Međunarodnu radionicu je, u saradnji sa Hjuman traficking fondacijom iz Velike Britanije, dobrotvornom organizacijom koja je s jedne strane povezana sa Parlamentom, a sa druge strane sarađuje sa mnogobrojnim nevladinim i dobrovoljnim organizacijama u borbi protiv trgovine ljudima, organizovao Odbor za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova Narodne skupštine Republike Srbije.

Cilj Radionice je bio da unaprijedi sveobuhvatnije i djelotvornije borbe protiv trgovine ljudima, a Radionica je okupila parlamentarce iz Velike Britanije, Rumunije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije, uz učešće predstavnika Ambasade Velike Britanije, Hjumen trafiking fondacije iz Velike Btritanije, Kancelarije Ujedinjenih nacija za pitanje droge i kriminala (UNDOC), Kancelarije Savjeta Evrope u Beogradu, Medjunarodne organizacije za migracije (IOM), kao i državnih organa i institucija, Zaštitnika gradjana, Povjerenika za zaštitu ravnopravnosti, Vrhovnog kasacionog suda, Centra za zaštitu trgovine ljudima, Republičkog javnog tužilaštva, Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva pravde, Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija, Kordinacionog tijela za rodnu ravnopravnost, kao i predstavnika nevladinih organizacija, ASTRA i Atina, prepoznatljivih u svom djelovanju i doprinosu ostvarenom kroz saradnju sa institucijama.

Međunarodnu radionicu su otvorili: Meho Omerović, predsjednik Odbora za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova Narodne skupštine Republike Srbije, Nj.E. Denis Kif, ambasador Velike Britanije u Srbiji, Entoni Stin, predsjednik Hjuman trafiking fondacije i Baronesa Batler-Slos, poslanica u Domu lordova u Velikoj Britaniji.

U svojoj pozdravnoj riječi, Meho Omerovićje izrazio zahvalnost ambasadoru Denisu Kifu i Entoni Stinu koji su dali doprininos u realizaciji Medjunarodne radionice, kao i prisutnima koji su prepoznali značaj ove teme i namjeru da se doprinese u borbi svih država Zapadnog Balkana protiv ovog, po mnogima, teškog oblika »modernog ropstva« i njegovih različitih oblika, kriminogenih i teško prepoznatljivih. Izrazio je žaljenje što predstavnici Parlamenta Makedonije nijesu mogli učestvovati, iako su obećali uključenost u ovaj veoma značajni regionalni projekat.

Hjuman trafiking fondacija, je, po riječima Antoni Stina, koji je preko trideset godina parlamentarac u Velikoj Britaniji, dala veliki doprinos u borbi protiv ovo teškog oblika kriminala i po tome jedinstvena u Velikoj Britaniji. To je dobrotvorna organizacija, koja je, s jedne strane povezana sa parlamentom, a sa druge, saradjuje sa mnogobrojnim nevladinim i dobrovoljnim organizacijama u borbi protiv trgovine ljudima i to u prvim redovima. Njeni glavni zastupnici su političari iz cijelog spektra političih partija. Odigrala je ključnu ulogu u oblikovanju sadržaja Zakona protiv modernog ropstva, usvojenog 2015. godine u Velikoj Britaniji. Zakon je mogućio je da političari i donosioci odluka bolje razumiju razmjere i prirodu trgovine ljudima.

Nakon prikazivanja kratkog filma koji je uradila dobrotvorna organizacija Unchosen, uslijedile su 10- minutne prezentacije članova parlamenata o tome šta se dešava u njihovim zemljama po pitanju trgovine ljudima. Potom je Baronesa Batler-Slos govorila o primjerima dobre prakse, a o jednom takvom iskustvu iz Rumunije govorio je Angel Tilvar iz Parlamenta Rumunije. U svom izlaganju je, iznoseći podatke o djelovanju po ovom pitanju u Rumuniji, prezentovao koje korake je potrebno preduzeti kako bi se uspostavili slični modeli u drugim zemljama. Na predlog Entoni Stina iz britanske Fondacije, u Parlamentu Rumunije je osnovano tijelo- Medjuparlamentarna grupa za trgovinu ženama i djecom, koju čine ugledni parlamentarci-predsjednici domova, radnih tijela, koja vrši monitoring Nacionalne strategije i akcionih planova za njeno sprovodjenje, organizuju javna slušanja, smatrajući parlament najboljim mjestom da se izrazi pažnja za ove probleme socijalne prirode. Uključili su sve vladine organizacije i agencije, akademsku zajednicu, internacionalna iskustva, NVO-e. Sve to doprinosi poboljšanju zakonodavstva, postavljanju novih ciljeva, uspostavljanju novih instrumenata, istraživanju zakonodavstva u oblasti trgovine ljudima u Evropskoj Uniji, pregovaranju o saradnji u ovoj oblasti...

Davor Rauš, oficir za prevenciju kriminaliteta i krivično pravosudje iz Kancelarije Ujedinjenih nacija za pitanja droge i kriminala (UNDOK) je, predstavljajući rad kancelarije u Evrop, ukazao na važnost zajedničkog rada u borbi protiv trgovine ljudima, jer »moderno ropstvo« je i medjunarodno pitanje. On je skrenuo pažnju da prekogranična trgovina liči na migracione tokove i to je novo saznanje. Takodje i na povezanost konflikta i trafikinga, gdje veliki broj ljudi postaju žrtve raznih eksploatatorskih ciljeva. Najviše su žene žrtve trafikinga. Iako su to i muškarci radi radne eksploatacije. Žrtve su takodje i djeca, koja čine jednu četvrtinu žrtava. Podsjetio je da je milion ljudi prošlo Zapadni Balkan putem migracija.Važno je za Zapadni Balkan i Istočnu Evropu da se trgovina ljudima dešava u istoj zemlji ili zemljama regiona. Na globalnom nivou kao eksploatacija su utvrdjeni prisilan rad, prisilna prošnja, prinudni brakovi, prinudni rad u svrhu trafikinga. Premda zakonodavstvo ne obuhvata sve oblike eksploatacije, može se biti optimističan u vezi sa globalnom sviješću po pitanju trgovine ljudima. Ovo odjeljenje UN-a pruža tehničku pomoć, pomoć za prevenciju, izradjuju globalne baze podataka, takodje globalne politike, a od 2008. godine, kada je nastala globalna inicijativa protiv trgovine ljudima, izradili su priručnik za parlamentarce, preporučujući da se pogleda on line. Do sada su dali tehničku pomoć u više od 80 zemalja, pomoć u preko 1000 slučajeva sudske prakse (pomoć Albaniji za izradu nacionalnog zakonodavstva, čine zajednički tim u B i H, obuku u Crnoj Gori -2016.- u Budvi za žrtve u pravosudnim postupcima, pravosudnim ustanovama u regionu, prekograničnoj saradnji...). Namjera im je da pruže specijalizovanu podršku u finansijskim istragama kojim bi pratili tokove novca u trgovini ljudima.

Baronesa Batler-Slos, parlamentarka iz Doma lordova VB, nekadašnji predsjednik Vrhovnog suda je istakla da je trafiking drugi najvredniji nezakoniti biznis u svijetu u kome se okreću milijarde novca, a milioni ljudi su žrtve. To što nema mnogo identifikovanih žrtava ne znači da ih nema mnogo. U Velikoj Britaniji je identifikovan veliko broj migranata, od toga 10-13 000 žrtava trafikinga. 1300 žrtava je provelo 45 dana u sigurnim kućama i za to vrijeme im nije pružena pomoć, zbog čega nijesu zadovoljni u Velikoj Britaniji. Preporučila je saradnju izmedju zemalja porijekla i destinacije. Istakla da je njihov Zakon o modernom ropstvu veoma dobar i da je povećao broj sudskih odluka protiv počinilaca trafikinga.Predložila je takodje da se uz svu zaštitu za prava ranjivih grupa, u zakonodavstvo doda i zaštita od trgovine ljudima.

Predstavnik Parlamenta Crne Gore, dr Suad Numanović, kao član Odbora za ljudska prava i slobode koji se duži niz godina bavi ovom problematikom, u svojoj prezentaciji o dešavanjim u našoj zemlji po pitanju trgovine ljudima, predstavljajući iskustva Crne Gore u oblasti borbe protiv trgovine ljudima, poseban akcenat je stavio na uključenost Parlamenta, odnosno Odbora za ljudska prava i slobode i Vlade Crne Gore u rješavanje ovog problema, pružajući odgovore i informacije na zadata pitanja Radionice koja su se ticala broja presuda, aktivnosti policije, žrtvama i potencijalnim žrtvama trgovine ljudima, te saradnji sa nevladinim organizacijama i jačanju svijesti javnosti o ovom problemu.

Pozdravljajući inicijativu Odbora za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova Narodne skupštine Republike Srbije da nastavi sa okupljanjima radnih tijela zaduženih za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova parlamenata Zapadnog Balkana, ocijenio je da je tema Radionice izuzetno važna za sve koji se bave ljudskim pravima i slobodama i izrazio nadu se da će se nakon konstruktivne rasprave doći do kvalitetnih smjernica za dalji rad, koje će doprinijeti uspostavljanju neophodne interparlamentarne saradnje u oblasti borbe protiv trgovine ljudima.

Podsjetio je da trgovina ljudima predstavlja jedan od najzastupljenijih oblika organizovanog kriminala, koji je poslednjih decenija poprimio alarmantne razmjere.

Po ocjeni relevantnih međunarodnih subjekata i statističkim podacima o procesuiranim slučajevima trgovine ljudima, Crna Gora je primarno zemlja tranzita, manje porijekla i krajnje destinacije. Kao najčešći oblici iskorišćavanja žrtava trgovine ljudima evidentirani su seksualna i radna eksploatacija. Ono što se u poslednje vrijeme izdvaja kao oblik eksploatisanja je pitanje sklapanja prisilnih i ugovorenih-nedozvoljenih brakova, koji su karakteristični za pripadnike RE populacije, kao i izraženijeg prosjačenja tokom turističke sezone. Posebno ranjive kategorije u odnosu na trgovinu ljudima jesu predstavnici mlađe populacije, prvenstveno djeca bez roditeljskog staranja i djeca prosjaci.

Uspješna borba protiv trgovine ljudima podrazumijeva multisektorski pristup i intenzivnu saradnju, uz primjenu efikasnih mjera na planu prevencije, suzbijanja, kažnjavanja učinilaca i zaštite žrtava, uz obavezno partnerstvo sa institucijama, privrednicima, privatnim sektorom, kako na nacionalnom, tako i na regionalnom i međunarodnom planu.

U Crnoj Gori trgovinu ljudima je na nivou pojedinačnih slučajeva, što je rezultat koordinairanih aktivnosti državnih institucija na ovom polju. Crna Gora je uspostavila adekvatne mehanizme, kako na normativnom, tako i na institucionalnom planu za efikasno i odlučno suprostavljanje ovom problemu.

Svjesna izazova na ovom polju, Vlada Crne Gore je u septembru 2012. godine usvojila novu Strategiju za borbu protiv trgovine ljudima za period 2012-2018. godine. Težište Strategije je na šest osnovnih oblasti: Prevencija i edukacija; Identifikacija žrtava trgovine ljudima; Pomoć, zaštita i reintegracija žrtava; Efikasno krivično gonjenje; Međunarodna saradnja i Koordinacija i partnerstvo.

Crna Gora je do danas usvojila i u svoj zakonodavni okvir inkorporirala Konvenciju UN protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (2000) i Protokol za sprječavanje, suzbijanje i kažnjavanje trgovine ljudima, naročito žena i djece, ratifikovala Konvenciju Savjeta Evrope o borbi protiv trgovine ljudima, Konvenciju UN o pravima djeteta i oba njena Protokola

Za kriminalizaciju trgovine ljudima i procesuiranje trgovine ljudima glavni propisi su Krivični zakonik i Zakonik o krivičnom postupku.

U skladu sa preporukama GRETA-e (Grupa eksperata Savjeta Evrope za borbu protiv trgovine ljudima) izmijenjen je član 444 Krivičnog zakonika uvođenjem „ropstva i radnji sličnih ropstvu“ i „sklapanje nedozvoljenog braka“ kao dva nova oblika ekploatacije koja nastaju kao posledica djela trgovine ljudima. U skladu sa GRETA preporukom, u Zakonu o strancima definisan je period refleksije za žrtve trgovine ljudima

U Crnoj Gori u periodu od 2004. godine do 31. decembra 2016. godine registrovano je 38 žrtava trgovine ljudima i dvije potencijalne žrtve trgovine ljudima. Žrtve su bili strani državljani, osim u osam slučajeva, a njihova prosječna starost je između 17 i 45 godina. Takođe, bilo je devet maloljetnih lica, starosti od 12 do 17 godina. Žrtve trgovine ljudima su državljani: Srbije, Kosova, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Ukrajine i Bangladeša.

U periodu od 2004. do 31. decembra 2016. godine Uprava policije Crne Gore je podnijela 21 krivičnu prijavu za krivično djelo trgovina ljudima i jednu za krivično djelo trgovina djecom radi usvojenja.

U istom vremenskom periodu državni tužioci su podigli 20 optužnica protiv 59 lica za krivično djelo trgovina ljudima i protiv 6 lica za krivično djelo trgovina djecom radi usvojenja.

U radu nadležnih sudova u Crnoj Gori bilo je 17 predmeta za trgovinu ljudima i jedan predmet u vezi trgovine djecom radi usvojenja, od kojih je 18 pravosnažno riješeno. U 13 pravosnažno riješenih predmeta 34 lica je oglašeno krivim i osuđeno na zatvorsku kaznu, dok su u 5 pravosnažnih predmeta optuženi oslobođeni od optužbe.

Dr Numanović je naglasio da u poslednje dvije godine (2015. i 2016) pred nadležnim sudovima nije bilo pokrenutih postupaka za krivično djelo trgovina ljudima, niti je bilo prijava Uprave policije za ovo krivično djelo. Ocijenio je važnim da u okviru redovnih inspekcijskih kontrola i pojačanog inspekcijskog nadzora, posebno tokom turističke sezone u Crnoj Gori u 2015. i 2016. godini potencijalne žrtve trgovine ljudima nijesu identifikovane.

U cilju poboljšanja saradnje u borbi protiv trgovine ljudima u oktobru 2013. godine sve nadležne državne institucije u Crnoj Gori potpisale su sa NVO sektorom Sporazum o međusobnoj saradnji u oblasti botbe protiv trgovine ljudima. Prilikom identifikacije, žrtvi se nudi mogućnost smještaja u Vladinom Skloništu za žrtve trgovine ljudima U slučaju učestvovanja u sudskom procesu ima pravo na besplatnu pravnu pomoć. Za maloljetna lica nužno je uključivanje socijalnih radnika kao organa starateljstva. Pored osoblja u Skloništu i staratelja, za svaki slučaj pojedinačno sastaje se Koordinaciono tijelo.

Vlada Crne Gore opredjeljuje potrebna finansijska sredstva za funkcionisanje Skloništa za žrtve trgovine ljudima u Crnoj Gori. Tokom 2016. godine na finansiranje rashoda Skloništa utrošeno je u prosjeku 28.000 eura.

Kancelarija je uvela SOS liniju za žrtve trgovine ljudima, kao i za sve građane kojima su potrebne informacije o ovom fenomenu.

Među brojnim aktivnostima realizovanim na podizanju nivoa svijesti cjelokupne javnosti u odnosu na sve pojavne oblike trgovine ljudima poslanik Numanović je izdvojio samo neke realizovane u prethodnoj godini:

• Kampanja “Zaustavimo trgovinu ljudima” koja se kontinuirano sporovodila na teritoriji cijele Crne Gore tokom koje je emitovan TV spot “Stop trgovini ljudima

• Kampanja povodom obilježavanja Evropskog dana borbe protiv trgovine ljudima usmjerena na jačanje otpornosti mladih ljudi posebno ranjivih kategorija stanovništva u odnosu na trgovinu ljudima.

Povodom obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv trgovine ljudima Kancelarija za borbu protiv trgovine ljudima promovisanjem SOS linije za žrtve trgovine ljudima apelovala na domaću javnost i ranjive grupe stanovništva kako i na koji način da se zaštite od potencijalnih prijetnji u odnosu na ovaj fenomen;

• Kancelarija sprovodi kampanju za zaštitu od nasilja u porodici, prosjačenja i borbu protiv sklapanja nedozvoljenog braka, a Institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore je organizovala tematske radionice i tribine za djecu osnovno-školskog i srednje-školskog uzrasta, kao i djecu smještenu u institucijama sistema na temu poštovanja i zaštite prava djeteta, seksualne i ekonomske zloupotrebe djece i rizika trafikovanja djece na različite načine.

Realizuju se i brojni programi edukacije državnih službenika i namještenika, zdravstvenih, socijalnih, prosvetnih radnika, inspektora, nosilaca pravosudne funkcije i svih onih koji bi mogli doći u kontakt sa žrtvama trgovine ljudima.

Prepoznavši djecu kao posebno ranjivu kategoriju društva u odnosu na trgovinu ljudima, Kancelarija je realozovala projekat „Jačanje svijesti o trgovini djecom kroz obrazovni sistem“, tokom kojeg je obučen značajan broj nastavnika građanskog vaspitanja na ovu temu i izrađen Priručnik o najboljim metodama prenošenja znanja djeci o ovom problemu, koji je rezultirao uvođenjem trgovine ljudima kao nastavne teme u okviru predmeta Građansko vaspitanje.

U cilju inteziviranja bilateralne saradnje sa zemljama regiona u cilju identifikacije žrtava, Vladina kancelarija je inicirala potpisivanje Protokola. Protokol između Crne Gore i Kosova potpisan je u aprilu, a Protokol sa Albanijom u decembru 2014. godine. Decembra 2016. godine u Tirani je potpisana Deklaracija o primjeni standarnih operativnih procedura u cilju identifikacije, upućivanja, dobrovoljnog povratka i zaštite žrtava trgovine ljudima.

U planu je potpisivanje bilateralnog sporazuma o saradnji sa Republikom Srbijom i Makedonijom.

O posvećenosti Vlade Crne Gore u njenim kontinuirim aktivnostima koje se preduzimaju u borbi protiv trgovine ljudima govori i podatak od prije nekoliko dana, tačnije 5. maja 2017. godine, kada su službenici Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Vlade CG-Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije u nastavku akcije „Kolosjek“ usmjerene na otkrivanje i suzbijanje krijumčarenja ljudi nadležnom tužiocu podnijeli krivičnu prijavu protiv šest lica (pet državljana Republike Srbije i jednog državljanina Crne Gore), zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi izrvšeno na organizovan način. Sumnja se da su ovih šest lica na organizovani način izvršili krijumčarenje 60 lica, tzv. tražilaca azila koji su u najvećem broju porijeklom iz Sirije i to tako što su ih preko teritorije Crne Gore krijumčarili u Srbiju, a sve u cilju sticanja imovinske koristi.

Podsjećanja radi, akcija „Kolosjek“ je započeta 2015. godine kada je u aprilu te godine lišeno slobode i procesuirano ukupno 18 lica koja su u cilju sticanja imovinske koristi, na organizovan način izvršili krijumčarenje 138 lica, tražilaca azila, koji su u najvećem broju bili porijeklom iz Sirije, i to preko teritorije Crne Gore u Srbiju, na organizovan način.

Podsjetio je i da su u martu 2016. godine u okviru akcije „Mapa“ uhapšena dva lica zbog sumnje da su od aprila do oktobra 2015. godine, na teritoriji Crne Gore izvršili krijumčarenje 22 tražioca azila. Oni se sumnjiče da su krijumčarili ljude, preko teritorije Crne Gore u Srbiju, a 2013. godine je izvedena akcija „Ruta“ u kojoj je uhapšeno 28 osoba zbog sumnje da su počinili krivična djela u vezi sa krijumčarenjem ljudi.

Svakako da će se policijske aktivnosti na otkrivanju, suzbijanju i sprječavanju krijumčarenja ljudi nastaviti, a u tom pogledu, istakao je važnost regionalne saradnje.

Svjesni neophodnosti saradnje i u Odboru za ljudska prava i slobode Skupštine Crne Gore, preduzimaju se određene aktivnosti u ovoj oblasti.

Istakao je izuzetno dobru saradnju Odbora sa Kancelarijom za borbu protiv trgovine ljudima, kao i drugim državnim organima nadležnim za ovu oblast, kao i nevladinim organizacijama koje se bave pitanjima ljudskih prava i sloboda.

Na važnost preduzimanja mjera u ovoj oblasti članovima Odbora za ljudska prava i slobode je ukazano još na sastanku sa članovima GRETA delegacije u novembru 2011. godine, a o onom što je Crna Gora uradila na tom planu članovi Odbora su upoznati na Drugom sastanku sa članovima GRETA delegacije, u oktobru 2015. godine, nakon kojeg je uslijedio i Drugi GRETA Izvještaj o implementaciji Konvencije Savjeta Evrope za borbu protiv trgovine ljudima u Crnoj Gori u kojem su GRETA eksperti ocijenili da je postignut napredak u nizu oblasti, počev od unapređenja zakonodavnog okvira, jačanja multidisciplinarnog pristupa i saradnje sa NVO sektorom, poboljšanja položaja ranjivih grupa, kao i sveukupne aktivnosti u oblasti prevencije, tj. jačanja svijesti cjelokupne javnosti o fenomenu trgovine ljudima. Upućene su i određene preporuke čijem sprovođenju je država posvećena, a većina njih je već prepoznata i definisana kroz strateške dokumente kojim se tretiraju pitanja kako prevencije, tako krivičnog gonjenja trafikanta i zaštite žrtava trgovine ljudima u Crnoj Gori.

Odbor je u proteklom periodu posvećivao posebnu pažnju i pravima djeteta. U okviru djelovanja na zaštiti djece od svih vidova eksploatacije, posebna pažnja bila je posvećena aktivnostima na sprečavanju trgovine djecom,

Imajući u vidu ozbiljnost problema dječijeg prosjačenja, kao i posledice i rizike koje život na ulici nosi kako za pojedinca/dijete tako i za društvo u cjelini, Odbor je razmatranjem Posebnog izvještaja o dječijem prosjačenju u Crnoj Gori, koji je sačinio Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore želio da ukaže i podsjeti širu i stručnu javnost na važnost suzbijanja i rješavanja ovog problema. S obzirom da je prosjačenje jedan od najprisutnijih oblika ekonomskog iskorišćavanja djece, što predstavlja jedan od najtežih i najgrubljih oblika povrede prava djeteta, Odbor je ukazao da djecu koja žive na ulici ne treba tretirati kao prestupnike, već kao žrtve, jer su ova djeca posebno izložena trgovini ljudima i ekonomskoj i seksualnoj eksploataciji, na šta je prethodno ukazano i u preporukama UN komiteta za prava djeteta od 1. oktobra 2010. godine. Zaključeno je da prioritetna aktivnost treba da bude edukacija djece i njihovih roditelja o štetnosti ove pojave, kao i jačanje svijesti stručne i šire javnosti, a posebno djece o štetnosti prosjačenja, kako bi se zaštitili od rizika da postanu žrtve trgovine ljudima i ekonomske i socijalne eksploatacije. U tom cilju je i osmišljena i realizovana Kampanja “Naučimo ih nešto drugo!” kojoj se u novembru 2011. godine priključio i Odbor za ljudska prava i slobode.

Povodom razmatranja Posebnog izvještaja Odbor je donio Zaključke i Preporuke koje je uputio nadležnim organima izvršne vlasti: Zaključeno je da je neophodno preduzeti mjere na utvrđivanju i otkrivanju uzroka koji dovode do prosjačenja maloljetnika, kao i preventivne mjere na otkrivanja djece i porodica koje su u riziku. S obzirom da su djeca iz romske populacije, označena kao posebno rizična grupa, zaključeno je da je potrebno osnažiti napore na integraciji ove djece u školski sistem, u čemu je u međuvremenu ostvaren značajan napredak.

Takođe, Odbor je razmotrio Izvještaj o seksualnom iskorišćavanju djece u Crnoj Gori koji je Odboru dostavio Zaštitnik i ocijenio da su djeca žrtve seksualnog iskorišćavanja u velikom riziku da postanu i žrtve trgovine ljudima.

Imajući u vidu da je seksualno iskorišćavanje djece u određenoj mjeri zastupljeno u crnogorskom društvu, kao i težinu posljedica koju ova pojava nosi sa sobom, a u cilju efikasnog suzbijanja ovog problema, Odbor je podržao Preporuke Zaštitnika upućene nadležnim državnim organima. Nadležni organi sprovode mjere u cilju podizanja svijesti javnosti o posljedicama seksualnog iskorišćavanja djece, kao i važnosti prijavljivanja ovih djela, a ujedno edukuju djecu o svim aspektima ove pojave.

Poslanik Numanović je takodje podsjetio da je na Drugom regionalnom sastanku parlamentarnih radnih tijela nadležnih za ljudska prava i prava djeteta sa ombudsmanima za djecu zemalja regiona, održanom u Danilovgradu, zaključeno da je nužno ostvariti tijesnu i efikasnu saradnju država regiona u zaštiti djece od eksploatacije, posebno imajući u vidu česte migracije „djece ulice“ u regionu, kao i da je neophodno nastaviti intenzivne aktivnosti ombudsmana na praćenju ostvarivanja i zaštiti prava djece koja su izložena nasilju, zlostavljanju, zanemarivanju i eksploataciji.

Naglasio je da je Odbor za ljudska prava i slobode u svom radu posebnu pažnju posvetio i položaju Roma i Egipćana u Crnoj Gori, između ostalog, kroz razmatranje Izvještaja i Informacijama o implementaciji Strategije za poboljšanje položaja Roma i Egipćana u Crnoj Gori 2012-2016.godina sa Akcionim planovima. U kontekstu trgovine ljudima, neophodno je istaći da rani i prisilni brakovi maloljetnika romske populacije, u skladu sa njihovim običajnim pravom, kao posljedicu mogu imati razne vrste nasilja i trafiking romskim djevojčicama. U cilju podizanja svijesti u ovoj oblasti, sprovedene su brojne informativno-edukativne radionice, kao i individualni razgovori sa djecom romske populacije, a u okviru istog projekta izrađena je i publikacija „Stop trgovini djecom“.

Podsjetio je da je Odbor za ljudska prava i slobode takodje razmotrio Informaciju o realizaciji Strategije za borbu protiv trgovine ljudima za period 2012-2018 sa Akcionim planom za 2012-2013. godinu u fokusu Preporuka GRETA-e, u vezi sa implementacijom Konvencije Savjeta Evrope za borbu protiv trgovine ljudima. Na osnovu podataka saopštenih na sjednici, ocijenjeno je da trgovina ljudima u Crnoj Gori nema karakter pojave, već se javljaju samo pojedinačni slučajevi. Zaključeno je da je Crna Gora uglavnom zemlja tranzita, a u manjem obimu zemlja porijekla i krajnje destinacije žrtava trgovine ljudima.

Sve navedeno, istakao je poslanik Numanović, potvrđuje da Crna Gora izražava punu posvećenost aktivnostima na sprečavanju i suzbijanju trgovine ljudima, zaštiti ljudskih prava žrtava trgovine ljudima, osmišljavanju sveobuhvatnog okvira za pružanje zaštite i pomoći žrtvama i svjedocima, kao i obezbjeđivanju efikasne istrage i krivičnog gonjenja i unapređenju saradnje u ovoj oblasti, zaključio je svoje izlaganje poslanik Numanović.

Na samom kraju Radionice predložene su aktivnosti koje je potrebno preduzeti kako bi se članovi parlamenata angažovali na uspostavljanju interparlamentarne saradnje uspostavljanjem tijela ili mreže radi efikasnijeg djelovanja u borbi protiv trgovine ljudima za region Zapadnog Balkana, a o čemu će biti naknadno informisani dostavljanjem zaključaka sa Medjunarodne radionice.