četvrtak, 13 februar 2020 16:49

Održana Druga zajednička sjednica Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje i Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport

Predstavljeno istraživanje višestrukih pokazatelja MICS 2018

Na Drugoj zajedničkoj sjednici Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje i Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport je predstavljeno Istraživanje višestrukih pokazatelja MICS 2018, iz oblasti zdravstva, rada i socijalnog staranja (indikatori koji se odnose na: HIV i seksualno ponašanje, ishranu novorođenčadi i male djece i stavove prema vakcinaciji), kao i iz oblasti prosvjete, nauke, kulture i sporta (indikatori koji se odnose na: nejednakosti u obrazovanju u ranom djetinjstvu i učešće u organizovanim oblicima učenja, uključenost roditelja i rani razvoj djeteta), koje je sprovela Uprava za statistiku Crne Gore, uz tehničku pomoć UNICEF-a i finansijsku podršku Vlade Crne Gore, UNICEF-a i UNHCR-a.         

Istraživanje su predstavili dr Senad Begić, pomoćnik direktora za medicinska i javnozdravstvena pitanja Instituta za javno zdravlje i mr Vuk Čađenović pomoćnik direktorice Uprave za statistiku.

Pored članova dva odbora, sjednici su prisustvovali: Mevlida Gusinjac, generalna direktorica Direktorata za zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja, Vukica Jelić, državna sekretarka Ministarstva rada i socijalnog staranja, Arijana Nikolić Vučinić, generalna direktorica Direktorata za predškolsko, osnovno i inkluzivno obrazovanje i vaspitanje u Ministarstvu prosvjete, Helena Đurović iz Sektora za informaciono komunikacione tehnologije u Ministarstvu prosvjete, Jovana Vujošević iz Direktorata za sport u Ministarstvu sporta i mladih i Snežana Ivanović iz Direktorata za mlade u Ministarstvu sporta i mladih, doc.dr Nebojša Kavarić, direktor Doma zdravlja Podgorica, Snežana Mijušković, zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Dina Knežević, savjetnica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Rešad Sijarić, direktor Zavoda za školstvo Crne Gore, Slavica Luburić, direktorica Javne predškolske ustanove „Ljubica Popović“, Vuk Stanišić, direktor Javne predškolske ustanove „Đina Vrbica“, Mikaela Bauer, zamjenica šefa Predstavništva UNICEF-a za Crnu Goru, Ivana Ceković, koordinatorka obrazovnog programa u UNICEF-u za Crnu Goru, Mišo Pejković, izvršni direktor nevladine organizacije „CAZAS“ i Jovan Dašić, savjetnik za javno zdravlje u nevladinoj organizaciji „Juventas“.

U uvodnom izlaganju predsjednik Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje dr Suad Numanović je naveo da je Istraživanje višestrukih pokazatelja – MICS međunarodni program istraživanja domaćinstava razvijen od strane UNICEF-a, koji obezbjeđuje podatke koji se odnose na položaj djece i žena, kao i ključne indikatore koji prate razvoj zemlje prema Milenijumskim ciljevima razvoja, evropskim integracijama i drugim nacionalnim i međunarodnim strategijama. Istakao je da će se rezultati, dobijeni iz istraživanja, koristiti za procjenu napretka Crne Gore u postizanju Ciljeva održivog razvoja i relevantne nacionalne strategije, kao i napretka zemlje u sprovođenju Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima djeteta. Naglasio je da je Crna Gora prva na Balkanu sprovela novi krug međunarodnog istraživanja MICS, u okviru kojeg je anketirano ukupno 3.826 domaćinstava u Crnoj Gori i dodatnih 854 domaćinstva u romskim naseljima. U daljem izlaganju je naveo da ključni nalazi MICS istraživanja pokazuju da je u određenim oblastima ostvaren napredak u odnosu na prethodno istraživanje, koje je sprovedeno 2013. godine.

Podsjetio je da je Skupština Crne Gore, kroz svoju zakonodavnu nadležnost, dala doprinos u borbi protiv HIV infekcije usvajanjem Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, kao i da Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje, kroz svoju nadležnost, daje doprinos u borbi protiv HIV infekcije održavanjem tematskih sjednica povodom 1. decembra - Svjetskog dana borbe protiv HIV/AIDS-a.

Predsjednik Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Radule Novović, u uvodnom izlaganju, istakao je da su naša djeca – naša budućnost pa, samim tim, ulaganje u obrazovni sistem predstavlja najbolju investiciju u generacije koje dolaze, jer ništa tako direktno ne određuje budućnost jedne zemlje kao znanja i vrijednosti koje mladi ljudi stiču i prihvataju kroz sistem obrazovanja.

Nova rješenja, usvojena kroz set od osam zakona iz oblasti obrazovanja i vaspitanja, usmjerena su ka unapređenju kvaliteta obrazovanja, od predškolskog do visokog. Međutim, prepoznavanje postizanja pozitivnih rezultata u obrazovnom sistemu zahtijeva vrijeme, te je zajednička sjednica dva skupštinska odbora, ujedno i prilika da se upoznamo sa određenim rezultatima istraživanja, konkretno – preko indikatora koji se odnose na obrazovanje i rani razvoj djeteta.

U daljem izlaganju, osvrnuo se na zakonodavni okvir kojim se reguliše oblast obrazovanja, posebno ističući jedan od osam ciljeva obrazovanja i vaspitanja, koji se odnosi na obezbjeđenje jednakih mogućnosti za svestrani razvoj pojedinca, bez obzira na pol, životno doba, invaliditet, socijalno i kulturno porijeklo, nacionalnu i vjersku pripadnost i tjelesnu i psihičku konstituciju. U ovom dijelu, za razvoj djeteta je posebno važno predškolsko vaspitanje i obrazovanje, pa su ohrabrujući rezultati da obuhvat djece u predškolskim  ustanovama raste. Cijeneći da boravak u vrtiću pogoduje ranom učenju, djeca s posebnim obrazovnim potrebama, takođe, sve se više uključuju u predškolske ustanove. U skladu sa predmetnim zakonom, cilj vaspitanja i obrazovanja djece sa posebnim obrazovnim potrebama, između ostalog, jeste obezbjeđivanje jednakih mogućnosti vaspitanja i obrazovanja za svu djecu. Poslanik Novović se osvrnuo i na osjetljive grupe u obrazovanju, koje, osim socijalno ugroženih učenika, čine i djeca koja imaju potrebu za dodatnom obrazovnom podrškom, djeca iz određenih manjinskih zajednica, djeca iz ruralnih područja i djeca koja stanuju daleko od škole.

U završnoj riječi, naglasio je važnost edukacije, jer učenje od malih nogu pomaže u izgradnji moralnih vrijednosti i intelektualnih vještina, uz pomoć kojih će se dijete razviti u uspješnog pojedinca.

Dr Senad Begić, pomoćnik direktora za medicinska i javnozdravstvena pitanja Instituta za javno zdravlje je predstavio ključne indikatore iz oblasti zdravstva i naveo da je MICS istraživanje najveće globalno istraživanje o zdravlju porodilja, novorođenčadi i djece. Osvrnuo se na procenat mladih opšte i romske populacije uzrasta od 15-24 godine koji znaju kako se sprečava prenošenje HIV virusa, koji je u padu, u odnosu na istaživanje iz 2013. godine. Osvrnuo se na podatke iz istraživanja koji se odnose na ishranu novorođenčadi i male djece i o procentima koji pokazuju koliko je žena u prvih sat vremena po rođenju podojilo dijete (u odnosu na sjevernu, centralnu i južnu regiju Crne Gore).

Govoreći o razvoju u ranom djetinjstvu konstatovao je da se istraživanje odnosi na pristup igrama i materijalima za učenje, kao i procenat djece starosti 3–4 godine koja se nalaze na odgovarajućem stepenu razvoja u pogledu pismenosti/poznavanja brojeva, fizičkih, socijalno-emocionalnih domena i domena koji se odnose na učenje. Na kraju, predstavio je rezultate koji se odnose na stavove prema vakcinaciji, po regionima (u donosu na pol, tip naselja, starosnu grupu i nivo obrazovanja).

Mr Vuk Čađenović, pomoćnik direktorice Uprave za statistiku je predstavio ključne indikatore obrazovanja i ranog razvoja djeteta – MICS, koji čine rezultat istraživanja koje je 2018. godine sprovedeno u Crnoj Gori, u odnosu na planirani uzorak od 6.000 domaćinstva u nacionalnom uzorku. Kada je riječ o predškolskom obrazovanju, rezultati pokazuju procenat djece starosti 36–59 mjeseci koja pohađaju program obrazovanja u ranom djetinjstvu, dok su podaci koji se odnose na nejednakosti u obrazovanju u ranom djetinjstvu i učešće u organizovanim oblicima učenja iskazani kroz neto stopu pohađanja obrazovanja u ranom djetinjstvu (u odnosu na pol, tip naselja, starost i nivo obrazovanja majke). 

Nadalje, osvrnuo se na procenat djece koja pohađaju prvi razred osnovne škole, a koja su pohađala predškolsko obrazovanje u prethodnoj godini, koji, na nivou Crne Gore, iznosi 68,4%, dok je u romskim naseljima ovaj procenat niži i iznosi 45,2%.

Ostali podaci, obuhvaćeni ovim istraživanjem, odnose se na: učenje kod kuće, uključenost roditelja odnosno podršku djeci starosti 7–14 godina prilikom učenja, ranu stimulaciju i odgovornu brigu, razvoj djece, indeks ranog razvoja djeteta (ECDI) i pohađanje programa obrazovanja u ranom djetinjstvu.

U diskusiji su učestvovali članovi Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje doc. dr Draginja Vuksanović Stanković i mr Boris Mugoša, kao i mr Branka Tanasijavić, članica Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport. Takođe, u raspravi su učestvovali: Mevlida Gusinjac, generalna direktorica Direktorata za zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja, Mišo Pejković, izvršni direktor nevladine organizacije „CAZAS“, Jovan Dašić, savjetnik za javno zdravlje u nevladinoj organizaciji „Juventas“, doc.dr Nebojša Kavarić, direktor Doma zdravlja Podgorica, Arijana Nikolić Vučinić, generalna direktorica Direktorata za predškolsko, osnovno i inkluzivno obrazovanje i vaspitanje u Ministarstvu prosvjete, Mikaela Bauer, zamjenica šefa Predstavništva UNICEF-a za Crnu Goru i Snežana Mijušković, zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.

Na kraju, predsjednik Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje dr Suad Numanović i predsjednik Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport mr Radule Novović konstatovali su da će predlozi zaključaka, sa zajedničke sjednice, biti naknadno formulisani i usvojeni na nekoj od narednih sjednica dva odbora.