju kompanija koju predstavlja ima sa univerzitetima iz oblasti informacionih tehnologija, vjerujući da je to način na koji se može spriječiti  ključni problem u Crnoj Gori, a to je odliv talenata. Istakao je da se kroz pomenutu saradnju studentima približava ono što nijesu u prilici da čuju na predavanjima. Na kraju je zaključio da je potrebno ulagati u inovacije i kadrove, i podsjetio na jedan od projekata, koji je se realizuje u saradnji sa Ministarstvom nauke, a to je kreiranje ekosistema za inovativne start-apove.

Na sjednici su o predmetnoj temi govorili: članovi Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Aleksandra Vuković i Andrija Popović, direktorica Sektora za strategiju i rizik u M:telu Aleksandra Radojević, direktor „Finance plus“ i član Odbora za digitalnu transformaciju Asocijacije menadžera Crne Gore Dražen Raičković, direktor Montex-elektonika Aleksandar Radulović, tehnički direktor Čikom d.o.o. Dragoslav Kenjić i načelnik ICT sektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost Dejan Tomović.

Nakon diskusije, predsjednik Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Radule Novović je najavio usvajanje zaključaka sa današnje tematske sjednice, koji će se, između ostalog, odnositi na: spremnost Skupštine Crne Gore da podrži najnovija zakonska rješenja iz predmetne oblasti; održavanje kontrolnih i konsultativnih saslušanja predstavnika pojedinih resora sa ciljem dobijanja informacija o načinu implementacije informaciono-komunikacionih tehnologija u radu, kao i preuzimanje obaveze Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu  i sport u davanju punog doprinosa promociji informacionog društva.