Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje je današnju, 56. sjednicu, posvetio obilježavanju Svjetskog dana borbe protiv dijabetesa.
Pored članova Odbora, sjednici su prisustvovali: generalna direktorica Direktorata za zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja dr Mevlida Gusinjac, direktor Interne klinike Kliničkog centra Crne Gore dr Sreten Kavarić, dr Milica Stanišić i dr Dragan Likić iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore.
Svjetski dan borbe protiv dijabetesa obilježava se 14. novembra u preko 160 zemalja širom svijeta među kojima je i Crna Gora. U kalendar javnog zdravlja uvele su ga Međunarodna dijabetička federacija i Svjetska zdravstvena organizacija, kao odgovor na rastuću pojavu šećerne bolesti širom svijeta. Milioni ljudi, uključujući djecu i odrasle pogođene ovom bolešću, zdravstvene stručnjake i zdravstvene autoritete kao i medije, okupljaju se kako bi podigli svijest o šećernoj bolesti.
Dr Suad Numanović, predsjednik Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje rekao je da je dijabetes najučestalija bolest žlijezda sa unutrašnjim lučenjem koja je glavni uzročnik sljepila, amputacije ekstremiteta, hronične bubrežne insuficijencije, bolesti srca i krvnih sudova. Smatra se da oko 150 miliona ljudi u svijetu boluje od ove bolesti, dok je učestalost dijabetesa u Crnoj Gori 12%, sa tendencijom rasta po stopi od 10%, za period u narednih 5 godina. Ukupan broj dijabetičara u Crnoj Gori kreće se između 50 i 60 hiljada, od čega oko 20 hiljada njih i ne zna za oboljenje. Pravilna ishrana, dozirana fizička aktivnost, kontrola stresa, život bez duvanskog dima i alkohola i poznavanje istorije obolijevanja u porodici predstavljaju osnovne preduslove prevencije ove bolesti. Imajući u vidu navedeno, neophodno je raditi na podizanju svijesti stanovništva, kroz zdravstveno vaspitanje i edukaciju o rizicima i prevenciji. Ta kampanja treba da se sprovodi na svim nivoima i od strane svih aktera, počev od škole i ostalih vaspitnih organizacija, do zdravstvenih institucija, 365 dana u godini, sa posebnom ulogom medija i sredstava javnog informisanja, zaključio je Numanović.
Kroz diskusiju na sjednici zaključeno je da javnost mora biti svjesna potrebe za ranim prepoznavanjem dijabetesa i kako ga spriječiti. U tom smislu ohrabruje činjenica da se primjenom preventivnih intervencija, dobrom kontrolom bolesti i unapređenjem kvaliteta zdravstvene zaštite, obolijevanje i umiranje od dijabetesa može smanjiti.
