Odbor za ljudska prava i slobode na 12. sjednici, održanoj 4. decembra 2017. godine razmotrio je Strategiju za prevenciju i zaštitu djece od nasilja sa Akcionim planom za period 2017-2021. godina i Alternativni izvještaj Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore o Drugom i Trećem periodičnom izvještaju Crne Gore o primjeni Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima djeteta sa Izvještajem Zlatnih savjetnika Zaštitnika o implementaciji preporuka UN Komiteta za prava djeteta.

U svom uvodnom obraćanju povodom dnevnog reda 12. sjednice, predsjednik Odbora  dr Halil Duković je podsjetio učesnike da, baveći se sa ovom i predstojećim aktivnostima Odbora na temu zaštite djeteta od nasilja, Odbor za ljudska prava i slobode se na nov način ponovo bavi temama zaštite od svih vidova eksploatacije i nasilja nad djecom, kao što je to aktivno, sa Vladom CG i medjunarodnim partnerima, radio prije nekolike godine, tačnije od 2011. do 2014. godine, što je rezultiralo održavanjem  Drugog Regionalnog sastanka parlamentarnih radnih tijela nadležnih za ljudska prava i prava djeteta sa ombudsmanima za djecu zemalja regiona na temu: „Prava djeteta- unapređenje položaja djeteta u cilju zaštite od svih vidova eksploatacije“, 21. i 22. januara 2014. godine u Regionalnoj školi za javnu upravu u Danilovgradu, koju je Odbor realizovao u saradnji sa Zaštitnikom ljudskih prava i sloboda i Delegacijom Skupštine Crne Gore u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope. Cilj sastanka je bio razmjena mišljenja i dobrih praksi u zaštiti prava djeteta, kako bi se utvrdili ciljevi i pravci dalje međuparlamentarne saradnje i nacionalnih institucija za zaštitu ljudskih prava i prava djeteta. Na pomenutom sastanku su učestvovali: predstavnici parlamentarnih radnih tijela nadležnih za ljudska prava i prava djeteta: Hrvatske, Srbije i Crne Gore i predstavnici institucija Ombudsmana za djecu: Hrvatske, Srbije, Slovenije, Republike Srpske i Crne Gore, kao i  predstavnici Save the Childrena i međunarodnih organizacija sa sjedištem u Crnoj Gori koje se bave ovom problematikom (UNICEF, OEBS i Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori). Organizovanjem ovog Sastanka dat je doprinos učešću Crne Gore u kampanji Savjeta Evrope „Jedno od petoro“, a Sastanak je završen usvajanjem Zajedničke izjave. Takodje, dr Halil Duković je podsjetio  na 56. sjednicu Odbora za ljudska prava i slobode,   od 9. decembra 2011. kada su, po prvi put, djeca imala pravo koje im je definisano članom 12 Konvencije UN o pravima djeteta. Naime, djeci iz JU Dječiji dom „Mladost“- Bijela i JU Centar za obrazovanje i osposobljavanje „1. jun“ omogućeno je da učestvuju na sjednici Odbora i da se pravo iz člana 12 Konvencije kojim je propisano da će “države-potpisnice osigurati djetetu da oblikuje svoje vlastite stavove i pravo da slobodno izražava takve stavove po svim pitanjima koja se tiču djeteta, a stavovima će se pridavati odgovarajuća važnost u skladu s uzrastom i zrelošću djeteta” primijeni. Tako su djeca, među kojima je bilo i djece sa teškoćama u razvoju, postavljala pitanja predstavnicima nadležnih ministarstava i članovima Odbora o problemima koji su dio njihove svakodnevice. Održavajući kontinuitet u navedenim aktivnostima, Predsjednik Odbora je izrazio očekivanja da se i u ovoj fazi djelovanja na ovu temu multisektorskim pristupom dodje do vidljivih rezultata, jer djeca zaslužuju da im se pruži najbolje što imamo.                                                                                                         

 Direktor Direktorata za socijalno staranje i dječiju zaštitu Goran Kuševija, u svojstvu predlagača je saopštio da se Strategija odnosi na svu djecu uzrasta od 0 do 18 godina, bez obzira na rod, državljanstvo, nivo funkcionalnih sposobnosti, seksualnu orijentaciju ili druge lične karakteristike. Izradom Strategije koordiniralo je Ministarstvo rada i socijalnog staranja, u saradnji sa Ministarstvom zdravlja, Ministarstvom prosvjete, Ministarstvom pravde, Ministarstvom za ljudska i manjinska prava, Ministarstvom finansija, Ministarstvom unutrašnjih poslova i predstavnicima nevladinog sektora. Značajnu podršku su imali od UNICEF-a. Istakao je važnim šest specifičnih ciljeva definisanih Strategijom: unapređenje zakonodavstva i sprovođenje politika koje djecu štite od svih oblika nasilja; unapređenje institucionalnog okvira za profesionalnu, kvalitetnu i efikasniju brigu i zaštitu djeteta; osnaživanje Uprave policije i pravosudnog sistema za zaštitu djece od nasilja i za rad u najboljem interesu djeteta; pokretanje promjena u društvenim normama koje prihvataju, opraštaju ili ignorišu nasilje; razvijanje životnih vještina i otpornosti kod djece kako bi se spriječilo nasilje i njegove posljedice i kreiranje sistema za monitoring, evaluaciju i istraživanje. Istakao je da izrada i sprovođenje programa mjera iz Strategije podrazumijevaju multisektorski pristup i da je Strategija uzela u obzir složenost problema nasilja nad djecom koje uključuje rodno zasnovano nasilje, diskriminaciju, siromaštvo i organizovani kriminal. Jako važnim je ocijenio stavljanje u Strategiji akcenta na vršnjačko nasilje, pojavu koja je u porastu.

Učesnici rasprave su ocijenili da je Strategija kvalitetna, sveobuhvatna i da sadrži realno postavljene ciljeve, ključne institucije odgovorne za njenu realizaciju i jasno definisane očekivane ishode. Naročito ohrabruju pohvale Strategije od strane NVO sektora. Značajnim su ocijenili  jasno definisana finansijska sredstva za realizaciju aktivnosti, što daje nadu da da će biti dosledno realizovana, ali je i sugerisano da treba razviti dobar mehanizam praćenja njene primjene, zbog čega treba iskoristiti i značajne resurse NVO sektora. Predloženo je da bi djecu i njihove roditelje trebalo edukovati ne samo o pravima već i o njihovim obavezama. Članovi Odbora su mišljenja da bi u Savjetu za prava djeteta trebao da bude i predstavnik Odbora za ljudska prava i slobode, jer bi doprinio njegovom kvalitetnijem radu.

Izvršna direktorica NVO “Centar za prava djeteta” Rajka Cica Perović je izrazila zadovoljstvo sadržajem Strategije i Akcionog plana, uz ocjenu da predstavlja izazov i odgovornost države i društva da na kvalitetan način doprinesu zaštiti djece od svih vidova nasilja. Raduje je što po prvi put Strategija ne tretira samo zaštitu djece od nasilja u porodici, već se bavi zaštitom djece od svih oblika nasilja i u svim okruženjima. Strategija stavlja akcenat na multisektorski pristup što bi trebalo da doprinese kvalitetnijoj i sistemskoj zaštiti koja zahtijeva profilisanje i unapređenje službi koje neposredno rade sa djecom. Posebno je značajno što Strategija akcenat stavlja na promjenu dosadašnjeg shvatanja po kojem je prihvatanje, opraštanje i ignorisanje nasilja bilo prihvatljivo.

Predsjednika Odbora zabrinjavaju podaci koji ukazuju da više od polovine građana Crne Gore vjeruje da je fizičko kažnjavanje djece ponekad opravdano, dok skoro trećina smatra da nastavnici u određenim situacijama treba da upotrebljavaju metode poput vikanja na učenike, kažnjavanja, vrijeđanja i udaranja u cilju disciplinovanja djece. Takođe, zabrinjavajući je podatak koji se odnosi na rane prisilne brakove po kojima u brak prije navršene 15. godine stupa 18% djevojčica u romskim i egipćanskim naseljima, a 0,5% djevojčica iz opšte populacije. Predsjednik Duković je podsjetio i da su djeca koja su u djetinjstvu izložena negativnim iskustvima u kasnijoj životnoj dobi češće u sukobu sa zakonom.

Ana Dautović, šefica programa za monitoring dječjih prava u Predstavništvu UNICEF-a u Crnoj Gori je pojasnila da pored sredstava koja će biti u budžetu, dosta novca za implementaciju Strategije treba obezbijediti iz drugih izvora na čemu se zajednički radi. S obzirom da se godišnje vrši rotacija među ministarstvima koja koordiniraju Strategijom, smatra da bi trebalo na kraju svake godine sačiniti izvještaj o njenoj primjeni. Informisala je da UNICEF, u saradnji sa nadležnim ministarstvima, Vrhovnim državnim tužilaštvom i sudovima priprema smjernice za postupanje u slučajevima ranih brakova, koje će biti završene u I kvartalu 2018. i sugerisala Odboru da ih razmotri. Takođe je obavijestila da su u saradnji sa Vladom Crne Gore i MONSTAT-om počeli novo istraživanje kojim je obuhvaćeno preko 6.000 domaćinstava u Crnoj Gori u kojem se bave pitanjima ranog razvoja djeteta, siromaštva i zadovoljstva životom. Rezultati će biti dostupni u prvim mjesecima 2018. i koristiće se za kreiranje javnih politika u različitim oblastima.

Predsjednik Odbora, dr Halil Duković  se u vezi  sredstava planiranih za realizaciju aktivnosti iz Strategije i Akcionog plana interesovao da li su u cjelosti obezbijeđena budžetima ministarstava ili se očekuje određeni dio sredstava od donatora i da li su konkretno, predlogom budžeta za 2018. planirana sredstva za realizaciju pojedinih aktivnosti.   

Goran Kuševija je pojasnio da je prilikom pripreme predloga budžeta za 2018. svako resorno ministarstvo bilo u obavezi da planira sredstva za realizaciju strateških dokumenata. Naglasio je da je Ministarstvo rada i socijalnog staranja planiralo i sredstva za predstavljanje Drugog i Trećeg periodičnog izvještaja Crne Gore o primjeni Konvencije UN o pravima djeteta pred Komitetom za prava djeteta u Ženevi, što se očekuje u maju 2018. Takođe, obezbijediće i sredstva za sve subjekte koji budu akreditovali svoje programe za određene usluge, shodno javnom pozivu, kao i za obuke službenika u ustanovama socijalne i dječje zaštite. Informisao je da će se na godišnjem nivou  pripremati izvještaj o realizaciji Strategije.

Nakon rasprave odlučeno je da Odbor na osnovu podataka sadržanih u Strategiji sa Akcionim planom i informacija iznesenih tokom rasprave sačini Izvještaj sa zaključkom, koji će uputiti Kolegijumu predsjednika Skupštine Crne Gore na upoznavanje i nadležnim institucijama na realizaciju.  

Predstavljajući Alternativni izvještaj o Drugom i Trećem periodičnom izvještaju Crne Gore o primjeni Konvencije UN o pravima djeteta, zaštitnik Šućko Baković je saopštio da Alternativni izvještaj prati strukturu državnog Izvještaja koji je Komitetu dostavljen u oktobru 2015. Saglasni su sa mnogim navodima iz državnog izvještaja, a neslaganja i primjedbe se odnose na djelove koji nijesu u skladu sa njihovim saznanjima i stavovima, kao i na znatna odstupanja od preporučenih standarda u nekim oblastima. Naglasio je da su uz Izvještaj Zaštitnika Komitetu UN za prava djeteta dostavili Izvještaj Zlatnih savjetnika Zaštitnika, koji su djeca pripremila u konsultativnom procesu uz pomoć Save the Childrena i NVO “Centar za prava djeteta”. Posebne izvještaje o pravima djeteta u Crnoj Gori Komitetu su podnijeli Centar za prava djeteta i UNICEF.  

Zaštitnik je ocijenio da je u Crnoj Gori ostvaren određeni napredak u oblasti prava djeteta i u ispunjenju preporuka Komiteta, ali stanje još nije zadovoljavajuće. I dalje su prisutne slabosti, problemi i razlike u ostvarivanju prava djece i u ostvarivanju prava ranjivih kategorija djece. Ostvaren je značajan napredak u usaglašavanju nacionalnog zakonodavstva sa Konvencijom o pravima djeteta, ali zabrinjava primjena zakona koja nije na zadovoljavajućem nivou, što je dijelom posledica nejasnoća u pogledu nadležnosti i obaveza u primjeni propisa između nacionalnog i lokalnog nivoa i nejasnoća koje se javljaju usljed njihove neusklađenosti. Smatra da je obezbjeđenje finansijskih sredstava za ostvarivanje prava djeteta i dalje izazov. Takođe, neophodno je unaprijediti sistem prikupljanja podataka o djeci. Zaštitnik ocjenjuje da se prinip poštovanja stavova djeteta ne sprovodi u dovoljnoj mjeri i odrasli ga najčešće deklarativno prihvataju. Iz tog razloga od posebne važnosti je ustanovljavanje obaveze da nadležni organi prilikom donošenja odluka koje se tiču djece moraju osigurati proces konsultacija sa djecom koji će biti prilagođen njihovim godinama i zrelosti. U oblasti socijalne i dječje zaštite još uvijek nije uspostavljen sistem licenciranja pružalaca usluga. Iako postoji napredak u radu centara za socijalni rad, broj stručnjaka nije zadovoljavajući i njihove kompetencije treba kontinuirano jačati. Paralelno sa razvojem usluga treba uspostaviti sistem stručnog nadzora nad pružaocima usluga. Smatra da koncept zajedničkog starateljstva nije na zadovoljavjući način promovisan od strane stručnjaka i evidentni su problemi vezani za boravak djeteta sa roditeljem sa kojim ne živi nakon prekida zajednice života roditelja. S obzirom da je prisutan problem nasilja nad djecom, Zaštitnik smatra da  škole nijesu jedine odgovorne i da treba jačati stručni kadar, posebno psihološko-pedagoške službe kako bi se prepoznao problem u ponašanju djeteta i pomoglo kako žrtvi, tako i počiniocu nasilja. Saopštio je da su evidentni napori države da se obezbijedi dostupna, pristupačna, integrisana i kvalitetna zdravstvena zaštita, ali ove usluge još nijesu jednako dostupne svoj djeci i mladima.

Iako država preduzima stalne aktivnosti na unapređenju obrazovanja, prisutan je nedostatak kapaciteta predškolskih ustanova, a naročito ustanova za boravak djece do tri godine. Takođe, evidentan je problem broja osnovno-školskih ustanova u odnosu na broj stanovnika, posebno u Glavnom gradu. S druge strane, prisutan je trend zatvaranja škola u manjim mjestima i na sjeveru države zbog migracije stanovništva. I pored činjenice da je osnovno-školsko obrazovanje besplatno i dalje su prisutni skriveni troškovi. Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju je ozbiljno zaživjela, ali je upitan kvalitet inkluzivnih programa i obrazovanja.

Zaštitnik je ukazao da su u Alternativnom izvještaju dali veliki broj preporuka u svim oblastima i vjeruje da će ih Komitet uzeti u obzir prilikom sačinjavanja zaključaka i stavova.

Zamjenica Zaštitnika Snežana Mijušković je predstavila Izvještaj Zlatnih savjetnika Zaštitnika o implementaciji preporuka UN Komiteta za prava djeteta koji su djeca predstavila na sjednici Komiteta u oktobru ove godine. Smatra da sa više pažnje i senzibiliteta treba uvažavati mišljenja i stavove djece. Istakla je da se Izvještaj Zlatnih savjetnika odnosi na četiri oblasti: obrazovanje, zdravstvena zaštita, socijalna zaštita i participacija, a u njemu su dati opšti prikaz stanja, pojedinačna zapažanja djece i preporuke za poboljšanje stanja. Informisala je da u saradnji sa Save the Childrenom trenutno sprovode niz aktivnosti na promociji Trećeg opcionog protokola o komunikacijskim procedurama uz Konvenciju UN o pravima djeteta.  

Direktorica Centra za prava djeteta je saopštila da su nevladine organizacije dale širu sliku poštovanja prava djeteta baveći se praksom i suštinskim problemima. Ukazali su na sve što je urađeno i ocijenili da je naše zakonodavstvo dobro i usklađeno sa evropskim, ali smatraju da prilikom izrade zakona treba konsultovati praktičare. Zamjeraju državnom izvještaju što ne sadrži notu samokritike, jer bi se na taj način pokazalo da se prepoznaju i razumiju problemi i da postoji spremnost za njihovo rješavanje.

Goran Kuševija je informisao da su danas na sjednici Akreditacionog tijela pri Zavodu za socijalnu i dječju zaštitu akreditovali šest programa, od kojih se četiri odnose na dječja prava. Istakao je da su od 2015. godine kada je država dostavila Izvještaj Komitetu za prava djeteta realizovane brojne aktivnosti, iako treba preduzimati još niz aktivnosti u ovoj oblasti na koje je sugerisao Zaštitnik. Saglasan je da u Savjet za prava djeteta treba uključiti i predstavnika Odbora za ljudska prava i slobode, a već su uputili zahtjev instituciji Zaštitnika da delegira svog predstavnika u ovom tijelu. Vladi Crne Gore je upućena inicijativa da se u okviru Direktorata za socijalnu i dječju zaštitu formira Služba za zaštitu djece i mladih.

Predsjednik Odbora dr Halil Duković smatra ohrabrujućim što su Komitetu UN za prava djeteta upućena četiri izvještaja iz Crne Gore, što svjedoči da se pravima djeteta u Crnoj Gori posvećuje posebna pažnja. Istakao je da se bez zajedničkog i multisektorskog pristupa rješavanju ovih problema u kojem će učestvovati državni organi, institucija Zaštitnika, međunarodne institucije i nevladine organizacije ne može napraviti veliki iskorak u unapređenju prava djeteta. Smatra da je napredak očigledan, ali su uočeni i određeni problemi koji se rješavaju. Povodom problema vršnjačkog nasilja i potrebe za jačanjem psihološko-pedagoških službi u školama, smatra da treba sagledati da li u svakoj školi treba da se razvijaju takve službe ili da se osnuje centar u kojem bi pored psihologa, pedagoga djelovali i stručnjaci iz oblasti socijalne zaštite djece. Predsjednik je zaključio da kritika nikoga ne treba da uvrijedi i obeshrabri, već da posluži kao smjernica i putokaz za preduzmanje aktivnosti, naglašavajući da dobronamjerne kritike doprinose rješavanju uočenih problema i ispunjavanju obaveza. Nada se da će se konstatacija “da napredujemo, ali ima još posla”, što skorije izbaciti iz upotrebe, jer je napredak očigledan.

Odbor će na osnovu podataka sadržanih u Alternativnom izvještaju Zaštitnika, Izvještaju Zlatnih savjetnika Zaštitnika o implementaciji preporuka UN Komiteta za prava djeteta i rasprave na sjednici sačiniti Izvještaj sa zaključkom, koji će uputiti Kolegijumu predsjednika Skupštine Crne Gore na upoznavanje i nadležnim institucijama na realizaciju.  

Takođe, Odbor je usvojio tri Informacije o aktivnostima predsjednika i članova Odbora u oktobru i novembru 2017. godine, kao i Smjernice dobrog ponašanja za poslanike Skupštine Crne Gore koje je sačinio ekspert Savjeta Evrope Quentin Reed.