Odbor za ljudska prava i slobode na 23. sjednici, održanoj 3. oktobra 2018. razmotrio je: Zaključna zapažanja Komiteta UN za prava djeteta o Kombinovanom drugom i trećem periodičnom izvještaju Crne Gore o primjeni Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima djeteta, Izvještaj Radne grupe za Opšti periodični pregled (UPR), usvojen nakon pregleda situacije u pogledu ljudskih prava u Crnoj Gori koji je sproveo Savjet UN-a za ljudska prava u okviru Opšteg periodičnog pregleda i Predlog zahtjeva za dodjelu budžetskih sredstava Zaštitniku ljudskih prava i sloboda Crne Gore za 2019. godinu.

Odbor je, razmatranjem Zaključnih zapažanja Komiteta UN za prava djeteta na sjednici u proširenom sastavu,  dao svoj doprinos obilježavaju Dječje nedjelje i još jednom ukazao na važnost promocije i poštovanja prava djece, garantovanih Konvencijom UN o pravima djeteta.

Šefica Misije OEBS-a u Crnoj Gori Maryse Daviet, zamjenica šefa Predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Michaela Bauer i savjetnica za vladavinu prava i pretpristupne aktivnosti u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori Barbara Rotovnik su pozdravile ostvareni napredak u oblasti prava djeteta, uputile pohvale Odboru za ljudska prava i slobode na višegodišnjim kontinuiranim aktivnostima u ovoj oblasti, multisektorskom pristupu i razvijenoj saradnji sa institucijom Zaštitnika, predstavnicima nadležnih državnih organa, međunarodnih i nevladinih organizacija. Zaključile su da je ovakav način rada pravi put za dalji napredak i postizanje mjerljivih rezultata u oblasti prava djeteta.

Predstavnica Ministarstva rada i socijalnog staranja Svetlana Sovilj je predstavila Zaključna zapažanja Komiteta UN za prava djeteta, usvojena 1. juna 2018. Komitet je Crnoj Gori uputio 37 preporuka o čijoj realizaciji država treba da izvijesti prilikom dostavljanja Četvrtog periodičnog izvještaja, do 23. novembra 2023.

Komitet je pozdravio ostvareni napredak u zakonodavnim, institucionalnim i političkim mjerama koje su usvojene radi sprovođenja Konvencije, uključujući i izmjenu Porodičnog zakona i reformu sistema socijalne i dječje zaštite.

Preporučio je da država preduzme sve neophodne mjere za sprovođenje preporuka iz 2010. koje nijesu realizovane ili nijesu realizovane u potpunosti. Među najvažnijim  izdvajaju se preporuke Komiteta da država donese sveobuhvatni dječji zakon, da osigura da novi Nacionalni plan akcije za djecu obuhvati sve oblasti koje pokriva Konvencija i da izvrši alokaciju dovoljnih ljudskih, tehničkih i finansijskih resursa za njegovu implementaciju, kao i da pojača napore da se informacioni sistemi nadležnih ministarstava integrišu u jedan centralizovan i sveobuhvatan sistem za prikupljanje podataka.

Komitet urgira da se jača uloga Savjeta za prava djeteta i da mu se obezbijede neophodni ljudski, tehnički i finansijski resursi za efikasno funkcionisanje. Takođe, urgira da država uspostavi proces određivanja budžeta koji obuhvata prava djece i definiše jasna izdvajanja za djecu u relevantnim sektorima i organima.  Jedan broj preporuka Komiteta odnosi se na sprovođenje strategija za smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti djece, rješavanje uzroka velikog broja djece na ulici, izmjenu zakonodavstva radi uklanjanja svih izuzetaka koji dozvoljavaju brak do 18 godina, osiguravanje prava djeci sa smetnjama u razvoju i primjenu pristupa zasnovanog na ljudskim pravima, poboljšanje kvaliteta obrazovanja na svim nivoima i obezbjeđivanje jednakog pristupa besplatnoj zdravstvenoj zaštiti.  

Naglašeno je da je značajan broj preporuka Komiteta već realizovan ili je njihova realizacija u toku. Zakonodavni i strateški okvir značajno je unaprijeđen, a ostvaren je i vidljiv napredak u integrisanju politika vezanih za prava djece u različitim segmentima društva.

Svetlana Sovilj je informisala da se preduzimaju aktivnosti na jačanju Savjeta za prava djeteta, a Ministarstvo rada i socijalnog staranja je prepoznato kao ključno ministarstvo koje se bavi zaštitom prava djece i koordinira sve aktivnosti u ovoj oblasti. Usvojenim strateškim dokumentima i Nacrtom pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta u ovom Ministarstvu je planirano formiranje Direkcije za zaštitu djece i mladih, čime će se ojačati kapaciteti Ministarstva za zaštitu prava djece, unaprijeđenu koordinaciju politika i praksi, kreiranje strategija i politika prema djeci i njihovo efikasno praćenje.

 Ukazala je da se kontinuirano vrši promocija prava djece i sprovode aktivnosti na smanjenju broja djece u ustanovama, što je rezultiralo smanjenjem broja djece u Dječjem domu „Mladost“ za  50 % u odnosu na 2010. Broj dnevnih centara za djecu sa smetnjama u razvoju se povećao sa jednog u 2009. godini na 13, koliko ih sada funkcioniše. Mala grupna zajednica koja je 2015. godine otvorena u Bijelom Polju ima šest korisnika. Sistem usluga u svim oblastima se unapređuje u skladu sa evropskim standardima, a posebna pažnja je posvećena osjetljivim grupama djece i djeci u posebnim situacijama, što će i ubuduće biti prioritet. Uspostavljen je Socijalni karton- Informacioni sistem socijalnog staranja, a planirano je da se poveže sa informacionim sistemima relevantnih institucija  radi automatske razmjene podataka.

Svetlana Sovilj je istakla da je Ministarstvo formiralo Radnu grupu za izradu novog Nacionalnog plana akcije za djecu za period 2019-2023. godina koji pripremaju na osnovu preporuka Komiteta i obuhvatiće sva područja iz Konvencije UN o pravima djeteta. Takođe, u skladu sa preporukama Komiteta, naglasak će biti na praktičnoj primjeni zakonodavnog okvira. Planirano je povećanje kapaciteta stručnjaka koji se bave djecom, poboljšanje saradnje sa nevladinim organizacijama i poboljšanje kvaliteta usluga.

Zamjenica šefa Predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Michaela Bauer je izrazila zadovoljstvo što se o pravima djeteta razgovara u Skupštini Crne Gore  uz učešće svih relevantnih subjekata. Čestitala je Crnoj Gori na značajnom napretku u ovoj oblasti, čemu je doprinio i Odbor za ljudska prava i slobode. U cilju sprovođenja preporuka Komiteta za prava djeteta UNICEF je spreman da nastavi saradnju sa Odborom, Zaštitnikom ljudskih prava i sloboda, državnim organima i civilnim sektorom. Ocijenila je da je mnogo napretka ostvareno u oblasti deinstitucionalizacije, a sada se treba fokusirati na djecu koja su još uvijek u institucijama, posebno na djecu sa smetnjama u razvoju. Mnogo je urađeno u rješavanju problema nasilja nad djecom. Pozdravila je izmjenu Porodičnog zakona kojim je zabranjeno fizičko kažnjavanje djece. Pohvalila je međusektorsku saradnju koju treba primjenjivati u svim oblastima. Potrebno je preduzeti aktivnosti na suzbijanju siromaštva i unapređenju kvaliteta života djece. Nacionalni plan akcije za djecu je veoma važan i biće pripremljen u narednih nekoliko mjeseci. UNICEF podržava saradnju sa Savjetom za prava djeteta. Predstavnica UNICEF-a je naglasila značaj praćenja sprovođenja preporuka Komiteta i važnu ulogu građanskog društva i međunarodnih organizacija u ovom procesu.

Predstavnica Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Barbara Rotovnik se pridružila čestitkama za ostvareni napredak i istakla da je Delegacija spremna da pruži finansijsku podršku u oblasti prava djeteta.

Šefica Misije OEBS-a u Crnoj Gori Maryse Daviet se, takođe, pridružila čestitkama za organizaciju sjednice Odbora. Iskazala je volju i spremnost OEBS-a da pomaže parlamentarnim odborima i crnogorskom društvu u cilju ostvarenja daljeg napretka. Podsjetila je da je Misija ODIHR-a u avgustu ove godine posjetila Crnu Goru radi procjena stanja branitelja ljudskih prava i evidentiranja izazova i dobrih praksi u toj oblasti. Naglasila  je da je Crna Gora prva zemlja koju je navedena Misija ODIHR-a posjetila, o čemu će naredne godine biti sačinjen izvještaj. Ponudila je podršku i izrazila spremnost OEBS-a za dalju saradnju u oblasti prava djeteta.  

Zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore Snežana Mijušković je naglasila da se ocjene i preporuke Zaštitnika sadržane u Alternativnom izvještaju o pravima djeteta u značajnoj mjeri poklapaju sa Zaključnim zapažanjima Komiteta. Posebno je raduje što je već formirana Radna grupa za izradu novog Nacionalnog plana akcije za djecu. Saglasna je da je neophodno poboljšati međusektorsku saradnju i osmisliti novi način rada Savjeta za prava djeteta. U skladu sa sugestijom Komiteta da države članice Zaključna zapažanja učine javnim, Zaštitnik je objavio preporuke na web sajtu i iste odštampao. Zamjenica Zaštitnika je zaključila da je mnogo urađeno u ovoj oblasti, veliki je broj strateških dokumenata, redovno se pripremaju izvještaji o njihovoj implementaciji, ali je potrebno precizno utvrditi i prikazati polazne tačke kako bi se mogao mjeriti ostvareni napredak.

Član Odbora Momčilo Martinović je izrazio zadovoljstvo što se preporuke Komiteta ozbiljno prihvataju i sprovode. Mišljenja je da bi trebalo razmotriti mogućnost izmjene strukture Savjeta za prava djeteta, kojim je nekad predsjedavao potpredsjednik Vlade. Posebnu pažnju treba posvetiti implementaciji zakona i strateških dokumenata, ojačati sistem monitoringa, analizirati koliko budžetskih sredstava se godišnje opredijeli za djecu i jačati kompetencije i stručne resurse lica zaduženih za prava djeteta. Značajna je uloga civilnog sektora, posebno u pružanju usluga, ali im treba pružiti pomoć i podršku u jačanju kapaciteta kako bi ispunili uslove za licenciranje. Ocijenio je da je ogroman napredak ostvaren u obrazovanju pripadnika romske populacije, o čemu svjedoče podaci da 1860 djece romske populacije pohađa osnovnu školu, 142 srednju, a 24 fakultete.

Zaključio je da je predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode, zajedno sa članovima Odbora bio veoma proaktivan, o čemu svjedoče brojne aktivnosti u oblasti prava djeteta i izrazio očekivanje da će takav pristup biti nastavljen i da će omogućiti još veće učešće djece na sjednicama Odbora kada se raspravlja o pitanjima koja ih se tiču.

Izvršna direktorica Centra za prava djeteta Rajka Perović je saglasna da je neophodno utvrditi mehanizam praćenja implementacije preporuka Komiteta i u svim nadležnim resorima jasno izdvojiti budžetska sredstva za aktivnosti na unapređenju prava djeteta. Mišljenja je da Savjet za prava djeteta treba da ima aktivniju ulogu u iniciranju izmjena zakona, da se javno oglašava povodom kršenja dječjih prava i da poveže sve druge organe nadležne za prava djeteta.

Izvršni direktor NVO „Naša inicijativa“ Milisav Korać je podsjetio na navode iz Izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori gdje se konstatuje da postoji potreba za boljom koordinacijom politika pošto nijedna institucija nema ukupnu odgovornost za prava djeteta. Ukazao je da još uvijek nema baze podataka za djecu sa smetnjama u razvoju.  I pored određenog napretka, djeca sa smetnjama u razvoju suočavaju se sa problemima u oblasti zdravstvene, socijalne i dječje zaštite zbog komplikovanih procedura za ostvarenje pojedinih prava. Saopštio je da još nije izvršena raspodjela sredstava za finansiranje projekata nevladinih organizacija što prouzrokuje dodatne probleme. Nevladine organizacije pružaju djeci sa smetnjama u razvoju značajne servise, ali se od njih zahtijeva posjedovanje licenci za rad, što je veoma teško ispuniti.

Jedinstvena ocjena svih učesnika sjednice jeste da je u Crnoj Gori ostvaren značajan napredak u oblasti prava djeteta, što je prepoznato i od Komiteta UN za prava djeteta, a zajednička odgovornost svih subjekata je da doprinesu daljem unapređenju stanja. Vlada Crne Gore je pokazala spremnost da radi na rješavanju problema, Ombudsman i civilni sektor korektno prikazuju probleme i izazove koje treba rješavati, preporuke Komiteta predstavljaju ključne smjernice za rad, a sve što je do sada ostvareno daje “vjetar u leđa” za postizanje daljih uspjeha za dobrobit sve djece u Crnoj Gori.

Odbor će sačiniti Izvještaj o razmatranju Zaključnih zapažanja Komiteta UN za prava djeteta o Kombinovanom drugom i trećem periodičnom izvještaju Crne Gore o primjeni Konvencije UN o pravima djeteta sa Zaključcima koji će dostaviti Kolegijumu Predsjednika Skupštine, na upoznavanje i nadležnim organima na realizaciju.

Blanka Radošević Marović, generalna direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava je podnijela uvodno izlaganje o Izvještaju Radne grupe za Opšti periodični pregled (UPR) naglašavajući da Crna Gora poklanja veliku pažnju ovom procesu koji omogućava državi da ukaže na nacionalna dostignuća, ali i izazove sa kojima se suočava. Saopštila je da je na sjednici Radne grupe Savjeta UN-a  za ljudska prava iskazana nedvosmislena posvećenost Crne Gore najvišim vrijednostima demokratrije i principima i načelima sadržanim u Povelji UN, Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima i međunarodnim pravnim dokumentima u oblasti ljudskih prava.

Podsjetila je da je Crnoj Gori upućeno 169 preporuka, od čega je država prihvatila 159. Osvrnula se na preporuke iz nadležnosti Ministarstva za ljudska i manjinska prava koje se odnose na borbu protiv diskriminacije, rodnu ravnopravnost,  manjinske narode i Rome.

Saopštila je da će prioritet biti aktivnosti u borbi protiv diskriminacije svih etničkih manjina i marginalizovanih grupa u cilju njihove pune inkluzije. Uskoro će biti usvojene Strategija manjinske politike za period 2018-2023. i Strategija unapređenja kvaliteta života LGBTI osoba za period 2019-2023, kao i zakon koji će regulisati istopolno partnerstvo. Kroz multisektorski pristup pružaće se odgovori na izazove u ostvarivanju ljudskih prava i sloboda LGBTI osoba, odnosno manjinskih naroda. Radiće na usvajanju zakona o rodnom identitetu koji će omogućiti promjenu oznake pola.

Ukazala je da se sprovode aktivnosti na implementaciji trećeg Plana aktivnosti za postizanje rodne ravnopravnosti koji uključuje mjere za političko i ekonomsko osnaživanje žena, zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, eliminaciju višestruke diskriminacije, kao i zaštitu od svih oblika nasilja. Planirane su  izmjene izbornog zakonodavstva koje će omogućiti učešće žena do  40% u zakonodavnoj vlasti, što će doprinijeti jačanju javnih politika za poboljšanje položaja žena u javnom i političkom životu i svim oblastima u kojima je prisutan rodni disbalans. Poseban fokus biće na sprečavanju selektivnih abortusa redovnim mjerama kontrole i nadzora nad radom javnih i privatnih zdravstvenih ustanova.

Naglasila je da će Crna Gora nastaviti da kontinuirano radi na unapređenju položaja manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, posebno romske i egipćanske populacije, kroz primjenu unaprijeđenog zakonskog i strateškog okvira. Takođe, realizuju se istraživanja o zastupljenosti manjina u organima uprave na nacionalnom i lokalnom nivou sa ciljem planiranja mjera za ostvarivanje njihovog proporcionalnog učešća, po čemu je Crna Gora jedinstvena, ne samo u regionu, nego i šire.

Zaključila je da i drugi nadležni organi preduzimaju aktivnosti na realizaciji preporuka u oblastima: borba protiv torture, reforma pravosuđa, borba protiv korupcije, sloboda izražavanja, sloboda medija, borba protiv trgovine ljudima i protiv nasilja u porodici.

Boris Raonić, predsjednik NVO “Građanska alijansa” je saopštio da je UPR proces kojim koordinira Ministarstvo vanjskih poslova jedinstven primjer ostvarene saradnje cijelog društva, uz ocjenu da je ovaj proces u Crnoj Gori partnerski, transparentan i inkluzivan. Mišljenja je da Ministarstvo vanjskih poslova ubuduće treba da ima proaktivniju ulogu i da Crna Gora treba da daje preporuke drugim državama, članicama Ujedinjenih nacija u okviru UPR procesa. Raonić smatra da i druge institucije treba da slijede primjer rada Odbora za ljudska prava i slobode i Ministarstva vanjskih poslova u pogledu saradnje i otvorenosti.

Zamjenica šefa Predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori je još jednom čestitala Crnoj Gori što je prihvatila veliki broj preporuka UPR-a i isto pohvalila. Ukazala je na preporuke koje se odnose na puno sprovođenje normativnog okvira za zaštitu prava djeteta, jačanje Savjeta za prava djeteta i potpuno sprovođenje Strategije za zaštitu djece od nasilja. Saopštila je da MONSTAT u saradnji sa UNICEF-om počinje istraživanje višestrukih pokazatelja stanja prava djece u Crnoj Gori i prikupljanje podataka o djeci. Ukazala je na važnost podataka u kreiranju programa i politika i ponovila značaj međusektorske saradnje.

            Predsjednik Odbora dr Halil Duković je zaključio da se bez zajedničkog rada ne mogu postići veliki rezultati. Iako je u Crnoj Gori ostvaren napredak, predstoje nam brojne aktivnosti, a preporuke koje ukazuju na identifikovane probleme predstavljaju jasne smjernice za rad. Značajan broj preporuka već se implementira, a obaveza svih nadležnih organa je da u saradnji sa civilnim društvom i uz podršku međunarodne zajednice preduzmu mjere na njihovoj realizaciji.

Odbor će Izvještaj o razmatranju Izvještaja Radne grupe za Opšti periodični pregled sa Zaključcima dostaviti Kolegijumu Predsjednika Skupštine na upoznavanje i nadležnim organima na realizaciju.

Generalni sekretar institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore Ivan Krkeljić je obrazložio Predlog zahtjeva za dodjelu budžetskih sredstava Zaštitniku za 2019. godinu. Institucija Zaštitnika je predložila sredstva u iznosu od 710.174,33 eura, što predstavlja povećanje za 22.998,65 eura u odnosu na budžetska sredstva Institucije u tekućoj godini. Značajnije povećanje sredstava odnosi se na bruto zarade i konsultantske usluge, studije i projekte.

Uzimajući u obzir preporuke iz Izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori u kojem se navodi da treba jačati kapacitete institucije Zaštitnika, učiniti je vidljivijom i obezbijediti finansijske resurse koji će biti dovoljni da im omoguće efikasnost u vršenju poslova, Odbor je jednoglasno podržao Predlog Zaštitnika i utvrdio Zahtjev za dodjelu budžetskih sredstva Zaštitniku ljudskih prava i sloboda Crne Gore za 2019. godinu koji će dostaviti Ministarstvu finansija.

Predsjednik Odbora dr Halil Duković je informisao članove Odbora o aktivnostima preduzetim povodom realizacije međunarodne aktivnosti utvrđene Planom rada Odbora za 2018. godinu - Studijska posjeta Komisiji za peticije, ljudska prava i jednake mogućnosti Državnog zbora Republike Slovenije. Nakon inicijative predsjednika Dukovića, predsjednica Komisije je predložila da se posjeta realizuje sredinom decembra 2018.   S obzirom da je u tom periodu intenzivan rad plenuma i radnih tijela Skupštine Crne Gore, Odbor je donio Zaključak da se planirana studijska posjeta pomjeri za I kvartal 2019. godine.

Usvojene su tri Informacije o aktivnostima predsjednika i članova Odbora realizovanim u avgustu i septembru 2018. godine.

U okviru Tekućih pitanja, Predsjednik je upoznao članove Odbora sa Pozivom Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutrašnje poslove Evropskog parlamenta za učešće do četiri člana Odbora za ljudska prava i slobode na Interparlamentarnom sastanku odbora na temu “Aspekti osnovnih prava integracije Roma i borba protiv anti-ciganizma”, koji će se održati u Evropskom parlamentu 18. oktobra 2018. Odlučeno je da se u naredna dva dana utvrdi sastav Delegacije Odbora i o istom obavijesti Kolegijum Predsjednika Skupštine i Evropski parlament.