Sjednici su, pored članova Odbora prisustvovali: Ibrahim Smailović, generalni direktor Direktorata za građansko zakonodavstvo i nadzor u Ministarstvu pravde, Goran Kuševija, generalni direktor Direktorata za socijalno staranje i dječiju zaštitu, Vesna Cimbaljević, samostalna savjetnica u Ministarstvu rada i socijalnog staranja, Milanka Baković, generalna direktorica Direktorata za građanska stanja i lične isprave, Marina Vujačić, izvršna direktorica NVO ,,Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore“, Milenko Vojičić, iz NVO ,,Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore“.
Na osnovu člana 55 Poslovnika Skupštine Crne Gore, sjednici su prisustvovale i poslanice Jovanka Laličic i Anka Vukićević.
Predsjednik Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje dr Suad Numanović, je u uvodnom izlaganju, kazao da je cilj rasprave doprinos sveukpnom sagledavanju oduzimanja i vraćanja poslovne sposobnosti i podsjetio da se današnja sjednica Odbora održava u susret 3. decembru, Međunarodnom danu osoba sa invaliditetom i da, i na ovaj način, Odbor daje doprinos njegovom obilježavanju.
Dr Suad Numanović je podsjetio da je oduzimanje i vraćanje poslovne sposobnosti, regulisano Porodičnim zakonom i Zakonom o vanparničnom postupku. Istakao je da je Crna Gora potpisala i Konvenciju o pravima osoba sa invaliditetom i Opcioni protokol o pravima osoba sa invaliditetom 2009. godine. Takođe, podsjetio je i da je Ustavom Crne Gore, država obezbijedila da i osobe sa invaliditetom imaju ravnopravnu osnovu i da budu priznate pred zakonom, kao i druga lica. Ukazao je i na značaj poslovne sposobnosti kao pravnog koncepta i, s tim u vezi, istakao da poslovna sposobnost predstavlja svojstvo osobe da svojom vlastitom aktivnošću, odnosno izražavanjem volje, stiče prava i obaveze. Dakle, ona je preduslov za ostvarivanje svih ličnih prava. Predsjednik Odbora je podsjetio i da je Skupština Crne Gore na Drugoj sjednici Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja, koja je održana 22. novembra 2019. godine, usvojila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vanparničnom postupku, kojim je utemeljeno obezbjeđivanje dodatnih procesnih garancija za zaštitu prava i interesa lica prema kojima je pokrenut postupak za oduzimanje poslovne sposobnosti.
Ibrahim Smailović, generalni direktor Direktorata za građansko zakonodavstvo i nadzor u Ministarstvu pravde, informisao je prisutne o svim aktivnostima koje je Ministarstvo pravde preduzelo u cilju unapređenja prava osoba sa invaliditetom. Smailović je podsjetio na normativne akte kojima su garantovana prava osobama sa invaliditetom. Takođe, ukazao je na značajne novine koje sadrži Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vanparničnom postupku, kojima su obezbijeđene dodatne procesne garancije za lica prema kojima je pokrenut postupak za oduzimanje poslovne sposobnosti. Naglasio je značaj saradnje koju, kroz različite oblike, ostvaruju Ministarstvo pravde i udruženja koja se bave zaštitom lica sa invaliditetom.
Goran Kuševija, generalni direktor Direktorata za socijalno staranje i dječiju zaštitu u Ministarstvu rada i socijalnog staranja, kazao je da su uslovi za lišenje poslovne sposobnosti, kao i uloga centara za socijalni rad, propisani Porodičnim zakonom, kao i da je uloga organa starateljstva, veoma značajna i višestruka u postupku oduzimanja poslovne sposobnosti. Kuševija je rekao da je, shodno zakonu i Strategiji sistema razvoja socijalne i dječije zaštite, kao posebna mjera, predviđeno da su centri za socijalni rad u obavezi da pokrenu postupak preispitivanja oduzete poslovne sposobnosti. Govoreći o iskustvima preispitivanja oduzete poslovne sposobnosti, Kuševija je naveo primjer ,,Komanskog mosta“, i iznio podatak da je, u toj ustanovi, pokrenuto 115 postupaka za preispitivanje poslovne sposobnosti, a da je Sud za jednog korisnika vratio poslovnu sposobnost. Kuševija je naglasio da Ministarstvo rada i socijalnog staranja koordinira izradom Akcionog plana za realizaciju preporuka Komiteta Ujedinjenih nacija za prava osoba sa invaliditetom i da će se posebno posvetiti preporuci, koja se odnosi na lišenje poslovne sposobnosti.
Milanka Baković, generalna direktorica Direktorata za građanska stanja i lične isprave u Ministarstvu unutrašnjih poslova, kazala je da se oduzimanje potpune poslovne sposobnosti, kao i stavljanje lica pod starateljstvo, evidentira u Centralnom registru stanovništva, odnosno Matičnom registru rođenih, shodno rješenju nadležnog suda, odnosno organa starateljstva. Baković je saopštila statističke podatke, da je u Centralnom registru stanovništva evidentirano da je, 858 lica potpuno lišeno poslovne sposobnosti, kao i da su 1033 lica stavljena pod starateljstvo.
Marina Vujačić, izvršna direktorica NVO ,,Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore“, zahvalila se Odboru na inicijativi, posebno zbog činjenice što je tema oduzimanje i vraćanje poslovne sposobnosti, u vrhu tema koje se tiču prava osoba sa invaliditetom, kao i pitanje deinstitunacionalizacije. Vujačić je podsjetila na važeće zakonodavstvo kojim je regulisana ova oblast, i ukazala je na brojne, životne probleme sa kojima se suočavaju lica sa invaliditetom, od onog momenta kada im je oduzeta poslovna sposobnost, i potpuna i djelimična. Iskazala je uvjerenje da će, kada počne da se primjenjuje Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vanparničnom postupku, biti bolje regulisana ova pitanja.
Milenko Vojičić, iz NVO ,,Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore“, govorio je o posljedicama za lica, kojima je potpuno i djelimično, oduzeta poslovna sposobnost.
Doc.dr Draginja Vuksanović Stanković, članica Odbora, ukazala je na značaj i ozbiljnost tematike lišenja i vraćanja poslovne sposobnosti. Poslanica Vuksanović Stanković smatra da, osobe sa invaliditetom, ne treba da budu predmet potpunog, kao ni djelimičnog oduzimanja poslovne sposobnosti. Ocijenila je da se izmjenama i dopunama Zakona o vanparničnom postupku to pitanje trebalo još preciznije regulisati.
Maja Bakrač, članica Odbora, ocijenila je da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o vanparničnom postupku, unaprijeđeno postojeće zakonsko rješenje, kojim je regulisana oblast oduzimanja i vraćanja poslovne sposobnosti. Poslanica Bakrač je postavila pitanje kada se očekuje izrada Akcionog plana za realizaciju preporuka Komiteta Ujedinjenih nacija za prava osoba sa invaliditetom. Pitala je da li će predstavnici zaduženih resora imati pristup elektronskoj bazi podataka, kako bi izvještavali o realizovanim aktivnostima iz svoje nadležnosti. Naglašavajući važnost vođenja evidencije, poslanica je bila zainteresovana da li je evidencija Ministarstva unutrašnjih poslova dostupna Ministarstvu rada i socijalnog staranja, i kako se vrši komunikacija u tom dijelu.
Nada Nenezić, članica Odbora, dala je podršku predstavnicima NVO ,,Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore“, i poručila da nastave da se bore za unapređenje prava osoba sa invaliditetom.
Poslanica Jovanka Laličić, naglasila je važnost saradnje sa civilnim sektorom i osvrnula se na period do usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vanparničnom postupku, kada je Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu sarađivao sa predstavnicima NVO ,,Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore“, vezano za ovu problematiku. Poslanica Laličić je kazala da je, nakon intervencije NVO ,,Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore“, ovaj zakon dobio na kvalitetu. Naglasila je da je Zakon o vanparničnom postupku procesni zakon, koji tretira problematiku oduzimannja poslovne sposobnosti i istakla je da je oduzimanje poslovne sposobnosti, veoma osjetljiv institut, koji zahtijeva multidisciplinarni pristup. Smatra da je značajno voditi registar na jednom mjestu i da on treba da bude dostupan svim akterima u ovom složenom procesu.
Zaključujući sjednicu, predsjednik Odbora dr Suad Numanović, dodao je da, zakonsku regulativu koja se odnosi na oblast oduzimanja i vraćanja poslobne sposobnosti, treba i dalje unapređivati. U tom cilju, Odbor je dao podršku daljem dijalogu civilnog sektora i nadležnih institucija.
