U susret Međunarodnom danu ljudskih prava, Odbor za ljudska prava i slobode danas je organizovao Konferenciju na temu Prava djeteta, sa akcentom na zaštitu djece od svih vidova nasilja, u svjetlu Kampanje Vlade Crne Gore i UNICEF-a „Zaustavimo nasilje“.

Pored poslanika, na Konferenciji su učestvovali predstavnici institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Ministarstva pravde, Ministarstva za ljudska i manjinska prava, Ministarstva rada i socijalnog staranja, Ministarstva prosvjete, kao i Predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava i sloboda sa kojima Odbor ima kvalitetnu i kontinuiranu saradnju.

Na Konferenciji su govorili: dr Halil Duković, predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode, Šućko Baković, zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Osama Makavi Kogali, šef Predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, Ibrahim Smailović, v.d. generalnog direktora Direktorata za građansko zakonodavstvo i nadzor u Ministarstvu pravde i Rajka Perović, direktorica NVO “Centar za prava djeteta”.

Dr Halil Duković je saopštio da je Odbor ocijenio važnim da povodom dva značajna datuma- Međunarodnog dana djeteta, 20. novembra i Međunarodnog dana ljudskih prava, koji se obilježava 10. decembra upriliči Konferenciju na kojoj će se razgovarati o pravima djeteta. Naglasio je da se obilježavanje ovih datuma ogleda u podsjećanju na neophodnost ostvarivanja i implementacije UN Konvencije o pravima djeteta, isticanju dječje participacije i promociji dječjih prava, uopšte. Podsjetio je da je Konvencijom nasilje definisano kao “svi oblici fizičkog i mentalnog nasilja, povređivanja i zlostavljanja, zapostavljanja ili nemarnog postupanja, maltretiranja ili eksploatacije, uključujući i seksualno zlostavljanje”. Potpisnice Konvencije, njih 193, među kojima je i Crna Gora, obavezale su se da preduzmu odgovarajuće zakonske, administrativne, socijalne i obrazovne mjere za zaštitu djece od svih vidova nasilja, zbog čega se i Crna Gora pridružila Globalnom partnerstvu za zaustavljanje nasilja nad djecom. Istakao je da se i Odbor za ljudska prava i slobode pridružio Kampanji “Zaustavimo nasilje”, čiju drugu fazu od februara ove godine realizuju Vlada Crne Gore i UNICEF.

Predsjednik Odbora je ukazao da su djeca najvažnije bogatstvo društva i da “djeci dugujemo najbolje što imamo”. Djeca su i najranjivija, zbog čega zaslužuju pažnju svakog od nas. Istakao je da ovo pitanje ne poznaje granice i rješava se samo putem saradnje. Nasilje nad djecom je neprihvatljivo zbog čega je porodica najbolje mjesto za odrastanje djeteta. Međutim, ukazao je da ista može biti i opasno okruženje. Nasilje nad djecom u porodici ne može se opravdati željom za disciplinovanjem. Podsjetio je da je do sada 21 država zabranila fizičko kažnjavanje djece, među kojima i Crna Gora, koja je to učinila nedavnim izmjenama Porodičnog zakona. Imajući u vidu da je nasilje ne samo najgori oblik diskriminacije, već i krivično djelo, naglasio je da ono ne smije biti tabu tema. Nijedno dijete ne treba da živi u strahu od nasilja, posebno u svojoj porodici, zbog čega djeca treba da dobiju i veću vidljivost.

Predsjednik Odbora je saopštio da je nasilje u bilo kojoj formi protiv ljudskih bića, posebno djece, u suprotnosti sa fundamentalnim ciljevima zdravog društva i protiv njega se jedino udruženi možemo efikasno boriti, a počinioce kažnjavati bez ustupaka. Zato je unapređenje društvene brige za djecu i zaštita djece obaveza svih, jer je odrastanje djeteta proces koji određuje njegovu budućnost, pa je obaveza odraslih da osiguraju da svako dijete u svim fazama odrastanja bude bezbjedno. Istakao je da se o pravima djeteta ne smije pregovarati, jer najbolji interesi djeteta moraju imati prednost nad drugim važnim državnim ciljevima. Podsjetio je i da izvještaji Evropske komisije o Crnoj Gori iz godine u godinu konstatuju da je naša država dosta uradila na ovom polju.

Predsjednik Odbora dr Halil Duković je upoznao učesnike sa ključnim aktivnostima koje je Odbor realizovao u oblasti afirmacije, promocije, zaštite i unapređenja prava djeteta. Naglasio je da su članovi Odbora radi praćenja stanja u ustanovama u kojima borave djeca posjetili brojne ustanove u Crnoj Gori. U cilju praćenja implementacije usvojenih zakona u praksi i radi dobijanja informacija od građana o problemima sa kojima se susreću Odbor je širom Crne Gore organizovao javne tribine na različite teme. Pridružio se i podršku pružio kampanjama koje su realizovali Vlada Crne Gore i UNICEF. Među brojnim aktivnostima, izdvojio je i Drugi Regionalni sastanak parlamentarnih radnih tijela nadležnih za ljudska prava i prava djeteta sa ombudsmanima za djecu zemalja regiona na temu: „Prava djeteta- unapređenje položaja djeteta u cilju zaštite od svih vidova eksploatacije“, koji je Odbor organizovao u saradnji sa Zaštitnikom i Delegacijom Skupštine Crne Gore u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope. Podsjetio je i da su djeca iz Dječijeg doma “Mladost”  i Centra “1.jun” na sjednici Odbora po prvi put imala pravo koje im je definisano članom 12 Konvencije UN o pravima djeteta kada im je omogućeno da učestvuju na sjednici i da iznesu svoje stavove o pitanjima koja ih se tiču. Takođe, osvrnuo se i na nedavnu posjetu Maloj grupnoj kući u Bijelom Polju kada su se učesnici posjete uvjerili u impozantne rezultate ostvarene tokom dvogodišnjeg rada ove Ustanove i Opštine Bijelo Polje, na koju treba da se ugledaju ostale lokalne samouprave.

Dr Halil Duković je zaključio da su mladi budućnost društva zbog čega im treba pružiti veću podršku. Međutim, nije sve na institucijama. Porodica ima ključnu ulogu u suzbijanju nasilja, jer se ta pojava ne može suzbiti samo djelovanjem institucija, već svaki pojedinac, građanin koji je stub demokratije treba da se suprostavi ovom zločinu, jer nasilje nad djecom jeste zločin.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Šućko Baković je saopštio da je nasilje nad djecom prisutno u svim kulturama, a događa se u kući, u školama i na drugim mjestima. Počinioci nasilja su roditelji, vaspitači i druga lica. Pored nasilja u porodici i u školama, u poslednje vrijeme aktuelno je i virtuelno nasilje. Ocijenio je da je stanje u Crnoj Gori slično onom u okruženju i da je pojava nasilja u porastu ili su djeca slobodnija da prijave nasilje. Smatra da mjere zaštite treba da sadrže procedure za uspostavljanje socijalnih programa. Zaključio je da je neophodno zajedničko djelovanje roditelja i institucija.

Šef Predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Osama Makavi Kogali je saopštio da je počastvovan što prisustvuje Konferenciji Odbora na kojoj se obilježava Međunarodni dan ljudskih prava. Posebno poštovanje je izrazio zbog odluke da se ovaj dan obilježi fokusirajući se na zaštitu djece  u Crnoj Gori od svih vidova nasilja, ističući da se važnost te odluke ne može precijeniti. Ocijenio je da je činjenica da su djeca širom svijeta u današnje doba  i dalje svjedoci i žrtve nasilja u svakodnevnom životu, ujedno i tragična i bez opravdanja. Podaci pokazuju da djeca doživljavaju nasilje u svim fazama djetinjstva, u različitim kontekstima, a često i od onih kojima najviše vjeruju. Ukazao je da je čak 69% dječaka i djevojčica u Crnoj Gori uzrasta do 14 godina doživjelo neki vid nasilne discipline tokom odrastanja. Podsjetio je da nasilje negativno utiče na razvoj mozga, učenje djeteta i njegovo cjeloživotno mentalno zdravlje. Takođe je ukazao da se nasilje može naslijediti, odnosno prenositi sa jedne generacije na drugu. Da bi se taj krug prekinuo, potrebno je da država, zajednica i porodica sa svim svojim članovima, uključujući i djecu, odbace sve oblike nasilja. Naglasio je da nasilje ne može biti pravilo i da svako društvo koje teži sigurnom dugoročnom razvoju mora spoznati kritičnu važnost zaštite svoje djece od nasilja od najranijih godina njihovog života.

Podsjećajući da je pravo svakog djeteta na život, rast i optimalan razvoj osnovno ljudsko pravo, te temeljno načelo Konvencije UN o pravima djeteta, istakao je da su sve države potpisnice Konvencije u obavezi da preduzimaju sve neophodne mjere radi ostvarenja ovog prava i da ne može biti kompromisa, niti ikakvih nejasnoća u rješavanju ovog pitanja. Prekidanje pogubnog kruga nasilja nad djecom, s obzirom na jedinstvenost svakog djeteta, njegov potencijal i zavisnost od odraslih je imperativ.

Kogali je istakao da UNICEF veoma cijeni posvećenost Crne Gore prevenciji i zaštiti djece od nasilja. Ta posvećenost je vidljiva u prvoj Strategiji za prevenciju i zaštitu djece od nasilja, u izmjenama Porodičnog zakona kroz koje su zabranjeni svi oblici nasilja nad djecom, uključujući i fizičko kažnjavanje, kao i u jačanju multidisciplinarnog odgovora na nasilje nad djecom i uspostavljanju socijalnih servisa usmjernih na pružanje podrške porodicama. Pohvalio je pristupanje Crne Gore Globalnom partnerstvu za zaustavljanje nasilja nad djecom. Saopštio je da UNICEF cijeni partnerstvo sa Vladom Crne Gore, civilnim društvom, privatnim sektorom i medijima u višegodišnjoj Kampanji “Zaustavimo nasilje” kako bi podigli nivo svijesti, razbili tabue i zaštitili djecu kako od nasilja na internetu, tako i od onog u realnom svijetu. Apostrofirao je da je nasilje nad djecom problem svih nas.

Na samom kraju, šef Predstavništva UNICEF-a je konstatovao i napredak koji je Crna Gora ostvarila u realizaciji dječijih prava, navodeći da je napredak veliki i jasno vidljiv u reformi sistema socijalne i dječije zaštite, obrazovnog sistema, sistema maloljetničkog pravosuđa i u politikama za adolescente i mlade. Zaključio je da sada treba da težimo na sinergiji kako bi se rezultati ostvareni u različitim sektorima uzajamno podupirali radi ostvarenja maksimalnih i opipljivih rezultata za djecu. Istakao je da još ima stvari koje možemo zajedno da uradimo, jer smo svi odgovorni da zaštitimo našu djecu. Neophodna je nulta tolerancija nasilju nad djecom, pa je u tom pogledu izrazio spremnost za nastavak zajedničkog rada u korist sve djece u Crnoj Gori.

Predstavnik Ministarstva pravde Ibrahim Smailović je podsjetio da su ljudska prava urođena prava svakog ljudskog bića koje samim činom rođenja, bez obzira na pol, porijeklo ili državljanstvo stiče određena neotuđiva prava koja predstavljaju skup zahtjeva koji izražavaju vrijednosti ljudskih bića kao slobodnih subjekata, odnosno kao moralnih osoba. Istakao je da je Crna Gora usvajanjem Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, izmjenama Porodičnog zakona, donošenjem Strategije za prevenciju i zaštitu djece od nasilja i potpisivanjem Protokola o postupanju u slučaju nasilja u porodici uspostavila dobar zakonodavni okvir u ovoj oblasti. Takođe, uspostavljen je dobar institucionalni okvir. Po njegovoj ocjeni, izazov predstavlja sprovođenje propisa i kapaciteti nadležnih institucija da kroz integrativni pristup i partnerstvo pruže efikasnu prevenciju i zaštitu djece od nasilja. Takođe, značajnim je ocijenio i jačanje javne svijesti i uz podsjećanje da je Crna Gora potpisnica svih najvažnijih međunarodnih konvencija i instrumenata iz oblasti zaštite ljudskih prava, a time i prava djeteta, zaključio da je poštovanje ljudskih prava visoko na agendi politike crnogorske Vlade.

Rajka Perović, izvršna direktorica Centra za prava djeteta je istakla da bi ovaj fenomen trebalo sve da nas zabrine, kako bi adekvatno odgovorili na nasilje. Mišljenja je da previše energije trošimo na sanaciju posljedica, umjesto da se bavimo prevencijom. Ukazala je na dobro funkcionisanje Centra za podršku djeci i porodici koji djeluje zahvaljujući saradnji sa Ministarstvom rada i socijalnog staranja, Centrom za socijalni rad, Glavnim gradom i drugim partnerima, a u kojem se pruža podrška za 93 djece uzrasta od 4 do 18 godina sa područja Podgorice, koja potiču iz porodica koje imaju različite vrste problema.

Tokom konstruktivne diskusije u kojoj je učešće uzela većina prisutnih gostiju, upućene su pohvale Odboru za ljudska prava i slobode na organizaciji događaja, a posebno na odabiru teme. Naglašeno je da su djeca naša dužnost i odgovornost i da svi zajedno treba da ulažemo u bezbjedan razvoj i odrastanje djece. Uvjereni su da će kvalitetna i sveobuhvatna Strategija za prevenciju i zaštitu djece od nasilja koja sadrži realno postavljene ciljeve, ključne institucije odgovorne za njenu realizaciju i jasno definisane očekivane ishode doprinijeti još većem napretku u ovoj oblasti. Važnim je ocijenjen multisektorski pristup koji bi trebalo da doprinese kvalitetnijoj i sistemskoj zaštiti djece koja zahtijeva profilisanje i unapređenje službi koje neposredno rade sa djecom. Ukazano je na značaj psihološko-pedagoških službi u školama koje takođe značajnu pažnju posvećuju djeci. Učesnici su ukazali na značaj odrastanja djeteta u funkcionalnoj porodici i potrebu da roditelji i njihova djeca kvalitetno provode zajedničko vrijeme.

Učesnici Konferencije su zaključili da su ljudska prava svih nas pojedinačno, na svakom mjestu i svakog dana, a da je obilježavanje Međunarodnog dana ljudskih prava samo prilika da se svima skrene pažnja na obavezu poštovanja ljudskih prava i sloboda i uvažavanja drugog i drugačijeg.

U Prilogu Informacije su Zaključci sa Konferencije Odbora za ljudska prava i slobode povodom obilježavanja Medjunarodnog dana ljudskih prava.

Zaključci Konferencije povodom obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava