Zadovoljstvo mi je što sam u prilici da vam se danas obratim povodom jedne važne teme, kao  i da podržim rad Odbora za ljudska prava i slobode koji u kontinuitetu organizuje tematske sjednice i događaje koji se odnose na zaštitu i unaprjeđenje ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori.

Zahvaljujem i Savjetu Evrope na stalnoj podršci i partnerskoj saradnji sa Skupštinom Crne Gore u nizu oblasti od interesa za naše društvo.

Crna Gora je u periodu od obnove državnosti uredila svoj zakonodavni okvir i ratifikovala niz međunarodnih dokumenata koji se odnose na zaštitu ljudskih prava. Na taj način smo se -  pored suštinskog rada na promociji građanskih vrijednosti svoje zemlje - i formalno u skladu sa međunarodnom praksom, obavezali da štitimo i promovišemo ljudska prava svih građanki i građana Crne Gore bez obzira na njihovu rasnu, vjersku, nacionalnu pripadnost, pol ili seksualnu orijentaciju.  Uvjeren sam da smo i u pogledu promocije i zaštite prava LGBTIQ osoba učinili da se danas naši sugrađani i sugrađanke osjećaju sigurnijim. Usvojena su važna strateška dokumenta, više opština je usvojilo lokalne akcione planove, a na simboličkom nivou značajan napredak je pokazan održavanjem osam Parada ponosa. 

Kruna svih navedenih aktivnosti je trebalo u ovom domu prošle godine, da bude usvajanje Zakona o životnom partnerstvu osoba istog pola.

Predlogom zakona predviđeno je pružanje seta prava koja su na raspolaganju i heteroseksualnoj populaciji – pravo na zdravstvenu zaštitu preko partnera koji je u radnom odnosu, pravo na socijalnu zaštitu osoba koje su u stanju socijalne potrebe, pravo na zajedničku i posebnu imovinu. Jasno je da govorimo o stvarima koje su dio realnog života svih pa i naših sugrađanki i sugrađana drugačije seksualne orijentacije. Uprkos različitim tumačenjima, nesporna činjenica je da suštinu ovog Zakona čini zaštita osnovnih ljudskih prava.

Do usvajanja Zakona prošle godine, nažalost, nije došlo. Ja bih mogao da vam objašnjavam pojedinačno razloge zašto neko od poslanika nije želio da glasa za taj Zakon. Namjerno neću to da uradim, vjerujem da svako od vas to precizno zna.  Želim samo da ovdje ponovim ono što sam tada kao predsjednik Skupštine, ali i kao predsjednik Socijaldemokrata rekao da moja partija nikada neće kalkulisati sa osnovnim ljudskim pravima građanki i građana Crne Gore. Vjerujem da to treba da bude opredjeljenje svih partija koje drže do vrijednosti evropske, građanske, sekularne, antifašističke Crne Gore. A to je ona država u kojoj svako ko poštuje zakon može da živi ravnopravno, dostojanstveno i bezbjedno.

Pomenuti Zakon o životnom partnerstvu osoba istog pola ponovo će se naći na dnevnom redu i očekujem od političkih subjekata da glasanjem u Skupštini bez kalkulacija pokažu odgovornost u obezbjeđivanju poštovanja ljudskih prava i sloboda.

Građanska Crna Gora je kroz svoju istoriju sazrijevala i evoluirala. Na svom istinski emancipatorskom putu, prihvatala je mnoge realnosti sa kojima su određeni segmenti društva odbijali da se suoče. I u ovoj oblasti država će ispuniti svoj zadatak da u mjeri mogućeg nedvosmisleno demonstrira spremnost da njeni građani i građanke mogu na zakonit način neometano da ostvaruju svoja prava.

Na tom putu, osim donosilaca odluka u institucijama i građana pojedinačno, svoj doprinos daju i različite organizacije. Želio bih da akcentujem angažovanje u promociji i zaštiti ljudskih prava LGBTIQ osoba nevladinih organizacija Kvir Montenegro, LGBT Forum Progresa i ostalih. Sa predstavnicima Kvir Montenegra tokom posjete Drop in centru prošle godine razgovarao sam o važnosti saradnje institucija sa civilnim sektorom, u cilju postizanja društvene kohezije i najšireg mogućeg konsenzusa u vezi sa pitanjima od zajedničkog interesa. Poštovanje, zaštita i unaprjeđenje ljudskih prava bilo koje grupe u Crnoj Gori se tiče svih nas i predstavlja dobrobit za svako društvo.

Na kraju, očekujem da će usvajanjem Zakona koji je tema današnje sjednice, biti postignut zajednički uspjeh, a Crna Gora napraviti korak više u obezbjeđivanju ravnopravnih uslova života za sve naše građane. Vjerujem da ćemo kao društvo u okviru svojih odgovornosti činiti sve da Crnu Goru nastavimo da gradimo na građanskim i evropskim, a nadasve ljudskim vrijednostima. Da gradimo Crnu Goru kao dom slobodnih pojedinaca i zajednica, čije različitosti razumijemo, tolerišemo i doživljavamo kao istinsko društveno bogatstvo.

Hvala! 

Govor predsjednika Skuštine Crne Gore Ivana Brajovića